Prati nas

Vijesti

Najljepši posao

Trebaju li bake koje čuvaju unučad dobivati dodatak na mirovinu? Negdje je to moguće

Bake i djedovi koji čuvaju svoje unuke imaju pravo na dodatak mirovini od 2.100 kuna. Naravno, to se ne odnosi na hrvatske umirovljenike, već na britanske.

Objavljeno

|

foto: tookapic/Pixabay

Čuvanje unuka najljepši je posao koji postoji, u to nema sumnje. No ta obaveza i košta čega pomalo postaju svjesni u Velikoj Britaniji. Naime, ondje je donesena odluka da bake i djedovi koji čuvaju unuke, za taj svoj rad mogu dobiti 259 funti, odnosno 2.100 kuna mjesečnog dodatka na mirovinu.

Zasad tu pogodnost koristi tek 10.000 ljudi jer drugi – ne znaju da na to imaju pravo. No i ovaj broj je veliki uspjeh jer je prije par godina taj dodatak mirovini koristilo svega 1300 umirovljenika.


Steve Webb iz osiguravajuće tvrtke Royal London kaže da je dobro što zahtjeva za dodatkom zbog čuvanja unuka ima sve više i više, no to je i dalje kap umoru prema onome koliko bi zahtjeva trebalo biti, odnosno koliko baka i djedova doista čuva svoje unuke. “Trebalo bi bolje reklamirati ovu mjeru, jer mnogi bake i djedovi ne znaju da na to imaju pravo.”

Uvjeti koji bake i djedovi moraju zadovoljiti prije nego im se počne isplaćivati dodatak, su da njihovi unuci imaju manje od 12 godina, a oni sami barem 35 godina radnog staža.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanje na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno za 3 godina

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP