Prati nas

Vijesti

Najčasniji popis

Hrvatska je od prošle godine dobila 2.911 novih branitelja

Ministar branitelja Tomo Medved objavio je podatke o broju branitelja i braniteljskim mirovinama. Iz tih je podataka vidljivo i koliko je osoba proteklih godina ušlo u evidenciju koja je zamijenila javni Registar branitelja.

Objavljeno

|

Kako do lažne mirovine?
foto: Pixabay/MV

U prosincu 2017. godine Registar hrvatskih branitelja uklonjen je s interneta i pretvoren je u evidenciju koja će služiti isključivo u službene svrhe. U tom trenutku u njega je bilo upisano 505.694 branitelja.

Tada je HDZ-ova vlast je zaključila kako sam registar nije ispunio svrhu. “Branitelji od toga nisu imali ništa jer i dalje za dokazivanje statusa moraju ići po potvrde u županijske urede državne uprave”, objasnio je 2017. godine ministar branitelja Tomo Medved (HDZ).


Danas je pak objavio da je u obrani Hrvatske sudjelovalo 508.605 branitelja. Jednostavni račun nam kazuje da je 24 godine nakon rata u Evidenciju branitelja ušlo 2.911. novih osoba. Posljedica je to novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji je na snagu stupio 2018. godine. Sadašnja Vlada njime je nanovo otvorila mogućnost da se braniteljski status dokazuje, iako je prije toga krajnji rok bio do 2009. godine.

Podsjetimo, registar je svečano objavljen u prosincu 2012. godine. Tadašnji ministar branitelja Predrag Matić (SDP) izjavio je u Muzeju suvremene umjetnosti da je riječ o najčasnijem popisu u hrvatskoj povijesti te da su imena koja čine Registar u samom temelju Hrvatske. U pet godina koliko je bio dostupan prigovaralo mu se da krši privatnost osoba upisanih u njega. Sama braniteljska zajednica nije bila složna oko njegove objave, ali ni oko njegova ukidanja.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP