Prati nas

Vijesti

Najčasniji popis

Hrvatska je od prošle godine dobila 2.911 novih branitelja

Ministar branitelja Tomo Medved objavio je podatke o broju branitelja i braniteljskim mirovinama. Iz tih je podataka vidljivo i koliko je osoba proteklih godina ušlo u evidenciju koja je zamijenila javni Registar branitelja.

Objavljeno

|

Kako do lažne mirovine?
foto: Pixabay/MV

U prosincu 2017. godine Registar hrvatskih branitelja uklonjen je s interneta i pretvoren je u evidenciju koja će služiti isključivo u službene svrhe. U tom trenutku u njega je bilo upisano 505.694 branitelja.

Tada je HDZ-ova vlast je zaključila kako sam registar nije ispunio svrhu. “Branitelji od toga nisu imali ništa jer i dalje za dokazivanje statusa moraju ići po potvrde u županijske urede državne uprave”, objasnio je 2017. godine ministar branitelja Tomo Medved (HDZ).


Danas je pak objavio da je u obrani Hrvatske sudjelovalo 508.605 branitelja. Jednostavni račun nam kazuje da je 24 godine nakon rata u Evidenciju branitelja ušlo 2.911. novih osoba. Posljedica je to novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji je na snagu stupio 2018. godine. Sadašnja Vlada njime je nanovo otvorila mogućnost da se braniteljski status dokazuje, iako je prije toga krajnji rok bio do 2009. godine.

Podsjetimo, registar je svečano objavljen u prosincu 2012. godine. Tadašnji ministar branitelja Predrag Matić (SDP) izjavio je u Muzeju suvremene umjetnosti da je riječ o najčasnijem popisu u hrvatskoj povijesti te da su imena koja čine Registar u samom temelju Hrvatske. U pet godina koliko je bio dostupan prigovaralo mu se da krši privatnost osoba upisanih u njega. Sama braniteljska zajednica nije bila složna oko njegove objave, ali ni oko njegova ukidanja.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP