Prati nas

Vijesti

Poseban prijevoz

Zagreb: Vozni red tramvaja i autobusa za Sve svete

Prema Kaptolu autobusi će se usputno zaustavljati i na Mirogoju, odnosno na privremeno uspostavljenom stajalištu na Remetskoj cesti, u zoni raskrižja s Mirogojskom cestom.

Objavljeno

|

Mirogoj (foto: Viktor Juric/Unsplash)

Na blagdan Svih svetih, u petak, 1. studenoga, u tramvajskom prometu će se primjenjivati nedjeljni vozni red, ali će na linijama 4, 6, 7, 8, 11, 12, 14 i 17 prometovati veći broj tramvaja u odnosu na uobičajeni nedjeljni raspored, objavio je ZET.

Kako bi se olakšao prelazak putnika iz tramvaja na autobusne linije terminala Kaptol, ovisno o broju putnika, uspostavljat će se dodatno tramvajsko stajalište u Ilici, neposredno uz Trg bana Josipa Jelačića.


Autobusi

Kako bi se uspostavila kvalitetna prometna povezanost, u petak, 1. studenoga, vozit će i autobusi izvanrednih linija:

  • Kaptol – Mirogoj,
  • Kaptol – Mirogoj – Krematorij,
  • Kvaternikov trg – Srebrnjak,
  • Dubrava – Miroševec,
  • Dubec – Markovo Polje i
  • Podsused-centar – Poljanica – Gornja Bistra.

Do Mirogoja i krematorija

Izvanredne autobusne linije Kaptol – Mirogoj i Kaptol – Mirogoj – Krematorij bit će uspostavljene u petak, 1. studenoga, od 8 do 21 sat. Na linijama Kaptol – Mirogoj i Kaptol – Mirogoj – Krematorij, autobusi će polaziti nakon popunjenja, bez usputnog zaustavljanja na stajalištima redovnih linija, dok će se linija za Krematorij zaustavljati na stajalištu u neposrednoj blizini arkada, u zoni kružnog toka na Mirogoju.

Prema Kaptolu autobusi će se usputno zaustavljati i na Mirogoju, odnosno na privremeno uspostavljenom stajalištu na Remetskoj cesti, u zoni raskrižja s Mirogojskom cestom.

Trasa linije Kaptol – Mirogoj: Kaptol – Zvonarnička – Degenova – Grškovićeva – Bijenička – Aleja Hermanna Bollea – Mirogoj. U povratku: Mirogoj – Mirogojska – Gupčeva zvijezda – Vrančićeva – Nova Ves – Kaptol.

Trasa linije Kaptol – Mirogoj – Krematorij: Kaptol – Zvonarnička – Degenova – Grškovićeva – Bijenička – Aleja Hermanna Bollea – Mirogoj – Mirogojska – Remetska cesta – Krematorij. U povratku: Krematorij – Remetska cesta – Mirogojska – Gupčeva zvijezda – Vrančićeva – Nova Ves – Kaptol.

Do Miroševca

Od subote, 26. listopada, ZET će prema potrebi uključivati dodatne autobuse na redovne linije koje prometuju u zoni groblja, dok će izvanredna autobusna linija 299 (Dubrava – Miroševec) prometovati u petak, 1. studenoga, od 8 do 20 sati, bez usputnog zaustavljanja.

Trasa izvanredne linije: Avenija Gojka Šuška – Ulica Rudolfa Kolaka – Aleja Tišine – rotor Miroševec – Mramorni prilaz – Oporovečka – Aleja Tišine – Ulica Rudolfa Kolaka – Avenija Gojka Šuška – terminal Dubrava.

Do Markovog polja

Izvanredna autobusna linija 298 (Dubec – Markovo Polje), prometovat će u petak, 1. studenoga, od 8 do 20 sati.

Predviđena trasa linije je: Dubec – Zagrebačka – Varaždinska – Vugrovečka – Alejom mira do groblja Markovo polje.

Autobusi će se zaustavljati samo na stajalištima u Sesvetama (Zagrebačka – Bistrička) i u Popovcu (Vugrovečka – Varaždinska).

Ulazak putnika u autobuse za Markovo Polje bit će na terminalu Dubec, na ulaznom stajalištu s kojeg uobičajeno polazi linija 274, a ulazak putnika za smjer prema Dupcu bit će na sjeverozapadnoj strani parkirališta, između groblja i Aleje mira.

Izlazak putnika iz autobusa na Markovom polju bit će na sjevernoj strani parkirališta, između groblja i Aleje mira, a na terminalu Dubec bit će na izlaznom stajalištu redovnih linija.

Detaljan vozni red i upute potražite ovdje.

.

Vijesti

Treba li država omogućiti teško bolesnima eutanaziju?

Prijepor oko eutanazije već godinama polarizira njemačko društvo. Ni djelatnici palijativne skrbi nisu sigurni u to koliko daleko smiju ići u olakšavanju muka oboljelih od neizlječivih bolesti.

Objavljeno

|

Autor

Postoje teške neizlječive bolesti da oboljeli više ne žele živjeti. Imaju li pravo na dobivanje lijekova kojima će počiniti samoubojstvo? O tome U Njemačkoj mora odlučiti njemački Savezni ustavni sud, javlja Deutsche Welle.

Harald Mayer je toliko bolestan da više ne želi živjeti. Nekad je radio kao vatrogasac, a onda je obolio od multiple skleroze (MS). Već 20 godina pati od te teške bolesti. Danas je osuđen na invalidska kolica i danonoćnu pomoć njegovatelja. Svoju svakodnevicu naziva “mučenjem”. “Želim okončati svoj život”, kaže ovaj 49-godišnjak. “Ja trebam pomoć 24 sata dnevno, čak i ako me zasvrbi na glavi”, priča Harald Mayer. On se plaši daljnjeg pogoršanja svoga stanja – jer onda više neće moći samostalno gutati lijekove.


Harald Mayer je bio jedan od tužitelja u postupku pred Upravnim sudom u Kölnu. Tužitelji su tražili dopuštenje za nabavku lijekova za izvršenje samoubojstva. Sud je jučer (19.11.) donio odluku kojom je spor na daljnje rješavanje uputio Saveznom ustavnom sudu. Da je to jedina prava adresa za rješavanje tog pitanja složili su se svi sudionici postupka: i sud, i tužitelji, i tuženi.

Gdje su granice zakonitosti?

Pravno gledano postoje određene nejasnoće. U Njemačkoj je u određenim slučajevima dopuštena pasivna (uskraćivanje lijekova i mjera za produženje života) i indirektna eutanazija (prekid života na zahtjev pacijenta). Aktivna eutanazija je zabranjena i za nju je predviđena zatvorska kazna. U praksi se postavlja pitanje gdje su granice pasivne i indirektne eutanazije.

Nakon što je 2017. godine i Savezni upravni sud potvrdio da se u ekstremnim slučajevima može dopustiti nabavka smrtonosne doze lijeka, Harald Mayer je podnio zahtjev Saveznom institutu za lijekove i medicinske proizvode da mu se odobri nabavka narkotika natrijevog pentobarbitala. Isto je zatražilo još 110 bolesnika. No taj zahtjev je odbijen i to po nalogu saveznog Ministarstva zdravstva koje je priopćilo da zadaća države ne može biti “aktivna podrška činu oduzimanja života” i pozvalo se na važeće zakone.

Gladovanje do smrti

Prijepor oko eutanazije već godinama polarizira njemačko društvo. Ni djelatnici palijativne skrbi nisu sigurni u to koliko daleko smiju ići u olakšavanju muka oboljelih od neizlječivih bolesti. Dok predsjednik Njemačkog društva za palijativnu medicinu Lukas Radbruch kaže da je postao liječnik kako bi ljudima pomogao, a ne okončao nečiji život, liječnik palijativne medicine Benedikt Matenaer ne želi isključiti mogućnost da će jednog dana pacijentu pomoći kod samoubojstva. On smatra sramotnim za društvo da smrtno bolesni ljudi moraju gladovati do smrti ako više ne mogu podnijeti svoje patnje.

Istovremeno ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da većina građana Njemačke želi legalizaciju aktivne eutanazije. Tako se u anketi provedenoj u travnju ove godine za legalizaciju izjasnilo 67 posto ispitanika, dok je 17 posto bilo protiv.

Sada je na redu Savezni ustavni sud, na čiju će se odluku morati čekati najmanje godinu i pol do dvije. “To je vrlo dugo vrijeme”, kaže Mayer. Za njega je svaki dan života veliki izazov.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP