Prati nas

Nema predaje

Zašto smo toliko alergični?

Alergijske bolesti imaju karakter moderne epidemije. Više od 20 % svjetske populacije boluje od alergijskog rinitisa (AR), astme ili atopijskog dermatitisa. Ovakav ‘boom’ alergijskih bolesti vezan je uz brojne rizične čimbenike koji se u načelu mogu podijeliti u genetske (nasljedne) i vanjske (stečene).

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jesam li alergičan?
foto: Pixabay

“Kad me baš jako uhvati, totalno sam nefunkcionalna. Svrbi me i curi nos, kišem, crvene oči, glavobolja, pritisak, nervoza… užas. A najgore od svega je što ne znam na što sam točno alergična. Ponekad reagiram na upaljenu klimu, ponekad na pelud. Znam jedino da na životinje nije jer imam psa i mačku i u njihovoj blizini nikad nema neke reakcije”, govori gospođa Josipa Klarić (53) koju susrećemo na tramvajskoj stanici na zagrebačkim Srednjacima.

“Baš tu na ovoj stanici me u proljeće zna uhvatiti kihanje. Pa pogledajte ovo”, kaže Josipa pokazujući drvored na Horvaćanskoj cesti i iza njega veliku zelenu površinu koja pripada Kineziološkom fakultetu, a koja se tek manjim dijelom koristi za nastavu fakulteta, a većim stoji zapuštena, prepuna kojekakvog šipražja i travurine.


“Prije su ovdje barem puštali da ljudi dođu istrčati pse, pa je ta livada imala bar neku svrhu. No sad su sve zatvorili, sve je obraslo, puno ambrozije. Opet, drago je meni da ima zelenila – pa makar kihala. Ali to treba urediti, a ne da je ovako zapušteno. Ma, tko zna što će biti s ovim prostorom na kraju. Sve se bojim da tu jednom ne nakaleme neku zgradurinu. Bolje onda i ovako”, kaže gospođa Josipa uspinjući se u tramvaj.

Horvaćanska, Zagreb (foto: Silvija Novak)

Ovakve pritužbe sve su češće. Čuje se u prolazu, čita po medijima, osjetimo na vlastitoj koži i nosu: ljudi sve više pate od alergija. O svemu smo porazgovarali sa stručnjakinjom za alergije, otorinolaringologinjom prof.dr.sc. Željkom Roje.

Čini li nam se to ili je doista sve više alergičnih?

Da. Alergijske bolesti imaju karakter moderne epidemije. Više od 20 % svjetske populacije boluje od alergijskog rinitisa (AR), astme ili atopijskog dermatitisa. Alergijski rinitis (AR) je globalni zdravstveni problem i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine. U Hrvatskoj se AR javlja u 17 % djece školske dobi. U oko 80 % bolesnika AR se razvije prije 20-e godine života, ali katkad se simptomi pojavljuju i u osoba tzv. treće životne dobi.

Zašto su ljudi sve više alergični?

Ovakav “boom” alergijskih bolesti vezan je uz brojne rizične čimbenike koji se u načelu mogu podijeliti u genetske (nasljedne) i vanjske (stečene). Genetska predispozicija za pojačano stvaranje imunoglobulina E (IgE) kao odgovor na brojne okolišne alergene naziva se atopijom. Ukoliko je jedan roditelj atopičar (poglavito majka), rizik razvoja atopije u djeteta je udvostručen. Rizik je četverostruk ukoliko su oba roditelja atopičari.

Mogući vanjski čimbenici koji dovode do povećanja prevalencije alergijskih bolesti su smanjen broj infekcija u djetinjstvu (higijenska teorija) i povećanje izloženosti alergenima, zagađivačima i iritansima (ekološka teorija).

Higijenska teorija pojednostavljeno kaže: “Što smo zdraviji, šansa za razvoj alergija je veća!” Ma koliko paradoksno zvučala ova hipoteza ima logično objašnjenje.  Naime, redovitim cijepljenjem, pretjeranom uporabom antibiotika i razvijenim higijenskim navikama, smanjujemo prirodnu stimulaciju imunološkog sustava u borbi protiv uobičajenih patogena (virusi, bakterije). Stoga “nezaposleni” imunološki sustav skreće na drugi krak mogućeg imunološkog odgovora koji je odgovoran za produkciju IgE i nesvrsishodne reakcije na alergene iz okoliša.

Povećana izloženost alergenima i zagađivačima dovodi do povećanja incidencije alergijskih bolesti. To se najčešće povezuje s unutarstambenim zagađivačima i alergenima (grinjama npr. u zidnim tapetima, centralnim ili plinskim grijanjem, slabim provjetravanjem prostorija, pušenjem roditelja, klimatizacijom) i vanjskim zagađivačima (ispušni plinovi automobila, blizina tvornica).

Što najčešće izaziva alergijsku reakciju?

Najčešći alergeni su: poleni trava, stabala i korova, plijesni (spore), grinje kućne prašine, grinje skladišta, alergeni iz žohara, pasa, mačaka, štakora, konja, krava i ptica. Ljudi možda ne znaju ali alergijska reakcija na kućne ljubimce (mačke i pse) nije uzrokovana njihovim krznom i dlakom. Najvažniji alergen u mačaka nastaje u slini. Osušena slina lijepi se na tapete, namještaj i zidove i stoga ostaje u prostoru čak do 6 mjeseci nakon što mačka napusti kuću! U psa alergeni potječu iz sline, mokraće i kože.

Poleni predstavljaju spolne stanice biljaka i u cilju održanja vrste moraju biti preneseni s jedne biljke na drugu. Biljke koje oprašuju kukci produciraju mali broj peludnih zrnaca i rijetko uzrokuju alergiju. Za razliku od njih, biljke koje oprašuje vjetar (trave, stabla, korovi) stvaraju veliku količinu zrnaca polena i predstavljaju najčešći uzrok alergija. Većina zrnaca polena je veličine 20 -30 mikrona i stoga se zaustavlja u nosnoj sluznici gdje izaziva simptome.

Ima li za alergije lijeka?

„Pa ne baš lijeka, ali adekvatnim odabirom terapije u više od 90 % bolesnika može se postići dobra kontrola bolesti. Konkretno, liječenje  rinitisa odvija se na četiri razine ovisno o tipu i težini bolesti: izbjegavanje alergena (kontrola okoliša), edukacija bolesnika tj. roditelja, imunoterapija i farmakoterapija.“

Poleni trava, stabala i korova imaju izraziti sezonski karakter i njihova distribucija je regionalna. Tako nije podjednaka rasprostranjenost pojedinih alergena ni na razini RH. Stoga postoji posebno izrađen tzv. peludni (alergijski) kalendar za kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku.

Odlučite li mu se obratiti, vaš liječnik obiteljske medicine, alergolog ili otorinolaringolog će pitati za neke podatke iz vašeg života pa je dobro unaprijed se pripremiti. Svakako nakon temeljite kliničke sumnje na alergijski rinitis valja učiniti alergološku obradu u cilju otkrivanja “na što ste zapravo alergični”. Za to služi kožni-ubodni test na inhalacijske alergene koji je jedini sigurni test za dokazivanje preosjetljivosti. Osim njega jako je koristan i vrlo jednostavan, jeftin i bezbolan bris nosa na eozinofile  – ne na bakterije, već na stanice koje su “krive” za vaše simptome. Ostali testovi uglavnom služe za praćenje tijeka bolesti.

Liječnik će pitati:

  • Koji su vodeći simptomi rinitisa?
  • Ima li simptoma koji upućuju na moguće pridružene bolesti (kašalj, zaduha, kožne promjene)?
  • Kada se simptomi javljaju (varijacije tijekom dana, utjecaj praznika, sezonske varijacije)?
  • Postoje li neki provokacijski čimbenici za pojavu simptoma (uvjeti stanovanja – kućni ljubimci, zidne tapete, centralno grijanje, klimatizacija, posteljina; dom za umirovljenike; prehrambene navike – alergija na hranu?
  • Ima li netko u obitelji alergiju (dermatitis, astma, urtikarija ili rinitis)?
  • Jeste li imali alergijske smetnje tijekom djetinjstva (dermatitis, astma, urtikarija ili rinitis)?

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP