Prati nas

Nema predaje

Zašto smo toliko alergični?

Alergijske bolesti imaju karakter moderne epidemije. Više od 20 % svjetske populacije boluje od alergijskog rinitisa (AR), astme ili atopijskog dermatitisa. Ovakav ‘boom’ alergijskih bolesti vezan je uz brojne rizične čimbenike koji se u načelu mogu podijeliti u genetske (nasljedne) i vanjske (stečene).

Objavljeno

|

Jesam li alergičan?
foto: Pixabay

“Kad me baš jako uhvati, totalno sam nefunkcionalna. Svrbi me i curi nos, kišem, crvene oči, glavobolja, pritisak, nervoza… užas. A najgore od svega je što ne znam na što sam točno alergična. Ponekad reagiram na upaljenu klimu, ponekad na pelud. Znam jedino da na životinje nije jer imam psa i mačku i u njihovoj blizini nikad nema neke reakcije”, govori gospođa Josipa Klarić (53) koju susrećemo na tramvajskoj stanici na zagrebačkim Srednjacima.

“Baš tu na ovoj stanici me u proljeće zna uhvatiti kihanje. Pa pogledajte ovo”, kaže Josipa pokazujući drvored na Horvaćanskoj cesti i iza njega veliku zelenu površinu koja pripada Kineziološkom fakultetu, a koja se tek manjim dijelom koristi za nastavu fakulteta, a većim stoji zapuštena, prepuna kojekakvog šipražja i travurine.


“Prije su ovdje barem puštali da ljudi dođu istrčati pse, pa je ta livada imala bar neku svrhu. No sad su sve zatvorili, sve je obraslo, puno ambrozije. Opet, drago je meni da ima zelenila – pa makar kihala. Ali to treba urediti, a ne da je ovako zapušteno. Ma, tko zna što će biti s ovim prostorom na kraju. Sve se bojim da tu jednom ne nakaleme neku zgradurinu. Bolje onda i ovako”, kaže gospođa Josipa uspinjući se u tramvaj.

Horvaćanska, Zagreb (foto: Silvija Novak)

Ovakve pritužbe sve su češće. Čuje se u prolazu, čita po medijima, osjetimo na vlastitoj koži i nosu: ljudi sve više pate od alergija. O svemu smo porazgovarali sa stručnjakinjom za alergije, otorinolaringologinjom prof.dr.sc. Željkom Roje.

Čini li nam se to ili je doista sve više alergičnih?

Da. Alergijske bolesti imaju karakter moderne epidemije. Više od 20 % svjetske populacije boluje od alergijskog rinitisa (AR), astme ili atopijskog dermatitisa. Alergijski rinitis (AR) je globalni zdravstveni problem i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine. U Hrvatskoj se AR javlja u 17 % djece školske dobi. U oko 80 % bolesnika AR se razvije prije 20-e godine života, ali katkad se simptomi pojavljuju i u osoba tzv. treće životne dobi.

Zašto su ljudi sve više alergični?

Ovakav “boom” alergijskih bolesti vezan je uz brojne rizične čimbenike koji se u načelu mogu podijeliti u genetske (nasljedne) i vanjske (stečene). Genetska predispozicija za pojačano stvaranje imunoglobulina E (IgE) kao odgovor na brojne okolišne alergene naziva se atopijom. Ukoliko je jedan roditelj atopičar (poglavito majka), rizik razvoja atopije u djeteta je udvostručen. Rizik je četverostruk ukoliko su oba roditelja atopičari.

Mogući vanjski čimbenici koji dovode do povećanja prevalencije alergijskih bolesti su smanjen broj infekcija u djetinjstvu (higijenska teorija) i povećanje izloženosti alergenima, zagađivačima i iritansima (ekološka teorija).

Higijenska teorija pojednostavljeno kaže: “Što smo zdraviji, šansa za razvoj alergija je veća!” Ma koliko paradoksno zvučala ova hipoteza ima logično objašnjenje.  Naime, redovitim cijepljenjem, pretjeranom uporabom antibiotika i razvijenim higijenskim navikama, smanjujemo prirodnu stimulaciju imunološkog sustava u borbi protiv uobičajenih patogena (virusi, bakterije). Stoga “nezaposleni” imunološki sustav skreće na drugi krak mogućeg imunološkog odgovora koji je odgovoran za produkciju IgE i nesvrsishodne reakcije na alergene iz okoliša.

Povećana izloženost alergenima i zagađivačima dovodi do povećanja incidencije alergijskih bolesti. To se najčešće povezuje s unutarstambenim zagađivačima i alergenima (grinjama npr. u zidnim tapetima, centralnim ili plinskim grijanjem, slabim provjetravanjem prostorija, pušenjem roditelja, klimatizacijom) i vanjskim zagađivačima (ispušni plinovi automobila, blizina tvornica).

Što najčešće izaziva alergijsku reakciju?

Najčešći alergeni su: poleni trava, stabala i korova, plijesni (spore), grinje kućne prašine, grinje skladišta, alergeni iz žohara, pasa, mačaka, štakora, konja, krava i ptica. Ljudi možda ne znaju ali alergijska reakcija na kućne ljubimce (mačke i pse) nije uzrokovana njihovim krznom i dlakom. Najvažniji alergen u mačaka nastaje u slini. Osušena slina lijepi se na tapete, namještaj i zidove i stoga ostaje u prostoru čak do 6 mjeseci nakon što mačka napusti kuću! U psa alergeni potječu iz sline, mokraće i kože.

Poleni predstavljaju spolne stanice biljaka i u cilju održanja vrste moraju biti preneseni s jedne biljke na drugu. Biljke koje oprašuju kukci produciraju mali broj peludnih zrnaca i rijetko uzrokuju alergiju. Za razliku od njih, biljke koje oprašuje vjetar (trave, stabla, korovi) stvaraju veliku količinu zrnaca polena i predstavljaju najčešći uzrok alergija. Većina zrnaca polena je veličine 20 -30 mikrona i stoga se zaustavlja u nosnoj sluznici gdje izaziva simptome.

Ima li za alergije lijeka?

„Pa ne baš lijeka, ali adekvatnim odabirom terapije u više od 90 % bolesnika može se postići dobra kontrola bolesti. Konkretno, liječenje  rinitisa odvija se na četiri razine ovisno o tipu i težini bolesti: izbjegavanje alergena (kontrola okoliša), edukacija bolesnika tj. roditelja, imunoterapija i farmakoterapija.“

Poleni trava, stabala i korova imaju izraziti sezonski karakter i njihova distribucija je regionalna. Tako nije podjednaka rasprostranjenost pojedinih alergena ni na razini RH. Stoga postoji posebno izrađen tzv. peludni (alergijski) kalendar za kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku.

Odlučite li mu se obratiti, vaš liječnik obiteljske medicine, alergolog ili otorinolaringolog će pitati za neke podatke iz vašeg života pa je dobro unaprijed se pripremiti. Svakako nakon temeljite kliničke sumnje na alergijski rinitis valja učiniti alergološku obradu u cilju otkrivanja “na što ste zapravo alergični”. Za to služi kožni-ubodni test na inhalacijske alergene koji je jedini sigurni test za dokazivanje preosjetljivosti. Osim njega jako je koristan i vrlo jednostavan, jeftin i bezbolan bris nosa na eozinofile  – ne na bakterije, već na stanice koje su “krive” za vaše simptome. Ostali testovi uglavnom služe za praćenje tijeka bolesti.

Liječnik će pitati:

  • Koji su vodeći simptomi rinitisa?
  • Ima li simptoma koji upućuju na moguće pridružene bolesti (kašalj, zaduha, kožne promjene)?
  • Kada se simptomi javljaju (varijacije tijekom dana, utjecaj praznika, sezonske varijacije)?
  • Postoje li neki provokacijski čimbenici za pojavu simptoma (uvjeti stanovanja – kućni ljubimci, zidne tapete, centralno grijanje, klimatizacija, posteljina; dom za umirovljenike; prehrambene navike – alergija na hranu?
  • Ima li netko u obitelji alergiju (dermatitis, astma, urtikarija ili rinitis)?
  • Jeste li imali alergijske smetnje tijekom djetinjstva (dermatitis, astma, urtikarija ili rinitis)?

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP