Prati nas

Vijesti

Top lista

Znate li koje zemlje imaju najbolje mirovinske sustave?

Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Tbel Abuseridze/Unsplash

Nizozemska i Danska imaju najbolje mirovinske sustave na cijelom svijetu, pokazala je globalna studija koja je u fokus stavila način na koji nacije pripremaju stariji dio populacije na penzije, piše Jutarnji list.

Samo je tim dvjema zemljama Melbourne Mercer Global Pensions Index za njihovu razinu financijske sigurnosti koju pružaju građanima u mirovini dao ocjenu A. Australija se našla na trećem mjestu s B+, dok su u top deset zemalja smještene i Finska, Švedska, Norveška, Singapur, Novi Zeland, Kanada i Čile, koje su sve ocijenjene s ocjenom B.


U istraživanje je bilo uključeno 37 zemalja svijeta u kojima ukupno živi dvije trećine svjetske populacije, a bilo je provedeno temeljem 40 različitih parametara. Cilj je bio saznati vodi li mirovinski sustav određene zemlje prema boljim financijama penzionera, je li on održiv i vjeruje li zajednica u njega, odnosno pruža li sustav stanovnicima sigurnost u njihovu financijsku budućnost.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD našli su se na 14., odnosno 16. mjestu s ocjenom C+, a savjetovano im je podizanje minimalne mirovine za penzionere s niskim prihodima. Japan je zauzeo 31. mjesto, a ocijenjen je s D, što označava “velike slabosti i/ili nedostatke koji se trebaju što prije riješiti”. Preporučuje se podizanje dobi za ulazak u mirovinu s obzirom na rast životnog vijeka u državi. Tajland se našao na samom dnu liste te bi trebao uvesti minimalnu razinu obvezne mirovinske štednje i povećati potporu za najsiromašnije.

Sama studija rezultat je sve većeg broja ljudi koji ulaze u mirovine, duže žive i potrebni su im stabilni i stalni prihodi kako bi preživjeli. Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP