Prati nas

Mozaik

s kreditima oprezno

Krediti za umirovljenike: Na što paziti i kako se zaštititi?

Ako nam hitno zatreba novac, nema nam druge nego se uputiti u banku. No ako smo u mirovinu, banka će imati posebne uvjete da nam kredit odobri. Evo koji su to uvjeti.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Nattanan Kanchanaprat/Pixabay

“A morala sam. Nitko ne diže kredit ako ne mora”, objašnjava nam Branka Mikulić (68), umirovljenica iz Varaždina, razloge zbog kojih se uputila u banku po novac.

“Poklopilo se nekoliko stvari: tuča nam je oštetila krov koji je ionako trebalo popraviti, na automobilu je trebalo zamijeniti remen i dotrajale zimske gume, a bliži se i Božić pa će trebati novca za hranu i poklone. Neće to biti ništa luksuzno i skupo, ali kad se okupimo kao obitelj, dođu sin i kćer s unucima, treba ih sve nahraniti i svakome pod bor staviti neku sitnicu. I ode novac, a da se i ne okreneš. Ove je godine situacija takva da nisam imala izbora nego dići kredit.”


Gospođa Branka jedna je od mnogih hrvatskih umirovljenika koja se odlučila na kredit, unatoč nevelikoj mirovini. Ili baš zbog nje. Bilo kako bilo, i bez obzira što su mirovine male, one opet redovito stižu svaki mjesec pa su tako i banke u umirovljenicima prepoznale klijente kojima mogu ponuditi neke od svojih kredita i koji će te kredite uredno otplaćivati. Branka će zadnju ratu kredita otplatiti kad bude imala 73 godine. To je vrlo važan podatak, jer da je tek dvije-tri godine starija, takav kredit za nju ne bi niti dolazio u obzir

Banke umirovljenicima uglavnom nude nenamjenske gotovinske kredite, često i bez jamca ili hipoteke, a korisnik može biti svaka fizička osoba, državljanin Republike Hrvatske, koja je korisnik mirovinskih primanja ostvarenih u Republici Hrvatskoj. Krediti namijenjeni umirovljenicima uglavnom su u kunama, a takvi su krediti postali naročito popularni nakon afere s kreditima u švicarskim francima. Kamate na takve kredite kreću se od 6,95 pa sve do 9,17 posto, ovisno o banci, no ne tako davno ti su krediti imali i kamatu preko 10 posto tako da smo sada zapravo u fazi nižih kamata.

Kamate na umirovljeničke kredite u kunama u bankama u Hrvatskoj:

  • HPB 7,17 posto
  • Raiffeisen 7,25 posto
  • Zaba 7,45 posto
  • Addiko 8,74 posto
  • BDS 9,17

Osim toga, bez obzira koju kamatnu stopu odabrali, možete biti relativno sigurni da ona neće naglo porasti jer se ipak radi o relativno kratkom vremenu otplate, potvrđuje nam i Sandra Žiga, voditeljicu reda Udruge Franak.

“S obzirom da se radi o kratkoročnim kreditima, ne vidim neku opasnost u smislu rasta kamata. Neposrednu opasnost od naglog rasta kamata nema jer nema te kamatne stope koja može toliko porasti u tih idućih nekoliko godina. Ako primanja  – u ovom slučaju mirovina – ostanu ista, iznos kredita će se moći otplatiti u zadanom roku. Osim toga, prisutan je trend pada promjenjivih parametara uz koje je vezana kamata. On kontinuirano pada od 2014.”

Kod umirovljeničkih kredita vrlo važnu ulogu ima i dob tražitelja kredita, pa tako nakon što otpušete određeni broj svjećica na torti, novac vam više neće htjeti dati ni jedna banka.

“No tu su zato krediti s oglasa polijepljenih po banderama”, možda će netko pomisliti, jer oni ne postavljaju tako struge uvjete dobivanja kredita. No upravo u tome i leži opasnost. Takvi, “zelenaški” krediti strahovito su velika opasnost u takve se kombinacije ne treba upuštati ni pod kojim okolnostima.

Odlučite li se za kredit redovnom linijom – u banci – većina će vam uvjetovati da u trenutku otplate zadnje rate kredita, ne budete stariji od 75 godina. Izuzeci od tog pravila kojeg imaju gotovo sve banke, su Erste banka kod koje možete u trenutku otplate zadnje rate već imati 78 godina, i Zagrebačka banka koja umirovljenicima nudi još dulji vremenski period pa tako zadnju ratu morate otplatiti do 84. godine.

Možda se čini da je to dosta hrabra odluka banke ako se uzme u obzir da je prosječna dob u Hrvatskoj kraća za skoro deset godina i iznosi prosječno 75,99 godina. (72,30 godina za muškarce i 79,9 godina za žene) no valja uzeti u obzir da se otplata kredita nakon smrti klijenta prebacuje na njegove nasljednike ili jamce.

“O tome svakako treba voditi računa. Uvijek se mora imati na umu da će kredit već netko otplatiti, pa se moramo pobrinuti da naše nasljednike ne uvalimo u kreditne probleme. Moramo paziti hoće li se kredit stići isplatiti. Imali smo nedavno tu u udruzi primjer žene koja je sa 60 godina digla dva kredita, jedan od 100.000, a drugi od 30.000 kn i umrla par godina nakon toga, a kredite ostavila u nasljedstvo. Ako se onaj tko podiže kredit i njegovi nasljednici dogovore, onda nema problema. No poteškoće i neugodnosti nastaju kad takav kredit za nasljednike, odnosno one koji će ga otplaćivati, bude iznenađenje”, kaže nam Sandra Žiga.

Umirovljenik osim što ne može uvijek birati kad će uzeti kredit, limitiran je i iznosom odobrenog kredita. Banke uglavnom nude umirovljeničke kredite u iznosu od 20.000 pa sve do 150.000 tisuća kuna. No za najveći iznos morat ćete dovesti kreditno sposobnog jamca ili dići hipoteku na nekretninu. Ili imati ogromnu penziju, naravno. Mnogi zato odlučuju kredit dići dok su još u radnom odnosu i dok im je kreditna sposobnost veća, no tu uvijek valja imati na umu da će nam se primanja smanjiti kad odemo u mirovinu.

Doista, što se događa s kreditom kad osoba ode u penziju? “To banke apsolutno ne zanima. Njima je važno samo da kredit bude isplaćen, a kako ćete vi to izvesti, njih ne zanima. Zato uvijek treba biti vrlo oprezan, poghotovo u situaciji ako znamno da ćemo još za vrijeme otplate kredite otići u penziju. Ako kredit ‘pojede’ većinu mirovine, pitanje je odakle novac za život”, upozorava Sandra Žiga.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni mirisni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP