Prati nas

Nema predaje

pošast našega doba

Moždani udar – kako ga prepoznati i kako pomoći

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Robina Weermeijer/Unsplash

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod kuće, ja sam nešto radila po kuhinji, a muž je bio u kupaonici. Odjednom sam čula udarac, kao da se nešto stropoštalo. Dotrčala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje leži na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila ukočena i polovica lica nekako čudno obješena. Odmah sam pomislila da je to moždani udar”, prepričava taj šokantan dan gospođa Mirjana Babić iz Zagreba.

“Nazvala sam hitnu pomoć koja je stigla vrlo brzo. Muža su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo došli u bolnicu, liječnici su počeli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj strašnoj priči što nije bio sam kod kuće kad se to dogodilo i što je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, baš ta brza reakcija je ključna. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugrušaka i prebačen je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo više od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je prošla neposredna opasnost, prebacili su ga na običan odjel”, opisuje dalje gospođa Mirjana.


“Nakon bolnice, muž je prebačen u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je počeo s redovitim vježbama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nuždu… Još uvijek je, više-manje, tako. Sada je kod kuće, no već je godinama u krevetu, nepokretan”, kaže gospođa Mirjana.

“U dobru i zlu”

Brigu o nepokretnom mužu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi čovjeku pružili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, državni domovi imaju ogromne liste čekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobično čovjeka s kojim sam provela većinu života smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti – tako smo se zavjetovali i to je to.”

No briga o nepokretnom čovjeku nije nimalo laka, kaže nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od ležanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba čovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, priča dalje Mirjana.

Ipak, od svega toga Mirjani najteže pada otežana komunikacija s mužem. “Stanko teško ne govori tako da teško komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor počeo malo po malo vraćati. Moždani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi liječnici rekli da je pravo čudo što je uopće preživio te da sigurno ne bi preživio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad – što je tu je. Nije lako, ali držimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”

Kako nastaje moždani udar?

Suprug gospođe Mirjane jedan je od 11.300 ljudi u Hrvatskoj koliko ih svake godina doživi moždani udar. Zašto on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budinčevića, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh.

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile (arterije) ugruškom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski moždani udar) ili prsnuća krvne krvne žile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski moždani udar). Uzroci moždanog udara su različiti te su povezani s promjenjivim (modificiajućim) čimbnicima rizika – odnosno na one na koje možemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificirajućim) čimbenicima rizka na koje ne možemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni moždani udar, nasljeđe)

Može li se moždani udar spriječiti? (posebnim režimom prehrane, vježbe, načinom života…)

Činjenica je da se 90 % moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificirajućih) čimbenika rizika. Promjenjivi čimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), 2. šećerna bolest, 3. hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), 4. srčane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pušenje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedelački način života, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres.

Neki od ovih čimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim načinom života što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu voćem i povrćem (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masnoća i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne težine, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakološke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemiji preporuča se primjena lijekova, što predstavlja osnovu i za liječenje fibrilacije atrija.

Osim toga za potvrdu nekih od ovih čimbenika rizika potrebno je učiniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i učiniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirurškom ili endovaskularnom liječenju stenoze (suženja) karotidne arterije ukoliko je ona viša od 70 %.

Kad nastupi moždani udar, kako pomoći sebi ili nekome drugome?

Najvažnije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se može obaviti potrebna obrada i započeti sa liječenjem u što kraćem roku kako bi se smanjilo oštećenje mozga koje nastaje kod moždanog udara. Moždani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poremećajem cirkulacije, a deficit odgovara zahvaćenom području mozga.

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Ukratko FAST se odnosi na Face – naglo nastala asimetrija lica, Arm – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, Speech – naglo nastali poremećaj govora i Time – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u moždanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (moždanih stanica) ali taj broj može ići i do 27 milijuna stanica u minuti.

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspješno ljudi oporavljaju od moždanog udara te o čemu to ovisi?

S rehabilitacijom nakon moždanog udara treba započeti što ranije, najčešće se počinje nakon 24 sata od moždanog udara. Oporavak od moždanog udara ovisi o više čimbenika, vrsti moždanog udara, težini i veličini moždanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom liječenja. Smatra se da ukoliko se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara pobošljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugruška lijekom) za 30 %, a mehanička trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa začepljenjem velike moždane arterije, posebnim kateterima se ugrušak uklanja iz cirkulacije).

Smatra se da se trećina osoba s moždanim udarom nemaju posljedice, druga trećina je ovisna o drugima, dok trećina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od moždanog udara smanjuje, nažalost planira se porast broja oboljelih od moždanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Pod rehabilitacijom se obično podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uključiti i radnu terapiju te logopedske vježbe.

.

Mozaik

Muzeji koje možete posjetiti bez napuštanja doma

U danima kad ne možete izaći iz kuće, dobro je znati da postoje izuzetna mjesta koja možete posjetiti i ne izlazeći iz svog doma: virtualni muzeji. Prošećite s nama Louvreom, Muzejem Dalí, Smithsonianom…

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako ništa ne može nadmašiti iskustvo promatranja umjetničkih djela i važnih arheoloških predmeta uživo, u vrijeme epidemije kad bismo svi trebali izbjegavati izlazak iz kuće online muzeji najbolja su zamjenska opcija. Potražili smo koje biste to poznate svjetske muzeje mogli posjetiti iz udobnosti i sigurnosti svog naslonjača.

Louvre, Pariz

Louvre nije samo jedan od najvećih muzeja na svijetu, nego je i neizostavna adresa za sve posjetitelje Pariza. No kako u Grad svjetlosti sigurno još neko vrijeme nećete ići, muzej možete posjetiti preko interneta. Louvre nudi besplatne online ture pa tako možete vidjeti sve najvažnije umjetnine, od egipatske zbirke, pa do najvrednijih Michelangelovih djela. Također, možete razgledati muzej u svih 360 stupnjeva te klikom na pojedine predmete dobiti više informacija.


Muzej Solomon R. Guggenheim, New York

Iako je i sama zgrada Guggenheim muzeja u New Yorku, arhitekta Franka Lloyd Wrighta, vrlo impresivna, ne morate potegnuti do Amerike kako biste uživali u njezinim umjetninama. Neke od kolekcija iz muzeja su dostupne online pa tako možete uživati u radovima Franza Marca, Pieta Mondriana, Pabla Picassa i Jeffa Koonsa.

Nacionalna galerija umjetnosti, Washington

Osnovana 1937. godine, Nacionalna galerija umjetnosti je otvorena javnosti posve besplatno. Za one koji nisu u Washington D.C.-ju, dostupne su virtualne ture kroz izložbe uključujući i Remek-djela Vincenta Van Gogha i Skulpture hrama Angkor i Drevna Kambodža: Milenij slave.

Britanski muzej, London

Neki od ukupno osam milijuna objekata Britanskog muzeja, dostupni su online, uključujući i izložbu Kanga: Tekstil iz Afrike i Predmeti iz rimskog grada Pompeja“.  Muzej se također udružio s Googleovim društvenim institutom te nudi obilaske pomoću Google Street View tehnologije.

Smithsonian – prirodoslovni muzej

Smithsonian prirodoslovni muzej u Washingtonu jedan je od najposjećenijih muzeja na svijetu. Na mrežnim stranicama muzeja mogu se vidjeti dijelovi svih katova. Gledatelji mogu ući i u rotondu gdje će uživati u sveobuhvatnoj turi od 360 stupnjeva i doista iznimnim izlošcima koji uključuju izložbe o sisavcima, insektima, dinosaurima i paleobiologiji.

Metropolitan muzej umjetnosti

Metropolitan je dom više od dva milijuna iznimnih umjetničkih djela, a dobra je vijest da ne morate biti u New Yorku da biste u njima uživali. Na web stranici muzeja dostupne su čitave kolekcije i virtualni obilasci koji uključuju i neka od najimpresivnijih ostvarenja Vincenta van Gogha, Jacksona Pollocka  Giotta di Bondone.

I Metropolitan se udružio s Googleom i to ne samo u omogućavanju razgledavanja, već i u stvaranju novih umjetničkih djela koja su također dotupna online.

Muzej Dalí, Figueres

Smješten u gradiću Fugueresu u španjolskoj regiji Kataloniji, ovaj je muzej u potpunosti posvećen liku i djelu ekscentričnog umjetnika Salvadora Dalíja. Preko interneta se mogu razgledati gotovo sve prostorije muzeja te pritom učiti o životu i umjetnosti ovog jedinstvenog čovjeka. Muzej nudi razne virtualne ture uključujući i surealni prikaz lica Mae West.

NASA

Američka svemirska agencija nudi besplatno online razgledavanje svojeg svemirskog centra u Houstonu, pri čemu će vaš virtualni vodič biti mudri animirani robot imena Audima.

Muzej Vatikana

Jedan od najvažnijih muzeja na svijetu internetskoj publici predstavlja obimnu kolekciju vrijednih umjetnina i klasičnih skulptura koje su su brojni pape stoljećima brižno skupljali. Omogućeno vam je virtualno prošetati svim katovima, a detaljno možete razgledati i čuveni Michelangelov strop Sikstinske kapele.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP