Prati nas

Vijesti

Socijalna država

Njemačka će uzimati bogatima da bi dala siromašnim umirovljenicima

‘Grundrente’ će biti u potpunosti financirana poreznim sredstvima i to iz poreza na burzovno poslovanje koji bi tek trebao biti uveden. Ukupno se troškovi ove dodatne mirovne kreću oko 1,5 milijardi eura.

Objavljeno

|

foto: Linus Schütz/Pixabay

Grundrente“, temeljna ili osnovna mirovina, je bila jedna od najspornijih točaka između stranaka vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije o kojoj je čak ovisio opstanak aktualne vlade. Sada je dogovor postignut, javlja WDR.

Novčana pomoć koja bi onima koji čitav život rade a mirovina im na kraju nije dovoljna za život nije bila sporna, nego samo neki detalji oko postupka njezinog dobivanja.


Na temeljnu mirovinu će pravo imati svi oni koji zarađuju manje od 1.250 eura, što se odnosi na samce ili 1.950 eura za parove. U to osim, da tako kažem “normalne” mirovine, spadaju i prihodi iz recimo iznajmljivanja stanova.

Kompliciran izračun nekima udvostručuje mirovine

Temeljna mirovina će se odobravati automatski na temelju podataka iz porezne uprave. Izračunavat će se po prilično kompliciranom sustavu koji ovisi o visini plaće tijekom radnog vijeka. Kao primjer se navodi jedna frizerka koja je 40 godina radila s plaćom manjom od pola od prosječne plaće i koja na temelju toga ima mirovinu od 528 eura. Njezina mirovina će kroz pravilo o “Grundrente” biti povećana na 933 eura. To je dakako ekstremni primjer jer se u ovom slučaju mirovina gotovo udvostručuje.

Teret prebačen na bogate

“Grundrente” će biti u potpunosti financirana poreznim sredstvima i to iz poreza na burzovno poslovanje koji bi tek trebao biti uveden. Ukupno se troškovi ovog dodatka kreću oko 1,5 milijardi eura, javlja WDR.

U mirovinu ulazi odgoj djece, njegovanje bolesnih i starih

Uvjet za temeljnu ili osnovnu mirovinu je da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava pak Deutsche Welle.


.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP