Prati nas

Mozaik

Dobročinitelji među nama

Tri humanitarke pomažu siromašnima svaki dan. I vi možete pomoći!

Jednom godišnje obilježava se Dan siromašnih osoba, ali to je premalo da bi se išta konkretno moglo promijeniti. Postoje udruge i pojedinci koji siromašnima pomažu čitave godine. Ovo su njihove priče.

Objavljeno

|

foto: Sara Vaccari/Pixabay

Čak je četvrtina hrvatskog stanovništva u riziku od siromaštva, a više od milijun i 750 tisuća ljudi teško spaja kraj s krajem što se posebno odnosi na umirovljenike. I dok se mnogi ljudi pa i institucije siromašnih sjete tek jednom ili, eto, dva puta godišnje, postoje i oni koji shvaćaju da je siromaštvo cjelogodišnji problem te svojim akcijama nastoje potrebitima olakšati život. Porazgovarali smo s voditeljicama tri udruge koje tijekom cijele godine brinu da siromašni imaju što za pojesti, obući i staviti pod bor.

Facebook humanitarci

Pojavom društvenih mreža i humanitarne organizacije dobile su moćan alat kojim je moguće brže i efikasnije povezivanje onih koji pomoć trebaju i onih koji pomoć mogu prožiti. Među prvima je to shvatila Nana Schaps, predsjednica Udruge Facebook humanitarci.

Kako ste došli na ideju pomagati putem društvenih mreža?

Pa Facebook se doista može iskoristiti za nešto dobro i pozitivno, no sama ideja o osnivanju ovakve udruge potekla je od mojeg kolege iz Pule, Damira Bošnjaka. Ja sam prvo bila donatorica, jer volim pomagati ljudima i time sam krenula još u Domovinskom ratu. Kasnije sam postala voditeljica čitave akcije, a ono što je u početku bila samo inicijativa na Facebooku, pretvorilo se u udrugu.

Kako funkcionira vaša udruga, odnosno kakav oblik pomoći pružate?

Prikupljamo i prosljeđujemo hranu, higijenske potrepštine, lijekove, pelene i kozmetiku za djecu i ostale potrepštine. Ponekad prikupljamo i novčanu pomoć koja najčešće služi za plaćanje najamnine nekome, izlet, medicinsko pomagalo i slično.

Tko vam se sve može obratiti za pomoć i kako?

S obzirom da smo već i premašili kapacitete naše male udruge, sada smo u mogućnosti primati samo majke sa djecom izašle iz Sigurnih kuća, samohrane roditelje, starije i nemoćne. Mlade osobe sposobne za rad ne uzimamo u obzir. I oni koji trebaju pomoć i oni koji pomoć mogu pružiti mogu nam se javiti preko naše Facebook stranice FB Humanitarci Zagreb.

Otvoreni ormar

Na tržnici Kvatrić u Zagrebu smjestilo se još jedno posebno mjesto: Otvoreni ormar u kojem se besplatno mogu obući oni koji si kupovinu odjeće ne mogu priuštiti.

Voditeljica ovog projekta je Zagrepčanka Nataša Šulek koja je duže vrijeme promatrala prazan prostor nasuprot svog kafića i, zajedno s nekolicinom prijatelja, prva počela ondje ostavljati odjeću koju više ne nosi, a nekome bi mogla dobro doći.

Kako je čitav projekt zamišljen?

To bi se najjednostavnije moglo opisati kao “uzmi ili ostavi” – onaj tko ima viška robe može ju ovdje ostaviti, a oni koji robu trebaju, mogu je besplatno uzeti. U početku je odjeću ostavljala samo nas nekolicina, no nakon što su mediji pisali o čitavoj akciji, glas se proširio pa sada dolaze ljudi i čitave okolice, čak i izvan Zagreba.

Koliko ljudi dnevno uzima, a koliko ostavlja robu?

Teško je reći točno… Otprilike sedamdesetak ljudi svakog dana dođe uzeti nešto od odjeće, a oko desetak ljudi odjeću donosi. Kako su došli hladniji dani, trenutačno je najveća potražnja za vestama, jaknama i općenito zimskim stvarima.

Portal dobrote

“Portal dobrote” je humanitarna udruga koja je pažnju na sebe svrnula projektom “Kruh za poslije”. Osnovna ideja je bila da osobe koje kupuju kruh ili peciva u pekarama i trgovinama, kupe još jedan kruh “za poslije” i onda taj kruh može uzeti netko tko si ga ne može priuštiti. Po pekarama i trgovinama ubrzo su se počeli pojavljivati natpisi “Kruh za poslije” pa su oni kojima je takav oblik pomoći potreban, znali gdje se mogu obratiti.

Razgovarali smo s voditeljicom Udruge “Portal dobrote”, Sanjom Bijonda.

Nakon uspješnog projekta “Kruh za poslije”, niste na tome stali. Koje biste svoje akcije još izdvojili?

To je svakako akcija “Da nijedno dijete ne bude gladno” kojom želimo osigurati besplatne obroke za učenike osnovnih i srednjih škola. Tu pokušavamo prije svega vršiti neku vrstu pritiska  na institucije da se promijeni Članak 68 Zakona o odgoju i obrazovanju koji u ovom trenutku kaže da osnovne škole moraju organizirati tople obroke, ali srednje ne. Mi to smatramo diskriminacijom i mislimo da bi i djeca u srednjim školama trebala imati tople obroke.

Ima li neka posebna akcija koju provodite sada u ovo predblagdansko vrijeme?

Da. U predblagdansko vrijeme otvorili smo akciju za ljude slabijeg imovinskog stanja u okolici Gline. Uglavnom se radi o starijoj populaciji koja živi jako teško, bez struje i bez osnovnih životnih uvjeta. Skupljamo novac za kupnju peći na drva, hranu, higijenske potrepštine, skupljamo odjeću i obuća. U ovoj smo se akciji pridružili Facebook grupi “Ljudi za ljude”.

Siromaštvo je kršenje ljudskih prava

17. studenog obilježen je Svetski dan siromašnih osoba, a mjesec dana prije toga obilježava se i Svjetski dan borbe protiv siromaštva kojeg su 1993. godine proglasili Ujedinjeni narodi. Ideja o Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kako je zapravo puni naziv ovog dana, rodila se na prosvjednoj akciji kada je 100.000 prosvjednika na skupu održanom 17. listopada 1987. u Parizu jasno dalo do znanja da siromaštvo smatraju kršenjem ljudskih prava.

Otada je prošlo više od 30 godina, pa iako je broj krajnje siromašnih nešto manji nego u ono vrijeme, i dalje više od 800 milijuna ljudi diljem svijeta živi s manje od 1,25 američkih dolara dnevno, nemaju pristup ispravnoj vodi za piće, nedovoljno se hrane i imaju loše sanitarne uvjete. U posebnom riziku od siromaštva su žene i starije osobe.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.