Prati nas

Mozaik

Dobročinitelji među nama

Tri humanitarke pomažu siromašnima svaki dan. I vi možete pomoći!

Jednom godišnje obilježava se Dan siromašnih osoba, ali to je premalo da bi se išta konkretno moglo promijeniti. Postoje udruge i pojedinci koji siromašnima pomažu čitave godine. Ovo su njihove priče.

Objavljeno

|

foto: Sara Vaccari/Pixabay

Čak je četvrtina hrvatskog stanovništva u riziku od siromaštva, a više od milijun i 750 tisuća ljudi teško spaja kraj s krajem što se posebno odnosi na umirovljenike. I dok se mnogi ljudi pa i institucije siromašnih sjete tek jednom ili, eto, dva puta godišnje, postoje i oni koji shvaćaju da je siromaštvo cjelogodišnji problem te svojim akcijama nastoje potrebitima olakšati život. Porazgovarali smo s voditeljicama tri udruge koje tijekom cijele godine brinu da siromašni imaju što za pojesti, obući i staviti pod bor.

Facebook humanitarci

Pojavom društvenih mreža i humanitarne organizacije dobile su moćan alat kojim je moguće brže i efikasnije povezivanje onih koji pomoć trebaju i onih koji pomoć mogu prožiti. Među prvima je to shvatila Nana Schaps, predsjednica Udruge Facebook humanitarci.


Kako ste došli na ideju pomagati putem društvenih mreža?

Pa Facebook se doista može iskoristiti za nešto dobro i pozitivno, no sama ideja o osnivanju ovakve udruge potekla je od mojeg kolege iz Pule, Damira Bošnjaka. Ja sam prvo bila donatorica, jer volim pomagati ljudima i time sam krenula još u Domovinskom ratu. Kasnije sam postala voditeljica čitave akcije, a ono što je u početku bila samo inicijativa na Facebooku, pretvorilo se u udrugu.

Kako funkcionira vaša udruga, odnosno kakav oblik pomoći pružate?

Prikupljamo i prosljeđujemo hranu, higijenske potrepštine, lijekove, pelene i kozmetiku za djecu i ostale potrepštine. Ponekad prikupljamo i novčanu pomoć koja najčešće služi za plaćanje najamnine nekome, izlet, medicinsko pomagalo i slično.

Tko vam se sve može obratiti za pomoć i kako?

S obzirom da smo već i premašili kapacitete naše male udruge, sada smo u mogućnosti primati samo majke sa djecom izašle iz Sigurnih kuća, samohrane roditelje, starije i nemoćne. Mlade osobe sposobne za rad ne uzimamo u obzir. I oni koji trebaju pomoć i oni koji pomoć mogu pružiti mogu nam se javiti preko naše Facebook stranice FB Humanitarci Zagreb.

‼️KAKO DONIRATI?🎄🎄🎄Donacije ćemo ZAPRIMATI skoro svaki dan ⭐ u našem malom prostoru na Lašćini, Lašćinska cesta 114,…

Gepostet von Humanitarna udruga FB Humanitarci Zagreb am Freitag, 15. November 2019

Otvoreni ormar

Na tržnici Kvatrić u Zagrebu smjestilo se još jedno posebno mjesto: Otvoreni ormar u kojem se besplatno mogu obući oni koji si kupovinu odjeće ne mogu priuštiti.

Voditeljica ovog projekta je Zagrepčanka Nataša Šulek koja je duže vrijeme promatrala prazan prostor nasuprot svog kafića i, zajedno s nekolicinom prijatelja, prva počela ondje ostavljati odjeću koju više ne nosi, a nekome bi mogla dobro doći.

Kako je čitav projekt zamišljen?

To bi se najjednostavnije moglo opisati kao “uzmi ili ostavi” – onaj tko ima viška robe može ju ovdje ostaviti, a oni koji robu trebaju, mogu je besplatno uzeti. U početku je odjeću ostavljala samo nas nekolicina, no nakon što su mediji pisali o čitavoj akciji, glas se proširio pa sada dolaze ljudi i čitave okolice, čak i izvan Zagreba.

Koliko ljudi dnevno uzima, a koliko ostavlja robu?

Teško je reći točno… Otprilike sedamdesetak ljudi svakog dana dođe uzeti nešto od odjeće, a oko desetak ljudi odjeću donosi. Kako su došli hladniji dani, trenutačno je najveća potražnja za vestama, jaknama i općenito zimskim stvarima.

Portal dobrote

“Portal dobrote” je humanitarna udruga koja je pažnju na sebe svrnula projektom “Kruh za poslije”. Osnovna ideja je bila da osobe koje kupuju kruh ili peciva u pekarama i trgovinama, kupe još jedan kruh “za poslije” i onda taj kruh može uzeti netko tko si ga ne može priuštiti. Po pekarama i trgovinama ubrzo su se počeli pojavljivati natpisi “Kruh za poslije” pa su oni kojima je takav oblik pomoći potreban, znali gdje se mogu obratiti.

Razgovarali smo s voditeljicom Udruge “Portal dobrote”, Sanjom Bijonda.

Nakon uspješnog projekta “Kruh za poslije”, niste na tome stali. Koje biste svoje akcije još izdvojili?

To je svakako akcija “Da nijedno dijete ne bude gladno” kojom želimo osigurati besplatne obroke za učenike osnovnih i srednjih škola. Tu pokušavamo prije svega vršiti neku vrstu pritiska  na institucije da se promijeni Članak 68 Zakona o odgoju i obrazovanju koji u ovom trenutku kaže da osnovne škole moraju organizirati tople obroke, ali srednje ne. Mi to smatramo diskriminacijom i mislimo da bi i djeca u srednjim školama trebala imati tople obroke.

Ima li neka posebna akcija koju provodite sada u ovo predblagdansko vrijeme?

Da. U predblagdansko vrijeme otvorili smo akciju za ljude slabijeg imovinskog stanja u okolici Gline. Uglavnom se radi o starijoj populaciji koja živi jako teško, bez struje i bez osnovnih životnih uvjeta. Skupljamo novac za kupnju peći na drva, hranu, higijenske potrepštine, skupljamo odjeću i obuća. U ovoj smo se akciji pridružili Facebook grupi “Ljudi za ljude”.

Ljubi Ostojić odnijeli smo pomoć koju ste ostavili kod Booksa.Hvala vam ljudi! ❤️❤️❤️❤️❤️❤️

Gepostet von Ljudi za ljude am Sonntag, 22. September 2019

Siromaštvo je kršenje ljudskih prava

17. studenog obilježen je Svetski dan siromašnih osoba, a mjesec dana prije toga obilježava se i Svjetski dan borbe protiv siromaštva kojeg su 1993. godine proglasili Ujedinjeni narodi. Ideja o Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kako je zapravo puni naziv ovog dana, rodila se na prosvjednoj akciji kada je 100.000 prosvjednika na skupu održanom 17. listopada 1987. u Parizu jasno dalo do znanja da siromaštvo smatraju kršenjem ljudskih prava.

Otada je prošlo više od 30 godina, pa iako je broj krajnje siromašnih nešto manji nego u ono vrijeme, i dalje više od 800 milijuna ljudi diljem svijeta živi s manje od 1,25 američkih dolara dnevno, nemaju pristup ispravnoj vodi za piće, nedovoljno se hrane i imaju loše sanitarne uvjete. U posebnom riziku od siromaštva su žene i starije osobe.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP