Prati nas

Vijesti

Nezakoniti prečaci

Šefica iz HZMO-a i službeno optužena za primanje mita i ‘friziranje’ mirovina

Prvoosumnjičena je promjenom podataka omogućila povećanje mirovina za ukupno 18 osoba, dok je drugookrivljena od primljenog mita zadržala desetinu dok bi ostatak predala prvookrivljenoj. One su na tako zaradile 31.220 eura, odnosno 2.720 eura.

Objavljeno

|

foto: Sharon McCutcheon/Unsplash

Uskok je podignuo optužnicu pred zagrebačkim Županijskim sudom protiv 21 osobe. Najmlađa među njima rođena je 1959. godine, a najstarija 1947. Tereti ih za počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporaba položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabe položaja i ovlasti te teških kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka

Prvookrivljena ženska osoba tereti se da je kao viša upravna savjetnica – voditeljica Referade utvrđivanja beneficiranog radnog staža i kontrole staža te kao šefica Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u razdoblju od srpnja 2011. do kolovoza 2018. godine primila novčanu nagradu u iznosu od 1.000 do 2.000 eura. Zauzvrat im je “frizirala” podatke o plaćama i stažu kako bi davatelji mita dobili veće mirovine.


U lancu su sudjelovali i posrednici koji su u optužnici zauzeli drugo i treće mjesto. Prvoosumnjičena je promjenom podataka omogućila povećanje mirovina za ukupno 18 osoba, dok je drugookrivljena od primljenog mita zadržala desetinu dok bi ostatak predala prvookrivljenoj. One su na tako zaradile 31.220 eura, odnosno 2.720 eura

Uskok tereti prvookrivljenu da je bez primljenog mita poveća mirovine za još 21 osobu, dok se ostali okrivljenici terete za davanje mita. Uskok predlaže u optužnici da se oduzme imovinska korist prvookrivljene i drugookrivljene koja je zarađena počinjenjem kaznenog djela, navodi se na stranicama DORH-a.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP