Prati nas

Nema predaje

Još malo pa birate. Nudi se sve; od socijalizma preko suverenizma do korupcije

U nedjelju će 3.855.000 hrvatskih birača odlučivati tko će od 11 kandidata biti na čelu države idućih pet godina. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dočekuje 10 izazivača.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

U ponoć počinje predizborna šutnja tijekom koje bi birači trebali razmisliti čije će ime zaokružiti u prvom krugu predsjedničkih izbora. Kao šalabahter nudimo popis kandidata i podsjećao na glavne akcente netom završene kampanje.

Kolinda Grabar-Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica)

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović po novi mandat ide pod parolom “Jer Hrvatska zna”. “Predložit ću izradu državne strategije o starijim osobama. Sukladno drastično pogoršanim demografskim kretanjima, poseban naglasak stavit ću na pitanje zdravstvene skrbi za udaljena staračka domaćinstva. S obzirom na to da se glas starijih osoba gotovo i ne čuje, predložit ću uvođenje institucije pravobranitelja za starije osobe kroz koju će naši stariji sugrađani imati svoga zastupnika i glas u javnosti”, objasnila je napredak koji namjerava donijeti starijim i umirovljenicima. U kampanji se pohvalila i kako je s drugim državama dogovorila poslove preko interneta za Hrvate uz plaće od 8.000 eura. Između ostalog, kazala je i da zna pucati iz puške, da Osijek nikada neće biti Осек te da bi zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću nosila kolače u zatvor, ako bude osuđen po USKOK-ovim optužnicama. U samom finišu kampanje poručila je: “Sigurna sam da našim poginulima nije žao što su poginuli, jer Hrvatska je tu.”


Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija)

Zoran Milanović (screenshot: SDP/Youtube)

Bivši premijer, iako je najavljivao kako nikada neće biti predsjednik, promijenio je mišljenje. Građanima namjerava donijeti “normalnu državu”. “Predsjednik ne upravlja novcem. To radi premijer. Dok sam bio premijer taj novac nije curio nekontrolirano u razne Borg skupine. Više se pazilo i pazit će se opet”, rekao je Milanović. Optužio je vladajuće da se skrivaju iza naroda. “Kad netko s pozicije vlasti krade i otima te stvara dojam da je prijatelj naroda, uvijek se takvi foliranti skrivaju iza naroda. Kao što su davno govorili engleski klasičari, patriotizam je utočište najvećih hulja. Kad nema drugog, onda je Englez, Škot, Srbin, Hrvat. Onda izbaci drugog iz kuće i napiše srpska kuća, hrvatska, talijanska kuća. To je taj argument sile i batine”, rekao je jedan od izbornih favorita.

Miroslav Škoro (nezavisni)

Miroslav Škoro (screenshot: Youtube)

Nekadašnji HDZ-ovac s diplomatskim iskustvom, pjevač, poduzetnik i predavač na fakultetu, neskriveno očekuje glasove bivših stranačkih kolega nezadovoljnih politikom Andreja Plenkovića. Kroz ustavne promjene namjerava postati najmoćniji čovjek države kako bi upravo moć i vlast vratio narodu. “Posebno ću štiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama te raditi na tješnjem povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske”, kazao je Škoro. Aktualnu predsjednicu je prozvao zbog toga što nije pomilovala Tomislava Merčepa, ratnog zapovjednika koji služi kaznu zatvora zbog zločina počinjenih nad srpskim civilima. Na pitanje bi li isto tako, zbog humanitarnih razloga trebalo pomilovati Ratka Mladića, Škoro je odgovorio: “Svatko tko ispunjava uvjete i u teškom zdravstvenom stanju je – kršćanski pomilovati ako se to može. Nemojte biti oni koji broje krvna zrnca.” Ovaj predsjednički kandidat borio bi se i protiv iregularnih migranata – vojskom. Ali na nenasilan način.

Mislav Kolakušić (nezavisni)

Mislav Kolakušić (screenshot: Youtube)

Nekadašnji sudac, fotografski entuzijast i aktualni zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić također bi intervenirao u Ustav RH. Sam bi, kaže, obavljao niz najmoćnijih funkcija u državi, a sve kako bi je riješio korupcije i kriminala. S obitelji se namjerava useliti na Pantovačak, što nije učinio ni Franjo Tuđman. Očekuje predsjedničku plaću od najmanje 70.000 kuna. O ćirilićnim pločama u Vukovaru misli da se treba ponašati prema zakonu. O ideološkim pitanjima, poput pobačaja, ne želi se izjasniti. Kazao je da su i Tuđman i Tito pobijedili u ratu, a u miru su imali dobrih i loših stvari.

Dario Juričan (nezavisni)

foto: Siniša Bogdanić

Čovjek koji se želi zvati Milan Bandić posvetio je kampanju legalizaciji “korupcije za sve”. Svatko bi, kaže, trebao imati priliku krasti. Od predizbornih obećanja naveo je uvođenje osmog padeža u gramatiku s pitanjima “kome, koliko?” Osim toga, korupciju namjerava proglasiti državnom religijom, na Pantovčak će staviti Bandićevu bistu, a namjera mu je pomilovati Ivu Sanadera, Miroslava Kutlu, Zdravka Mamića i Ivicu Todorića. Iza osebujne, ali vrlo zamijećene kampanje, neslužbeno se doznaje, jest Juričanova ambicija snimanja filma o Milanu Bandiću. Jer je film o Ivici Todoriću već snimio.

Dejan Kovač (Hrvatska socijalno-liberalna stranka)

Dejan Kovač (screenshot: N1)

U utrku za predsjednika ušao je i liberalni ekonomist Dejan Kovač, rođeni Županjac i prvi Hrvat zaposlen u Školi javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. Podsjetimo, Sveučilište Princeton privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyu. Zajedno s Harvardom i Yaleom čini tzv. Veliku trojku najuglednijih američkih sveučilišta. Dio je elitne Lige bršljana. Kampanju je vodio na općim mjestima, bez originalnih ideja i vidljivo politički naivno. “Uz osnivanje Odbora za povratak natrag naših ljudi koji su otišli zbog loših politika bivših vlada, ono što će biti prvo je što je većina ljudi otišla zbog korupcije. Imamo sudstvo i zdravstvo koje nije organizirano, kod nas je organiziran jedino kriminal. Prvo će biti sastanak s premijerom, mi ćemo pred medijima ponuditi mjere i instrumente, ako premijer ne želi, dolaze parlamentarni izbori, doći će drugi premijer”, objasnio je svoje namjere gostujući na RTL-u.

Katarina Peović (Radnička fronta)

Katarina Peović (screenshot: HTV)

Katarina Peović istaknuta je javna intelektualka i dugogodišnja politička aktivistica i teoretičarka, stoji u njenoj biografiji. Članica je Radničke fronte, prema vlastitoj kvalifikaciji, antisistemske i antikapitalističke lijeve političke stranke. Građanima je ponudila demokratski socijalizam. Za raskid je Vatikanskih ugovora, a kao uzor gospodarskih trendova nudi Jugoslaviju. O Zoranu Milanoviću i SDP-u kaže: “Napadaju me zato što je Radnička fronta i ja artikulirali pravu lijevu politiku, politiku radnika, radničkih prava, socijalno ugroženih, obespravljenih. Zorana Milanovića straši prava ljevica.”

Dalija Orešković (START)

Dalija Orešković (screenshot: N1)

Nekadašnja šefica Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa svoju uspješnu antikorupcijsku karijeru želi nastaviti na Pantovčaku. “Hrvatska je danas oteta država od strane stranačkih elita i političkih kartela”, izjava je koja ilustrira njenu kampanju. “Onoga trena kada uvedemo da se objavljuje za što se troši proračunski novac, onda ćemo reći da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima”, kazala je Orešković.

Ivan Pernar (Stranka Ivana Pernara)

Ivan Pernar (foto: Sandro Bura)

Influenser i nekadašnji vođa antisistemskog Živog zida, stranke koja se raspala na podijeli plijena nakon europarlamentarnih izbora, kampanju je koristio za svoje uobičajene poruke. Želi zaustaviti iregularne migrante uz pomoć vojske, ali vojsku želi povući iz Afganistana i s granice Rusija-Litva. Izbjeglička kriza, prema njemu – posljedica je miješanja NATO-a u politike drugih država. Vlada podržava stvara politiku stvaranja izbjeglica i ekonomskog siromaštva jer podržava kreditni sustav i zapravo je jedan globalni ekonomski poredak koji se svodi na izrabljivanje siromašnih, kaže Pernar koji bi ukinuo i obavezno cijepljenje.

Anto Đapić (Demokratski savez nacionalne obnove – Desno)

Anto Đapić (screenshot: HTV)

Nakadašnji HSP-ovac, bivši osječki gradonačelnik i saborski zastupnik u više mandata protivi se uvođenju “političkog srpstva” u Hrvatskoj. Programom, koji su mnogi nazvali programom prošlog stoljeća, obraća se ratnim veteranima. Želi ugraditi kršćanstvo u temelje hrvatskog Ustava na čemu će bazirati i sve daljnje prijepore oko pitanja kao što su pobačaj, istospolne zajednice…

Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca)

Nedjeljko Babić (screenshot: HTV)

Predsjednik je neparlamentarne stranke, relativno nepoznate javnosti. Biračima je obećao privlačenje 400 milijardi eura novih investicija u Hrvatsku, povrat opljačkanih 400 milijardi kuna, otvaranje 400 tisuća novih radnih mjesta te povrat 400 tisuća iseljenih Hrvata.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

‘Kao da mi izmiče tlo pod nogama!’ Kako se othrvati stresu povezanim s koronavirusom

Osim epidemije koronavirusa, zadesila nas je još jedna – epidemija stresa. Malotko je ostao posve pribran i imun na novonastalu situaciju, a sva ta neizvjesnost u kojoj smo se naši, imala je utjecaja na naše psihičko zdravlje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“U našem kućanstvu uvijek sam ja bila ta koja je smirivala stresnu situaciju: sve vezano uz posao, uz školu i obrazovanje djece, uz plaćanje računa… Muž i ja oboje radimo, dolazimo umorni kući, djeca su zahtjevna i naravno da je znalo doći do stresnih situacija i povišenih tonova. No dosad mi je uspijevalo nekako držati sve konce u rukama i vratiti sve na normalan, uobičajen kolosijek”, opisuje svoju situaciju gospođa Snježana (53) iz Zagreba.

“No onda je došla epidemija i iznenada sam se počela osjećati kao da mi izmiče tlo pod nogama. Ta neizvjesnost što donosi sutra, hoćemo li se razboliti i kad će sve završiti, pa onda smanjenje prihoda, pa škola od kuće (mlađi sin je još u srednjoj školi), pa rad od kuće… Iako se svi inače dobro slažemo, sad kad smo stalno bili zajedno, počeli smo se svađati oko sitnica, a ja više iznenada nisam imala enirgije niti ideje kako to zaustaviti”, govori dalje gospođa Snježana.


“Po prvi puta sam doista podlegla stresu, nisam više bila funkcionalna kao prije, a zbog toga me počela peći savjest jer mi se činilo da nisam svojoj obitelji onoliko korisna koliko bih trebala biti, i to baš sada kad sam im možda bila najpotrebnija. Počelo me živcirati i ono što me prije smirivalo ili uopće ne bih primijećivala. Poslije jedne dosta burne svađe, uvidjela sam da tako više ne ide. Nije me sram priznati da sam potražila pomoć. Nazvala sam psihologa. I to je bila dobra odluka. Nisam dobila sad neki savjet koji bih isti čas mogla primijeniti, ali sam ipak od stručne osobe čula par stvari koje su mi pomogle. Za početak, doznala sam da u ovome nisam sama, da se puno ljudi osjeća kao ja i da dosta ljudi traži pomoć. Ta spoznaja bila mi je utješna. I kasnije je bilo lakše. Sad na prvi znak da pucam po šavovima, zovem psihologa i ne dopuštam da se kaotično stanje u mojoj glavi razbukta”, kaže na kraju Snježana.

Što je stres, kako ga prepoznati i što učiniti?

Doista, ovakve priče u posljednje su vrijeme vrlo česte. Stres, na koji niti prije nismo bili posve imuni, sada je postao još intenzivniji s obzirom da nam je svima budućnost neizvjesnija. Ipak, neki se s pritiskom nose bolje, nego gore. Zašto je to tako, rekla nam je Andrea Vranić, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica Zagrebačkog psihološkog društva.

Što je to stres?

O stresu govorimo kao o stanju narušene psihičke i tjelesne ravnoteže do kojeg dovodi osjećaj ugroženosti ili osobni doživljaj da se ne možemo suočiti sa zahtjevima okoline ili im se prilagoditi. Stres je univerzalno stanje, svi se možemo (ponekad) tako osjećati, a stres mogu izazvati različite individualne ili pak društvene okolnosti. Ključ je u subjektivnoj procjeni – razlikujemo se u onome kakvima procjenjujemo događaje oko nas. Nekima stres izazove gradski promet, drugima javni nastupi, trećima ispit. Što izaziva stres ovisi, kako o našim osobinama, tako i prošlim iskustvima.

Koji su to najčešći znakovi da smo pod prevelikim stresom, odnosno, koji bi bili znakovi da smo pred “pucanjem”, što bi se kolokvijalno reklo? Kad bi stvarno trebalo nešto poduzeti?

Stanje stresa prate tjelesne reakcije, npr. pojačan rad srca i pluća, povišen krvni tlak, povećana napetost mišića – kojima se organizam priprema za reakciju i zaštitu. Iz ove reakcije mogu proizaći i neki pozitivni ishodi; dakle, ne da “samo” preživimo, već i da postanemo otporniji na svakodnevne nedaće. No, ključna riječ je umjereno.

Naš organizam ne može dugotrajno podnositi povišenu razinu pobuđenosti pa tako nakon perioda odupiranja stresu dolazi do iscrpljenosti. I tada se javljaju teži tjelesni simptomi: kronični umor, poteškoće spavanja i nesanica, glavobolje, a zbog oslabljenog imuniteta organizam lakše pobolijeva.

Emocionalno se stres očituje kroz osjećaj tjeskobe i anksioznosti, potištenosti, straha, bijesa. U stanju stresa luče se povećane razine tzv. stres-hormona kortizola, ali i adrenalina (zbog trajne pripravnosti na reagiranje), koje dovode do biokemijske neravnoteže. Što to znači? Povećane razine hormona dovode do promjena u tijelu, pa tako i u mozgu, te u konačnici oslabljuju naše sposobnost koncentracije, potom organizacije, planiranja i donošenja odluka – drugim riječima, oslabljuju naše rezoniranje i razmišljanje.

Imajući to u vidu – da, posljednjih par mjeseci, ali i vrijeme koje nam tek dolazi, izuzetno su i bit će zahtjevni jako velikom broju ljudi. Onima sa starijim ili kronično bolesnim članovima obitelji, onima koji zbog npr. posla žive odvojeni od svojih obitelji, onima koji ne znaju što će biti s njihovim plaćama ili radnim mjestom, posebice u područjima rada najviše pogođenih mjerama suzbijanja pandemije. Tu najčešće spominjemo ugostiteljstvo, turizam, trgovinu, no ne zaboravimo kako su se ove mjere odrazile na poslove medicinskih djelatnika, učitelja i nastavnika te svih drugih službi i zaposlenja kojima je temelj rad s ljudima.

Osim formalnih promjena (npr. protokola zaprimanja u bolnice ili on-line nastave) mjere su mnogima donijele izostanak ili smanjenje uobičajenog kontakta, neverbalne komunikacije, osmijeha, zagrljaja. A ljudi su, prije svega, društvene životinje.

Možemo li si nekako pomoći?

Nažalost, ovdje je riječ o vanjskim stresorima, na koje ne možemo utjecati, kao što bi mogli na prebukiranje dogovorima (kojima smo  često skloni) ili zatrpavanje poslom (ako se sami njime natovarujemo). Drugim riječima, stresor je tu, čak i ostaje tu. Ono što ipak možemo je pokušati osnažiti organizam te mu barem tako slati poruku da se netko za nj brine.

U stresnim situacijama poželjno je pokušati zdravo se i uravnoteženo hraniti, redovitim obrocima, zdravim namirnicama, povrćem i voćem. Također, treba pokušati dovoljno i dobro spavati (možda uvođenjem higijene spavanja tako da se odlazi na spavanje u isto vrijeme, uz istu rutinu). Važno je pokušati se opustiti, koliko je to moguće. Uz prijatelje, knjigu, filmove.

Možda najvažnije je nikako ne zaboraviti fizičku aktivnost koja poboljšava raspoloženje povišenjem razine serotonina u mozgu za što je najbolja aerobna vježba, npr. hodanje, trčanje, bicikliranje ili plivanje. Posebnu korist vježbanje ima za izlučivanje endorfina (čiji naziv doslovno znači “vlastiti morfin”, odnosno morfij, sredstvo za ublažavanje boli koje tijelo samo proizvodi).  Fizička aktivnost je povezana s lučenjem više hormona (npr. hormon rasta, adrenalin, inzulin, testosteron i estrogen,…) koji pogoduju nizu važnih tjelesnih reakcija. Popis je dug pa izdvajam samo neke (osnaživanje mišićnog tonusa, ubrzavanje bazalnog metabolizma, razgradnja masti).

No, da ne bude zabune – promijeniti navike nije jednostavno niti u najpovoljnijim okolnostima. Lako je iz udobnih cipela nabrojati što bi ljudi trebali raditi kako bi si pomogli. Kada je to lako, ljudi to čine i sami, spontano. Boriti se u bremenita vremena, kada se treba starati za obitelj, kad ne možemo zaspati jer ne znamo otkud nam novci za bolju i zdraviju prehranu, je izuzetno teško.

Mogu li se građani nekome obratiti za pomoć? Imate li možda podatak, jesu li ljudi u ovom razdoblju više tražili psihološku pomoć?

Dobra vijest je da za to postoje obučeni saveznici – psiholozi, psihoterapeuti – koji mogu saslušati, umiriti, dodati neke druge naočale i perspektivu gledanja na probleme i, što je najvažnije, biti tu.

Tijekom proteklog razdoblja veći je broj sugrađana prepoznao ovu potrebu i zatražio psihološku pomoć, u vidu poziva na telefone za psihološku pomoć dostupne u svim županijama, ali i mnogim nevladinim organizacijama čiji su stručnjaci bili često dostupni za savjetovanje 0-24. U ranijim mjesecima su psihološke savjetodavne službe, odnosno odlasci psihologu bili onemogućeni zbog “zatvaranja”, no to je sada i te kako opcija. Ne samo opcija, mnogima je izuzetno potrebno.

Otvoreni telefoni za psihološku pomoć građanima

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” otvorio je osam telefonskih linija na koje mogu zvati građani iz cijele Hrvatske.
Svaki dan od 8 do 22 sata bit će im pružena psihološka pomoć u  situaciji vezano uz dvije paralelne krize, koronavirus i potres u Zagrebu.

Telefoni: 01 6468 334, 01 6468 335, 01 6468 337, 01 6468 338, 01 2991 356, 01 4696 276, 01 4696 107, 01 4696 297.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP