Prati nas

Nema predaje

Još malo pa birate. Nudi se sve; od socijalizma preko suverenizma do korupcije

U nedjelju će 3.855.000 hrvatskih birača odlučivati tko će od 11 kandidata biti na čelu države idućih pet godina. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dočekuje 10 izazivača.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

U ponoć počinje predizborna šutnja tijekom koje bi birači trebali razmisliti čije će ime zaokružiti u prvom krugu predsjedničkih izbora. Kao šalabahter nudimo popis kandidata i podsjećao na glavne akcente netom završene kampanje.

Kolinda Grabar-Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica)

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović po novi mandat ide pod parolom “Jer Hrvatska zna”. “Predložit ću izradu državne strategije o starijim osobama. Sukladno drastično pogoršanim demografskim kretanjima, poseban naglasak stavit ću na pitanje zdravstvene skrbi za udaljena staračka domaćinstva. S obzirom na to da se glas starijih osoba gotovo i ne čuje, predložit ću uvođenje institucije pravobranitelja za starije osobe kroz koju će naši stariji sugrađani imati svoga zastupnika i glas u javnosti”, objasnila je napredak koji namjerava donijeti starijim i umirovljenicima. U kampanji se pohvalila i kako je s drugim državama dogovorila poslove preko interneta za Hrvate uz plaće od 8.000 eura. Između ostalog, kazala je i da zna pucati iz puške, da Osijek nikada neće biti Осек te da bi zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću nosila kolače u zatvor, ako bude osuđen po USKOK-ovim optužnicama. U samom finišu kampanje poručila je: “Sigurna sam da našim poginulima nije žao što su poginuli, jer Hrvatska je tu.”


Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija)

Zoran Milanović (screenshot: SDP/Youtube)

Bivši premijer, iako je najavljivao kako nikada neće biti predsjednik, promijenio je mišljenje. Građanima namjerava donijeti “normalnu državu”. “Predsjednik ne upravlja novcem. To radi premijer. Dok sam bio premijer taj novac nije curio nekontrolirano u razne Borg skupine. Više se pazilo i pazit će se opet”, rekao je Milanović. Optužio je vladajuće da se skrivaju iza naroda. “Kad netko s pozicije vlasti krade i otima te stvara dojam da je prijatelj naroda, uvijek se takvi foliranti skrivaju iza naroda. Kao što su davno govorili engleski klasičari, patriotizam je utočište najvećih hulja. Kad nema drugog, onda je Englez, Škot, Srbin, Hrvat. Onda izbaci drugog iz kuće i napiše srpska kuća, hrvatska, talijanska kuća. To je taj argument sile i batine”, rekao je jedan od izbornih favorita.

Miroslav Škoro (nezavisni)

Miroslav Škoro (screenshot: Youtube)

Nekadašnji HDZ-ovac s diplomatskim iskustvom, pjevač, poduzetnik i predavač na fakultetu, neskriveno očekuje glasove bivših stranačkih kolega nezadovoljnih politikom Andreja Plenkovića. Kroz ustavne promjene namjerava postati najmoćniji čovjek države kako bi upravo moć i vlast vratio narodu. “Posebno ću štiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama te raditi na tješnjem povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske”, kazao je Škoro. Aktualnu predsjednicu je prozvao zbog toga što nije pomilovala Tomislava Merčepa, ratnog zapovjednika koji služi kaznu zatvora zbog zločina počinjenih nad srpskim civilima. Na pitanje bi li isto tako, zbog humanitarnih razloga trebalo pomilovati Ratka Mladića, Škoro je odgovorio: “Svatko tko ispunjava uvjete i u teškom zdravstvenom stanju je – kršćanski pomilovati ako se to može. Nemojte biti oni koji broje krvna zrnca.” Ovaj predsjednički kandidat borio bi se i protiv iregularnih migranata – vojskom. Ali na nenasilan način.

Mislav Kolakušić (nezavisni)

Mislav Kolakušić (screenshot: Youtube)

Nekadašnji sudac, fotografski entuzijast i aktualni zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić također bi intervenirao u Ustav RH. Sam bi, kaže, obavljao niz najmoćnijih funkcija u državi, a sve kako bi je riješio korupcije i kriminala. S obitelji se namjerava useliti na Pantovačak, što nije učinio ni Franjo Tuđman. Očekuje predsjedničku plaću od najmanje 70.000 kuna. O ćirilićnim pločama u Vukovaru misli da se treba ponašati prema zakonu. O ideološkim pitanjima, poput pobačaja, ne želi se izjasniti. Kazao je da su i Tuđman i Tito pobijedili u ratu, a u miru su imali dobrih i loših stvari.

Dario Juričan (nezavisni)

foto: Siniša Bogdanić

Čovjek koji se želi zvati Milan Bandić posvetio je kampanju legalizaciji “korupcije za sve”. Svatko bi, kaže, trebao imati priliku krasti. Od predizbornih obećanja naveo je uvođenje osmog padeža u gramatiku s pitanjima “kome, koliko?” Osim toga, korupciju namjerava proglasiti državnom religijom, na Pantovčak će staviti Bandićevu bistu, a namjera mu je pomilovati Ivu Sanadera, Miroslava Kutlu, Zdravka Mamića i Ivicu Todorića. Iza osebujne, ali vrlo zamijećene kampanje, neslužbeno se doznaje, jest Juričanova ambicija snimanja filma o Milanu Bandiću. Jer je film o Ivici Todoriću već snimio.

Dejan Kovač (Hrvatska socijalno-liberalna stranka)

Dejan Kovač (screenshot: N1)

U utrku za predsjednika ušao je i liberalni ekonomist Dejan Kovač, rođeni Županjac i prvi Hrvat zaposlen u Školi javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. Podsjetimo, Sveučilište Princeton privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyu. Zajedno s Harvardom i Yaleom čini tzv. Veliku trojku najuglednijih američkih sveučilišta. Dio je elitne Lige bršljana. Kampanju je vodio na općim mjestima, bez originalnih ideja i vidljivo politički naivno. “Uz osnivanje Odbora za povratak natrag naših ljudi koji su otišli zbog loših politika bivših vlada, ono što će biti prvo je što je većina ljudi otišla zbog korupcije. Imamo sudstvo i zdravstvo koje nije organizirano, kod nas je organiziran jedino kriminal. Prvo će biti sastanak s premijerom, mi ćemo pred medijima ponuditi mjere i instrumente, ako premijer ne želi, dolaze parlamentarni izbori, doći će drugi premijer”, objasnio je svoje namjere gostujući na RTL-u.

Katarina Peović (Radnička fronta)

Katarina Peović (screenshot: HTV)

Katarina Peović istaknuta je javna intelektualka i dugogodišnja politička aktivistica i teoretičarka, stoji u njenoj biografiji. Članica je Radničke fronte, prema vlastitoj kvalifikaciji, antisistemske i antikapitalističke lijeve političke stranke. Građanima je ponudila demokratski socijalizam. Za raskid je Vatikanskih ugovora, a kao uzor gospodarskih trendova nudi Jugoslaviju. O Zoranu Milanoviću i SDP-u kaže: “Napadaju me zato što je Radnička fronta i ja artikulirali pravu lijevu politiku, politiku radnika, radničkih prava, socijalno ugroženih, obespravljenih. Zorana Milanovića straši prava ljevica.”

Dalija Orešković (START)

Dalija Orešković (screenshot: N1)

Nekadašnja šefica Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa svoju uspješnu antikorupcijsku karijeru želi nastaviti na Pantovčaku. “Hrvatska je danas oteta država od strane stranačkih elita i političkih kartela”, izjava je koja ilustrira njenu kampanju. “Onoga trena kada uvedemo da se objavljuje za što se troši proračunski novac, onda ćemo reći da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima”, kazala je Orešković.

Ivan Pernar (Stranka Ivana Pernara)

Ivan Pernar (foto: Sandro Bura)

Influenser i nekadašnji vođa antisistemskog Živog zida, stranke koja se raspala na podijeli plijena nakon europarlamentarnih izbora, kampanju je koristio za svoje uobičajene poruke. Želi zaustaviti iregularne migrante uz pomoć vojske, ali vojsku želi povući iz Afganistana i s granice Rusija-Litva. Izbjeglička kriza, prema njemu – posljedica je miješanja NATO-a u politike drugih država. Vlada podržava stvara politiku stvaranja izbjeglica i ekonomskog siromaštva jer podržava kreditni sustav i zapravo je jedan globalni ekonomski poredak koji se svodi na izrabljivanje siromašnih, kaže Pernar koji bi ukinuo i obavezno cijepljenje.

Anto Đapić (Demokratski savez nacionalne obnove – Desno)

Anto Đapić (screenshot: HTV)

Nakadašnji HSP-ovac, bivši osječki gradonačelnik i saborski zastupnik u više mandata protivi se uvođenju “političkog srpstva” u Hrvatskoj. Programom, koji su mnogi nazvali programom prošlog stoljeća, obraća se ratnim veteranima. Želi ugraditi kršćanstvo u temelje hrvatskog Ustava na čemu će bazirati i sve daljnje prijepore oko pitanja kao što su pobačaj, istospolne zajednice…

Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca)

Nedjeljko Babić (screenshot: HTV)

Predsjednik je neparlamentarne stranke, relativno nepoznate javnosti. Biračima je obećao privlačenje 400 milijardi eura novih investicija u Hrvatsku, povrat opljačkanih 400 milijardi kuna, otvaranje 400 tisuća novih radnih mjesta te povrat 400 tisuća iseljenih Hrvata.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

Umirovljenica Marija: ‘Udomljeni Toto spasio mi je život’

Poznato je da kućni ljubimci pozitivno utječu na zdravlje ljudi – kako ono fizičko, tako i psihičko. Psi čovjeka potiču na redovitu fizičku aktivnost, povezuju s drugim ljudima te mu popravljaju raspoloženje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Mene je moj Toto spasio, to je sve što ću vam reći”, kaže gospođa Marija Topić (73), umirovljenica iz Zagreba govoreći o svom psiću, manjem mješancu smeđe-crne boje koji je u njezinu kuću stigao prije četiri godine.

“Na proljeće 2016. mi je umro muž. Bio je bolestan i pred kraj se dosta mučio. Doživio je moždani udar nakon kojega je ostao nepokretan pa sam se ja brinula o njemu. No kad je umro, svejedno sam doživjela šok. Pa zajedno smo bili čitav život! Udala sam se za njega kad sam imala 20 godina i čitavo smo vrijeme bili zajedno. I u dobru i u zlo, što se kaže. Trebali smo proslaviti 50 godina braka, no on to, nažalost nije doživio”, govori nam dalje gospođa Marija opisujući jedan od najtežih događaja u svojem životu.


“Pala sam u neku vrstu depresije. Nisam imala volje nizašto. Jedna sam izlazila iz stana, nisam se ni sa kime družila. Zbog svega toga djeca su se zabrinula i kao rješenje smislila Tota. Donijeli su mi kći i sin jednog dana tu malenu mrvicu i rekli mi da je to sad moj pas. Isprva sam bila ljuta i nisam ga htjela uzeti jer nisam planirala kućnog ljubimca. Bilo mi je dosta mene same. Ali, malo po malo, navikla sam se na Tota i na mene. Kad imaš psa, htio ne htio, moraš barem dva puta dnevno izaći iz kuće. Tako su zaredale svakodnevne šetnje, pa onda u parku upoznaš druge vlasnike pasa, malo porazgovarate, družite se. Onda, Toto mi se silno veseli kad se vratim odnekud kući. Pa tako ti se ne veseli ni čovjek! Ta ljubav stvarno se ne da opisati. Na kraju sam se počela osjećati se bolje i bolje i evo, sad mogu reći da me Toto spasio. I ja sam spasila njega jer su mi ga djeca dovela iz nekog azila, ali još je više on spasio mene”, kaže gospođa Marija.

Tijekom proljetnog lockdowna, Toto je postao prava mala zvijezda jer ga je još jedna Marijina susjeda znala tu i tamo izvesti u šetnju.

“Sjećate se kako je to bilo na proljeće. Nitko nije nikud mogao ići, pa su oni koji su imali psa bili pravi sretnici jer su imali zašto barem dva puta dnevno izaći iz kuće. Tako je mene zamolila moja susjeda Vera da bi prošetala Tota oko kuće. Naravno da sam pristala jer Toto obožava ići van i susjedu Veru dobro poznaje. Tako je opet bilo dobro i njemu i meni, ali i našoj Veri”, kaže gospođa Marija.

Ovakvih i sličnih priča ima mnogo, a svatko tko je ikada imao psa, potvrdit će vam da se ta ljubav doista može usporediti s ljubavlju prema drugom čovjeku.

foto: Mabel Amber, still incognito/ Pixabay

Karantena je potaknula na udomljavanja

Upravo tijekom karantene mnogi su odlučili nabaviti psa jer su osjećali da bi im baš taj potez mogao donijeti duševni mir u tako neizvjesnim vremenima. Potvrdili su nam to i iz Skloništa za životinje Dumovec.

“Od početka ožujka do danas iz Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba udomljeno je 411 pasa i 86 mačaka. Trenutačno je u Skloništu 67 pasa i 25 mačaka. Pasa je sada tri puta manje nego prošle godine u isto vrijeme. Takvom stanju najviše su pridonijeli građani među kojima vlada veliko zanimanje za udomljavanje te pad broja pasa koje terenska ekipa Skloništa pronalazi na zagrebačkim ulicama”, kaže Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i potvrđuje da se doista nešto neobično događalo tijekom lockdowna.

“Posebno je zanimljivo bilo razdoblje karantene uvedene zbog epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj. Tada su građani gotovo svakodnevno dolazili u Dumovec i udomljavali pse. Na to su se odlučivali ljudi raznih dobi i životnih stilova. Bilo je tu od samaca i parova umirovljenika do obitelji s malom djecom, onih koji žive u stanovima te onih iz kuća, onih koji žele psa za maženje pred televizorom te onih koji preferiraju aktivniji život. Mnogi su pritom isticali da će im boravak kod kuće omogućiti opušteno zbližavanje sa psom, ali i kako ih veseli što će imati društvo za šetnju”, kaže Zajec.

Prednosti odraslih pasa

Inače, u Dumovcu znaju završiti psi o kojima se Zagrepčani treće dobi više ne mogu brinuti, a neki umirovljenici u Dumovec dolaze kako bi pronašli psa koji će im uljepšati godine koje su pred njima. Većina od njih odlučuje se za odrasle pse. Riječ je o odgojenim psima koji ne traže pažnju kakva je potrebna štencima. Ako žele psa koji nije preaktivan, odabiru seniore, pse koji su, poput njih, treće dobi. Riječ je o mirnim psima zahvalnima za sve što im njihov čovjek pruža – u prvom redu ljubav i pažnju, pojašnjavaju nam iz Dumovca.

Tko ne može udomiti, može volontirati

No ima i onih koji, iz raznih razloga, pse ne mogu udomiti, ali se rado s njima druže pa dolaze u Dumovec volontirati. Jedan od takvih je i Bruno Ogorelec (70) koji nam je opisao svoje iskustvo iz Dumovca.

“Volontirao sam do pred godinu dana. A nakon toga sam uletio u posao – prevoditelj sam pa sam dobio jedan roman za prevoditi, a nakon toga i drugi – pa nisam više imao vremena. No u Dumovcu sam volontirao dosta dugo”, kaže nam gospodin Ogorelec.

“Odlučio sam se na to jer me uhvatila depresija s odlaskom u mirovinu. To je bilo više-manje prisilno, morao sam otići u mirovinu i nije mi to leglo. Prestanak posla, loše imovinsko stanje i sve me to pogodilo. Ulovila me depresija, doduše ne u onom kliničkom smislu, ali jednostavno nisam bio ni za što. Imam jednog prijatelja koji je psihijatar i koji me ponukao da pokušam volontirati u Domovcu jer je znao da ja jako volim pse. I tako sam prvi put došao”, govori nam gospodin Ogorelec te nam opiusuje kako to izgleda:

“Uglavnom šećemo pse i igramo se s njima. Ja sam tamo bio po, recimo, dva sata i za to vrijeme prošetam četiri ili pet. Prioritet su ovi, kako da kažem, malo problematični psi, ovi koji su malo svadljivi. Toga sam se u početku malo bojao, nisam znao što i kako. Ali na kraju mi je postalo jasno da ako su ti psi uopće problematični, onda su problematični samo sa s drugim psima, a s ljudima su divni. Tu imate pse koji strašno izgledaju, ogromni su, pa onda ovi razni stafordi… Nelagodno bude čovjeku koji ih ne poznaje, ali to su sve divni psi nakon što malo naučite što i kako s njima”, navodi Ogorelec pa nastavlja:

“I tako sam ja počeo dolaziti uglavnom srijedom, kad nije bilo nikoga drugoga. Zanimljivo, u Dumovcu uglavnom volontira sve sama omladina, a to što nije bilo više ljudi mojih godina me malo iznenadilo jer je to upravo idealna zanimacija za umirovljenike. Vi se jako povežete s tim pesima. Nije svaka šetnja ista, nego se vi prilagodite svakom psi i razvijete s njim poseban odnos.”

Pas Bik iz Dumovca (foto: Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba)

“Bolje u Dumovcu, nego na lancu ili na ulici”

“Imate svoje ljubimce o kojima sam pisao i na Facebooku. Znate, ja sam se toga pomalo i bojao. Dosta sam emotivan pa sam se bojao kako ću se osjećati kad vidim tamo te pse kojima ne mogu pomoći. Jer ne mogu ja sad udomiti deset pasa. Imam doma jednu ljubomornu kuju koja ne bi dobro reagirala da nekoga još dovedem. Ali kasnije sam shvatio da tim psima u Dumovcu uopće nije loše. Neki od njih su bili na ulici ili su negdje bili na lancu i vlasnici se nisu o njima dobro brinuli, tako da im je u Dumovcu zaista dobro”, govori naš sugovornik kojemu su se neki štićenici Dumovca zavukli pod kožu.

Možda to nekome može na početku djelovati malo kaotično kad prvi put dođe i vidi toliko pasa i čuje tu kakofoniju, no psima je, ponavlja Ogorelec, ondje dobro. Za mnoge od njih to je pravi Disneyland, a nas sugovornik tvrdi da je svaki od njih posebna ličnost. “Nakon prvih nekoliko odrađenih srijeda, moji su mi prijatelji rekli da mi se dive zbog toga što se tako nesebično dajem. Ali to je totalna glupost. Pa više iz toga dobivam ja! Ja sam tamo išao kao u lunapark. Puno više su ti pesi meni dali nego što sam ja dao njima.”

Lijek za depresiju

I što se depresije tiče, odlasci u Dumovec su pomogli. “Nisam ja ni psiholog, ni psihijatar, tako da ne mogu reći što je tu konkretno pomoglo, jer mijenjao sam i druge svari u životu, ali ovo je bio sigurno jedan od pozitivnijih faktora. Mislim da mi je dosta pomoglo. Ja sam se silno veselio tim srijedama, pisao sam o tim psima i na Facebooku što su moji prijatelji jako dobro prihvatili. Osim toga, to mi je bila i jako dobra vježba jer ste vi s tim psima i jako aktivni čime održavate kondiciju. Moji prijatelji ipak nisu počeli volontirati, iako sam im ja svima preporučio. No ono što jesam uspio je to da je na moj nagovor desetak ljudi udomilo psa”, kaže Bruno Ogorelec.

“Poznato je da kućni ljubimci pozitivno utječu na zdravlje ljudi – kako ono fizičko, tako i psihičko. Psi čovjeka potiču na redovitu fizičku aktivnost, povezuju s drugim ljudima te mu popravljaju raspoloženje. Velika je to blagodat za starije ljude, pogotovo one koji žive sami. Njima kad dođu u Sklonište pridajemo posebnu pozornost. Naime, pas kojeg odabiru, ne smije im biti opterećenje, nego treba pozitivno pridonijeti kvaliteti njihova života”, kaže i Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba.

U sklopu kampanje Hrvatska volontira Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba organizira akciju Out of the Box. Akcija će se u Dumovcu održati u subotu 26. rujna od 10 do 14 sati.

“Sklonište poziva građane da pse koji u Dumovcu čekaju udomljenje, izvedu u šetnju. Naime, ti psi odlaze u šetnje, ali nikada u isto vrijeme. U subotu se tako otvara prilika da se dogodi nešto neviđeno – da se, bar nakratko, isprazne svi boksovi.

U Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba trenutačno je sedamdesetak pasa. Dakle, za uspjeh akcije potrebno je jednako toliko volontera.

Inače, rad volontera u Skloništu izuzetno je vrijedan. Pse češljaju i šeću, igraju se s njima i maze ih. To je posebno važno za pse koji se tek socijaliziraju s drugim životinjama te ljudima. Upravo volonteri olakšavaju psima iz Dumovca čekanje na odlazak u novi dom”, poručuju iz Dumovca.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP