Prati nas

Show

Sitnije, Cile sitnije...

‘Jugoslovenka’ u Areni. Publika oduševljena, generali zgroženi: ‘Brena narušava hrvatski suverenitet’

Iako ovakav nastup nije izazvao organizirane reakcije radikalne desnice, kao onaj od prije desetak godina, ipak su se oglasili reakcionarni kolumnisti, ali i umirovljeni hrvatski generali koji misle da je nastup srbijanske folk dive bosanskih korijena nedopustiv u Zagrebu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto je Jugoslavija bila bolja?
Lepa Brena, spot Jugoslavenka, 1989. (screenshot: Youtube)

Pop-folk ikona bivše države Lepa Brena (59) drugu večer zaredom ispunila je zagrebačku Arenu. Sasma neočekivano, komentirali su mnogi, ovi su se koncerti prometnuli u spektakle sezone, a takvu pozornost medija nisu dobili ni Severina ni Doris Dragović koje su nedavno također zablistale u istom zdanju.  

Razloge ovakvoj pomami možemo tražiti i u pomno biranom repertoaru koji je Brena, kako sama kaže, prilagodila hrvatskoj publici pa su tako Zagrepčani uglas pjevali “Čačak” i “Jugoslovenku”, pjesmu koja opisuje Brenino trajno stanje. Jer ona se naime, nikada to nije krila, nije odrekla Jugoslavije.


Sama “Jugoslovenka”, koju bismo danas svrstali u jugoslavenski domoljubni žanr, originalno je izvedena u jugo-kombinaciji. Strofe su pjevali Vlado Kalember, Danijel Popović i Alen Islamović uz Brenin odaziv u refrenima o panonskom klasju, Jadranskom moru i slovenskoj duši.

Lepa Brena – Jugoslovenka (originalni spot, 1989.)

Iako ovakav nastup nije izazvao organizirane reakcije radikalne desnice, kao onaj od prije desetak godina, ipak su se oglasili reakcionarni kolumnisti, ali i umirovljeni hrvatski generali koji misle da je nastup srbijanske folk dive bosanskih korijena nedopustiv u Zagrebu. U otvorenom pismu generala, koje prenosimo u nastavku, pročitajte zašto.

Lepa Brena – Jugoslovenka (Zagreb, 2019.)

Generali: “Nacionalna sramota u hrvatskome glavnom gradu”

Umirovljeni generali Ivan Tolj, Ivan Kapular, Marinko Krešić  i Mile Ćuk oglasili su se priopćenjem. Kažu, na koncertu Lepe Brene u Zagrebu vijorile su se jugoslavenske zastave sa zvijezdom petokrakom pod kojima su počinjeni nebrojeni zločini nad hrvatskim narodom.

“U Zagrebu se 14. i 15. prosinca 2019. dogodilo javno sramoćenje hrvatskog  naroda i Republike Hrvatske. Fahreta Jahić Živojinović, poznatija kao Lepa Brena održala je u zagrebačkoj Areni koncert u kojem je bacila u trans obožavatelje njenog lika i ‘dela’.

Je li to ista ona Lepa Brena,  koja se ‘naslikavala’ u Brčkom  za vrijeme velikosrpske agresije u maskirnoj odori neprijateljskih formacija koje su jurišale na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, razarale  gradove i sela, ubijale nevine ljude”, upitali si i dodali kako “sudeći po ikonografiji u dvorani, zasigurno jest”.

Naime, za vrijeme koncerta vijorile su jugoslavenske zastave sa zvijezdom petokrakom. Pod tim zastavama počinjeni su nebrojeni zločini nad hrvatskim narodom od Drugog svjetskog rata i poraća do Domovinskog rata, do Vukovara, Ovčare i ostalih stratišta diljem Domovine, podsjetili su general bojnici u mirovini.

Upitali su i je li slučajno da se ovo vrijeđanje i sramoćenje odvija u Adventu, zagrebačkome Adventu, kojim se volimo hvaliti pred cijelim svijetom, desetak dana prije Božića, tjedan dana prije izbora za predsjednika RH. “Tko je odgovoran za ovu blamažu usred hrvatskoga glavnoga grada? Tko se to igra s našim nacionalnim dostojanstvom? Tko izlaže ruglu našu teško stečenu državu?”

Generali pitaju je li moguće da je društveno prihvatljivo i da nije kažnjivo mahati zločinačkim zastavama usred glavnoga grada suverene i međunarodno priznate države, a od državnih tijela zahtijevaju da utvrdi za svaku javnu osobu je li sudjelovala u agresiji na Hrvatsku i u kojem obliku, je li bila dionik ratnoga zločina poput Vojislava Šešelja i njegovih pomagača.

“Potaknuti ovim incidentom zahtijevamo da državna tijela zauzmu mjerila po kojima će se za svaku javnu osobu, pa bila to narodnjačka srpska pjevačica ili pak najviši srbijanski dužnosnici, utvrditi jesu li sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku i u kojem obliku, jesu li bili dionici ratnoga zločina poput Vojislava Šešelja i njegovih pomagača. Smatramo da takve osobe ne mogu javno istupati na teritoriju Republike Hrvatske i biti primane od strane hrvatskih državnih i lokalnih dužnosnika”, navode Toolj, Kapular, Krešić i Ćuk.

Smatraju da dopuštanje njihovih posjeta i javnih nastupa narušava suverenitet i ugled hrvatske države i vrijeđa osjećaje svih hrvatskih branitelja, te ostalih građana koji bi, ustreba li, ponovno stali u obranu svoje Domovine. 

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP