Prati nas

Show

Sitnije, Cile sitnije...

‘Jugoslovenka’ u Areni. Publika oduševljena, generali zgroženi: ‘Brena narušava hrvatski suverenitet’

Iako ovakav nastup nije izazvao organizirane reakcije radikalne desnice, kao onaj od prije desetak godina, ipak su se oglasili reakcionarni kolumnisti, ali i umirovljeni hrvatski generali koji misle da je nastup srbijanske folk dive bosanskih korijena nedopustiv u Zagrebu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto je Jugoslavija bila bolja?
Lepa Brena, spot Jugoslavenka, 1989. (screenshot: Youtube)

Pop-folk ikona bivše države Lepa Brena (59) drugu večer zaredom ispunila je zagrebačku Arenu. Sasma neočekivano, komentirali su mnogi, ovi su se koncerti prometnuli u spektakle sezone, a takvu pozornost medija nisu dobili ni Severina ni Doris Dragović koje su nedavno također zablistale u istom zdanju.  

Razloge ovakvoj pomami možemo tražiti i u pomno biranom repertoaru koji je Brena, kako sama kaže, prilagodila hrvatskoj publici pa su tako Zagrepčani uglas pjevali “Čačak” i “Jugoslovenku”, pjesmu koja opisuje Brenino trajno stanje. Jer ona se naime, nikada to nije krila, nije odrekla Jugoslavije.


Sama “Jugoslovenka”, koju bismo danas svrstali u jugoslavenski domoljubni žanr, originalno je izvedena u jugo-kombinaciji. Strofe su pjevali Vlado Kalember, Danijel Popović i Alen Islamović uz Brenin odaziv u refrenima o panonskom klasju, Jadranskom moru i slovenskoj duši.

Lepa Brena – Jugoslovenka (originalni spot, 1989.)

Iako ovakav nastup nije izazvao organizirane reakcije radikalne desnice, kao onaj od prije desetak godina, ipak su se oglasili reakcionarni kolumnisti, ali i umirovljeni hrvatski generali koji misle da je nastup srbijanske folk dive bosanskih korijena nedopustiv u Zagrebu. U otvorenom pismu generala, koje prenosimo u nastavku, pročitajte zašto.

Lepa Brena – Jugoslovenka (Zagreb, 2019.)

Generali: “Nacionalna sramota u hrvatskome glavnom gradu”

Umirovljeni generali Ivan Tolj, Ivan Kapular, Marinko Krešić  i Mile Ćuk oglasili su se priopćenjem. Kažu, na koncertu Lepe Brene u Zagrebu vijorile su se jugoslavenske zastave sa zvijezdom petokrakom pod kojima su počinjeni nebrojeni zločini nad hrvatskim narodom.

“U Zagrebu se 14. i 15. prosinca 2019. dogodilo javno sramoćenje hrvatskog  naroda i Republike Hrvatske. Fahreta Jahić Živojinović, poznatija kao Lepa Brena održala je u zagrebačkoj Areni koncert u kojem je bacila u trans obožavatelje njenog lika i ‘dela’.

Je li to ista ona Lepa Brena,  koja se ‘naslikavala’ u Brčkom  za vrijeme velikosrpske agresije u maskirnoj odori neprijateljskih formacija koje su jurišale na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, razarale  gradove i sela, ubijale nevine ljude”, upitali si i dodali kako “sudeći po ikonografiji u dvorani, zasigurno jest”.

Naime, za vrijeme koncerta vijorile su jugoslavenske zastave sa zvijezdom petokrakom. Pod tim zastavama počinjeni su nebrojeni zločini nad hrvatskim narodom od Drugog svjetskog rata i poraća do Domovinskog rata, do Vukovara, Ovčare i ostalih stratišta diljem Domovine, podsjetili su general bojnici u mirovini.

Upitali su i je li slučajno da se ovo vrijeđanje i sramoćenje odvija u Adventu, zagrebačkome Adventu, kojim se volimo hvaliti pred cijelim svijetom, desetak dana prije Božića, tjedan dana prije izbora za predsjednika RH. “Tko je odgovoran za ovu blamažu usred hrvatskoga glavnoga grada? Tko se to igra s našim nacionalnim dostojanstvom? Tko izlaže ruglu našu teško stečenu državu?”

Generali pitaju je li moguće da je društveno prihvatljivo i da nije kažnjivo mahati zločinačkim zastavama usred glavnoga grada suverene i međunarodno priznate države, a od državnih tijela zahtijevaju da utvrdi za svaku javnu osobu je li sudjelovala u agresiji na Hrvatsku i u kojem obliku, je li bila dionik ratnoga zločina poput Vojislava Šešelja i njegovih pomagača.

“Potaknuti ovim incidentom zahtijevamo da državna tijela zauzmu mjerila po kojima će se za svaku javnu osobu, pa bila to narodnjačka srpska pjevačica ili pak najviši srbijanski dužnosnici, utvrditi jesu li sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku i u kojem obliku, jesu li bili dionici ratnoga zločina poput Vojislava Šešelja i njegovih pomagača. Smatramo da takve osobe ne mogu javno istupati na teritoriju Republike Hrvatske i biti primane od strane hrvatskih državnih i lokalnih dužnosnika”, navode Toolj, Kapular, Krešić i Ćuk.

Smatraju da dopuštanje njihovih posjeta i javnih nastupa narušava suverenitet i ugled hrvatske države i vrijeđa osjećaje svih hrvatskih branitelja, te ostalih građana koji bi, ustreba li, ponovno stali u obranu svoje Domovine. 

.

Show

Jadranka Kosor: ‘Za oca sam bila ‘ta osoba’, a ne kći. Pisala sam mu pisma, nije odgovarao’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nekadašnja premijerka i šefica HDZ-a, Jadranka Kosor, u programu HRT-a govorila je, između ostalog, i o privatnom životu. U emisiji “U svom filmu”, kazala je da je odrasla s bakom, da su se njezini roditelji rastali kada je imala dvije godine te da je otac zlostavljao majku.

“Majka me posjećivala dva, tri puta godišnje do sedme ili osme godine. To je bilo takvo vrijeme, ona je živjela u Međimurju, a ja s bakom u Lipiku, dolazila bi vjerojatno na godišnji odmor”, kazala je Kosor.


Otac joj je, kaže, jako nedostajao, a u Lipiku su je nazivali vanbračnim djetetom: “To je mala sredina, bila sam jedino dijete bez oca u razredu. Počeli su me maltretirati i tući. Ja sam odlučila da to mora prestati, žestoko sam se potukla s jednim dječakom, skoro sam mu oko razbila s jednom šalicom.”

Počela je tajno pisati pisma tati, ali odgovora nije bilo. “Maše mi poštar s ogromnom žutom kovertom. Sakrila sam kovertu pa otvorila da baka ne vidi. Uglavnom, moj otac je u toj velikoj žutoj koverti meni vratio neotvorena sva pisma koja sam mu pisala. To je bio trenutak koji opisujem kao konačno odrastanje. Tako to pamtim. Za tako malo dijete to je bila preteška trauma. Tada sam kao mala curica shvatila da mu ja ne značim ništa.”

Uz puno se emocija prisjetila situacije oko maturalne večeri kada mu je odlučila opet pisati: “Ja sam tati prije maturalne zabave pisala da sam najbolja u generaciji, da sam sjajna, priložila jednu fotografiju da vidi kako izgledam. Napisala sam da bi bilo dobro i da ga molim nakon svih pisama na koja nije odgovorio, da dođe, da mu to nudim kao vrstu deala (eng. dogovora), da dođe i otpleše ples sa mnom i da više nikada neće imati nikakvu obvezu prema meni. Napisala sam mu to suvereno kao djevojka od 17 godina.”

Kaže, zaista je bila uvjerena da će doći: “Došla je maturalna večer, ja neprekidno gledam na ta vrata. Moja je mama shvatila i jako se uvrijedila, rekla je ‘da sam ja njega zvala nakon svega što sam ja prošla’. Organizirano je da će ujak sa mnom otplesati ples. Sve dok nije zasvirao taj valcer, taj ples, bila sam uvjeren da će se otac pojaviti. Kada sam postala predsjednica Vlade, novinari su ga pitali o meni, je li ponosan, a on je jedva izgovorio: Ja o toj osobi ne želim govoriti. Dakle, ja sam i tada za njega bila ‘jedna osoba’, a ne kći.”

Ipak, otišla je ocu na sprovod. “Kad je bio bolestan, jer nada je čudo, nadala sam se da neće otići da mu ne pružim ruku. Nije se to dogodilo. Kad su mi javili da je umro, to je bila jedna užasna kombinacija. Ja kao kćer dolazim i izražavam sućut njegovoj obitelji, a ja sam njegova obitelj. To je bilo nešto potpuno nadrealno”, rekla je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP