Prati nas

Aktivno starenje

Cjeloživotno učenje

Škola u koju učenici idu rado i sa zadovoljstvom? Našli smo jednu takvu!

‘Tko je bio znatiželjan u mladosti, taj je znatiželjan i u starosti. Motivi zbog kojih dolaze u Sveučilište za treću dob? Većina kaže da želi naučiti nešto za što nije imala vremena.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Utorkom prijepodne vrlo je živo u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. Sva mjesta u kafiću pri dnu glavnog hola su popunjena, ljudi se vrzmaju uokolo i zastajkuju pred oglasnom pločom na kojoj je izvješena ponuda i raspored raznih predavanja i programa. Škola engleskog jezika, predavanje Čudesni gradovi starih civilizacija, joga, kreativne radionice… Do dogovorenog sastanka ostalo nam je još nešto vremena pa usput malo prisluškujemo razgovore…

“Ja i ove godine nastavljem keramiku. Ali znaš što, baš bi si poslušala nešto od ovoga. Evo vidi, drevne civilizacije. Arheologija! To je za mene!”, kaže gospođa s šaširom.


“To je sigurno divno! Možemo otići. Mislim da nije isti dan kao film…”

Napuštamo žamor prizemlja i uspinjemo se na prvi kat gdje nas čeka voditeljica Sveučilišta za treću životnu dob profesorica Jasna Čurin.

Na početku, što je zapravo Sveučilište za treću životnu dob?

To je skup programa obrazovno-kulturnog sadržaja namijenjenih umirovljenicima. Djelujemo u okviru Pučkog otvorenog učilišta, ustanove za cjeloživotno učenje svih generacija, od predškolaca do umirovljenika, kao jedan od pet odjela. To je bitno za naglasiti jer to nije nekakva posebna institucija, posebna škola gdje seniori studiraju. Ljudi često znaju to pobrkati pa zato to volim ovako objasniti.

Možda bi najtočniji opis Sveučilišta za treću životnu dob bilo da je to jedan pokret koji promiče cjeloživotno učenje starih osoba. Taj pokret je nastao 1973. godine u Toulouseu u Francuskoj otvaranjem prvog sveučilišta za treću životnu dob. Najčešće su sveučilišta ovakvog tipa otvarana pri fakultetima po europskim zemljama, međutim ima ih i u različitim drugim oblicima, ima ih pri knjižnicama, ima ih pri raznim drugim ustanovama, a zajedničko im je da promiču ideju cjeloživotnog učenja.

Mi smo se tom pokretu priključili prije 28 godina koliko i djelujemo. Program je nastao u suradnji s odsjekom za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a model koji mi u Zagrebu provodimo se naslanja na slovenski model s njihove Univerze za tretje življensko obdobje s kojima surađujemo taj cijeli niz godina. To je naše porijeklo, da tako kažem. Slovenija je po tom  pitanju vrlo napredna. Imaju odlične programe i razvijenu strukturu. S njima puno surađujemo.

Jasna Čurin (foto: Silvija Novak)

Koji ste programe nudili na samom početku, a koji su dostupni danas?

Počeli smo sa stranim jezicima. Imali smo jednu grupu zajedničkih programa iz kulture i jednu grupu programa iz zdravstvene kulture. Od tih četiri ili pet grupa i pedeset polaznika, program se razvio u različitim programskim spektrima i u brojkama polaznika.

Već nekoliko godina imamo oko tisuću polaznika u semestru. I to je zapravo maksimum koji mi možemo izvesti. Naravno razvili su se i razni programski ciklusi u kojima nudimo programe koji su razvrstani po cjelinama: učenje stranih jezika, informatički programi, kreativne radionice u koje spadaju prije svega likovne radionice, zatim programi psihofizičkog zdravlja (joga, tai chi, psihologija, biologija, bridž i tako dalje) i jedan veliki spektar programa koji mi svrstavamo pod zajednički naziv opće kulture i tu su teme iz povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije, glazbene kulture… Za ilustraciju, upravo danas imamo program “Urušavanje međunarodnog poretka”, znači politika. Grupa je jako velika, čak 40 ljudi. Danas je još i program “Opera kroz povijest”, isto 40 ljudi, onda “Čudesni gradovi starih civilizacija”, tu imamo dvije velike grupe… Programi su doista različiti i interes je velik.

Uz to što polaznici odaberu program koji će slušati dva puta tjedno kroz cijelu školsku godinu, podijeljenu u dva semestra, imamo i cijeli niz izvannastavnih aktivnosti poput tribine “Sova” na koju nam onda dolaze stručnjaci izvana za koje ocijenimo da bi mogli privući interes polaznika. Tu je i tribina “Zrnce mudrosti” na kojoj polaznici sami predaju kad vidimo da za nešto imaju želju, volju i kad ocijenimo da bi nešto bilo zanimljivo. Naime, moramo naglasiti da je velika većina naših polaznika, više od 70 posto, visoko obrazovana pa nose sa sobom svoje profesije i svoje životno iskustvo.

Imamo i filmski klub koji ove godine realiziramo u suradnji s kinom Tuškanac. Jedno vrijeme smu surađivali s kinom Europa i Kinotekom. Dakle, gledamo filmove koji su nagrađivani po raznim festivalima i koji često i nisu u redovnoj filmskoj distribuciji, ali uz uvodničara filmskog kritičara i diskusiju. To je među našim polaznicima jako popularno. Onda, zajedno idemo kroz muzeje i galerije. To se zove “Škola seniora” i kroz taj program posjećujemo sve značajne izložbe u gradu, opet uz stručno vodstvo. Moram reći i da se nekad prakticira da na izložbe idu i grupe koje uče strani jezik ali onda im se vođenje organizira na tom jeziku kao bi ga vježbali u svakodnevnoj situaciji. Polaznici naših likovnih radionica vrlo često izlažu. I u sklopu galerija u Pučkom otvorenom učilištu, ali i drugdje.

Surađujete li sa sličnim organizacijama izvan Hrvatske? Spomenuli ste Sloveniju…

Dosta smo međunarodno povezani i surađujemo s drugim sveučilištima za treću životnu dob. Kako sam rekla, najviše sa Slovenijom. S njima imamo projekt naziva Most prijateljstva u skopu kojega se barem jednom godišnje posjećujemo i zajedno stvaramo neke nove prijekte. Dobro surađujemo s Njemačkom, Francuskom, bili smo i u Slovačkoj, putujemo po Italiji. Radili smo i dosta međunarodnih projekata, nešto kroz Europski socijalni fond, a zadnje i kroz Erasmus.

Vani je to sve dosta razvijenije pa nam je lakše naći partnere za suradnju vani nego kod nas. Naime, kod nas još uvijek postoje određene predsrasude o tome što sad netko tko je u mirovini opet želi ići u školu i nešto cijeli život učiti. Osim toga, ljudi misle da je umirovljenicima dovoljno biti doma, izaći s prijateljima, pročitati novina, popiti kavu… Kod nas još nema dovoljno razumijevanja za potrebu da se čitav život uči i da stariji ljudi uče. No ne samo da uče, već i da to svoje znanje prenose dalje.

Često se koriste izrazi poput “srebrne ekonomije”, kroz što se na starije ljude onda gleda samo kao na potrošače. A mi imamo puno tih “srebrnih” koji predaju. Imamo dosta profesora koji su u mirovini, koji su došli k nama kao polaznici, no onda smo shvatili da se radi o osobama koje imaju znanja za prenijeti. Tako su počeli kod nas predavati. Neki polaznici dođu i posebno pitati mogu li nešto predavati i mi uvijek nastojimo i tako surađivati. Upotrebljavati tu “srebrnu ekonomiju” i na takav način. Jer to je ogroman potencijal. Jako puno je starijih osoba koje imaju puno znanja u sebi a mi smo kao društvo takve osobe izbaciti, marginalizirati, a mogli bi nam itekako koristiti. U svakom slučaju, nastojimo da su nam polaznici što aktivniji.

Izdajete i časopis?

Kruna svih tih naših vannastavnih aktivnosti je naš časopis “Treća mladost” u kojem polaznici mogu pisati, uređivati ga, davati priloge o našim aktivnostima. To bude jako zgodno, puno je i fotografija. Časopis izlazi jednom godišnje i besplatan je. Jednom godišnje izlazi u tiskovnoj formi, a tri puta u digitalnoj formi.

foto: Silvija Novak

Vidimo da je interes za vaše programe doista jako velik. Što motivira vaše polaznike da dođu?

Želja za obrazovanjem zapravo je jedna lična jednadžba koju osoba nosi u sebi. Tko je bio znatiželjan u mladosti, taj je znatiželjan i u starosti. Motivi zbog kojih dolaze? Većina kaže da želi naučiti nešto za što nije imala vremena. Neki su naprosto željni znanja. To su dinamične grupe, razgovorljive, željne znanja, često traže dodatnu literaturu.

Točni su u dolasku. Recimo, ljudi koji kod nas predaju, a prije su radili u školi, oduševljeni su našim polaznicima. Kažu da tako motivirane đake nisu nikada imali. Oni dolaze – dobrovoljno. Ne treba im to ni zbog ocjena, ni zbog svjedodžba, ne misle da će time nešto zarađivati, ne trče nikud… Ovdje su samo zbog sebe. I to je ta neka motivacija koja nas sve ponese.

.

Aktivno starenje

Želite li brojati dupine ili paziti na planinsko bilje? Može!

Hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere i to za poslove koji su san snova: brojanje i evidencija dupina i galebova, izgradnja suhozida, tradicijsko vrtlarstvo, zaštita planinskog bilja…

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Ah, kad jednom budem u penziji napokon ću imati vremena baviti se onim u čemu uživam!” Sigurno ste mnogo puta čuli ovakvu ili sličnu rečenicu, a možda ste je i sami koji put izgovorili. No kad penzija jednom dođe, vrlo je lako prepustiti se zovu kauča i daljinskog upravljača i zaboraviti da smo jednom maštali o tome da provodimo vrijeme u prirodi, zasadimo vrt, uzgajamo masline ili naučimo izgrađivati suhozide.

Ako i vi spadate u one koji bi željeli raditi nešto zanimljivo i korisno i pritom boraviti u prirodi, ali im treba mali poticaj, hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere. Ako vam ovo već sada zvuči primamljivo, čekajte da vidite detalje.


Park prirode Medvednica

Pridružite se volonterskom timu u Parku prirode Medvednica i postanite Medvednički anketar. Time ćete nam pomoći u istraživanju strukture i stavova posjetitelja Medvednice te unapređenju sustava praćenja posjećivanja i komunikacije s posjetiteljima.

Na Medvednici možete pomoći i u priređivanju tradicionalnih festivala tijekom godine i dati svoj doprinos promoviranju prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i pomoći u zaštiti vodozemaca Medvednice.

Žumberak

Na Žumberku se traže volonteri za prikupljanju vrijednih podataka o stanju kornjaša koji su potrebni u planiranju preporučenih smjernica za upravljanje područjima u kojima žive ovi sitni, ali bitni stanovnici naših šuma.

Papuk

Javna ustanova Park prirode Papuk kroz uspostavu nove turističke infrastrukture Eko kampa Duboka želi omogućiti populaciji školske djece nove edukacijske programe i produljenje boravka na višednevnim radionicama škola u prirodi za što su im prijeko potrebni volonteri.

Lonjsko polje

U Lonjskom polju traže volontere za uzgoj tradicijskog vrta a potrebno je čak pet osoba.

Telašćica

Prijavite se za volontiranje u Parku prirode “Telašćica” na Dugom otoku i pomognite u restauraciji stoljetnih maslinika i suhozida.

Mljet

Zaljubljenik ste u fotografiju i prirodu? Provedite tjedan dana na Zelenom otoku i donesite dašak umjetnosti u naš Park! Ovisno o dobu godine, imat ćete priliku dokumentirati živi svijet, aktivnosti u Parku, običaje i tradiciju, kulturne spomenike ili razna događanja.

Na Mljetu su potrebni i anketari posjetitelja Nacionalnog parka Mljet kako bi na temelju njihovih dojmova, mišljenja i prijedloga mogli poboljšati izbor i kvalitetu usluga koje su im na raspolaganju te unaprijediti razinu zaštite prirode.

Osin toga, na otoku Mljetu su dobrodošli i volonteri koji bi pomogli u izgradnji planinarskih puteva i čišćenju mljetskih uvala.

Papuk i Sjeverni Velebit

Ova dva parka prirode traže volontere za uzgoj i čuvanje planinskih biljaka. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit rade na obnovi botaničkog vrta i treba ih svaka pomoć koju mogu dobiti, a na Papuku treba zaštititi budući botanički rezervat na brdu Turjak.

Risnjak

Pridružite se ekipi u Nacionalnom parku Risnjak i iskušajte se u izradi šindre – tradicionalnog drvenog pokrova prirodne ljepote. Uz to što ćete izučiti jedan stari zanat, pomoći ćete u popravku i pokrivanju krovova kuća u sklopu Parka.

Plitvička jezera

Dođite na Plitvička jezera – jedinstveni nacionalni park u srcu Europe i prirodno područje na Listi svjetske baštine – i pomozite u njegovom očuvanju. Jedino ćemo tako priču o njegovoj ljepoti i vrijednosti moći ispričati i pokazati svima onima koji ju još nisu čuli i vidjeli.

Kornati

Na Kornatima traže volontere za praćenje i popisivanje dupina i galebova što su svakako poslovi iz snova. Pomozite u očuvanju ovih lijepih životinja u jednom od naših najljepših nacionalnih parkova.

Sve detalje o mjestima na kojima možete volontirati, kao i detalje o prijevozu, smještaju, zadacima i kontakt osobama, pronađite na ovom linku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP