Prati nas

Vijesti

Svi smo odgovorni

Glavašević o masovnoj podršci ubojici iz Splita: ‘To je put u kaos, pravdu čopora i zakon jačega’

Našu zgroženost korupcijom, nepravdom, zlom koje vidimo svaki dan moramo usmjeriti u aktivizam, u društveni angažman, objasnio je Glavašević.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Ogromna podrška javnosti koju dobiva Filip Zavadlav (25), osumnjičeni za trostruko ubojstvo u Splitu, razlog je za zabrinutost; prije svega zbog narušenih društvenih vrijednosti, ali i zbog neshvaćanja vlastite odgovornosti za društvo u kojem živimo.

“Kada smo suočeni s nepravdom i sustavom koji je očito pokvaren do mjere da je prestao funkcionirati, i kada smo svjesni da to u Hrvatskoj nije iznimka nego pravilo, često osjetimo potrebu uzeti pravdu u svoje ruke. Mnogi su upravo zbog toga osjetili solidarnost s čovjekom koji je ubio troje ljudi u Splitu”, objasnio je to u svojoj objavi i saborski zastupnik Bojan Glavašević.


“Uzimanje pravde u svoje ruke je put u potpuni društveni kaos, u kojemu više ne vladaju zakoni, u kojemu ne postoji pravo, a jedina ‘pravda’ koja postoji je pravda čopora i zakon jačega. Jer bez zakona, bez institucija nema društva i nema sigurnosti. Bez društva, svaki čovjek je sam za sebe, i sve vidi kao prijetnju svojoj sigurnosti i sigurnosti svojih najmilijih. A ne bi tako trebalo biti”, kaže Glavašević pa zaključuje:

“Našu zgroženost korupcijom, nepravdom, zlom koje vidimo svaki dan moramo usmjeriti u aktivizam, u društveni angažman koji govori da čak i u lice nepravde i korupcije nitko nije sam. Postoje mnogi drugi koji su spremni nešto učiniti, i zajedno, možemo stvoriti energiju da izgradimo dobro, pravedno društvo. Jeste li spremni biti aktivisti? “

Ovaj fenomen i nepovjerenje prema institucijama komentirala je za Dnevnik.hr i ugledna splitska psihologinja Mirjana Nazor koja sve tumači nepovjerenjem u institucije. “Vatricu nepovjerenja podgrijala je presuda Davidu Komšiću koji je bivšu trudnu djevojku Kristinu Krupljan izbo nožem 88 puta”, kaže Nazor. Komšiću je potvrđena smanjena zatvorska kazna u trajanju od 25 godina, a prvotno je bio osuđen na 30.

“Takva presuda izaziva zgražanje kod javnosti. Ne znam razumijemo li dužinu kazni, pravosudni sustav je nerazumljiv i izaziva ogorčenost pa stajemo na stranu onoga koji je uzeo pravdu u svoje ruke”, kaže Nazor i dodaje da je ubojica iz Splita vjerojatno zaključio da nema koristi od sustava. “Ne znam jesmo li adekvatni osuđivati presude, ali kod ljudi to izaziva osjećaj ugroženosti”, objašnjava Nazor.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP