Prati nas

Vijesti

Zaštita ljudi i životinja

Iduću Novu godinu mogli bismo dočekati bez petardi. Konačno zabrana!

Zabrana petardi razveselila bi mnoge. Zakon se mijenja i kako bi se smanjio broj smrtno stradalih i ozlijeđenih životinja.

Objavljeno

|

foto: Jose Vicente Viadel/ Pixabay

Ministarstvo unutarnjih poslova je javno savjetovanje uputilo nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.

Zakon se, između ostalog mijenja i zbog sustavnog kršenja odredbi važećeg Zakona koji nije detaljno propisivao postupanje u slučaju zabranjenog posjedovanja i korištenja petardi srednje rizične F3 kategorije. Sada se zabrana proteže i na kategoriju F2, pa građanima ostaju dostupne petarde najslabije F1 kategorije, s vrlo niskim rizikom i niskom razinom buke, koje se smiju koristiti i unutar stambenih prostora.


Bez “megi” za Novu godinu

Ukratko, prema novom Zakonu, građanima će biti zabranjeno koristiti petarde kategorije F2 i F3 za osobne potrebe. “Zabranjena je prodaja petardi i redenika kategorije F2 i F3 građanima, a ostala pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3, dozvoljeno je prodavati građanima starijim od 18 godina, u periodu od 15. prosinca do 1. siječnja”, stoji u prijedlogu Zakona.

Iako je do sada bila zabranjena uporaba pirotehničkih sredstava kategorije F2 i F3 osobama mlađim od 18 godina, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najčešće ozlijeđene osobe su upravo osobe mlađe od 18 godina, a sve ozljede nastale su od uporabe petardi i redenika iz navedenih kategorija. Od 15. prosinca 2017. do 8. siječnja 2018. godine, od uporabe petardi ozlijeđeno je 16 osoba, od čega petero djece mlađe od 14 godina, a od 15. prosinca 2018. do 8. siječnja 2019. godine ozlijeđene su 23 osobe, od čega 6 djece.

Zakon se mijenja i kako bi se smanjio broj smrtno stradalih i ozlijeđenih životinja. Za prekršitelje predviđa kazne do 15.000 kuna. Svoje primjedbe i prijedloge na novi Zakon možete predati ovdje.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP