Prati nas

Vijesti

Zaštita ljudi i životinja

Iduću Novu godinu mogli bismo dočekati bez petardi. Konačno zabrana!

Zabrana petardi razveselila bi mnoge. Zakon se mijenja i kako bi se smanjio broj smrtno stradalih i ozlijeđenih životinja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Jose Vicente Viadel/ Pixabay

Ministarstvo unutarnjih poslova je javno savjetovanje uputilo nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.

Zakon se, između ostalog mijenja i zbog sustavnog kršenja odredbi važećeg Zakona koji nije detaljno propisivao postupanje u slučaju zabranjenog posjedovanja i korištenja petardi srednje rizične F3 kategorije. Sada se zabrana proteže i na kategoriju F2, pa građanima ostaju dostupne petarde najslabije F1 kategorije, s vrlo niskim rizikom i niskom razinom buke, koje se smiju koristiti i unutar stambenih prostora.


Bez “megi” za Novu godinu

Ukratko, prema novom Zakonu, građanima će biti zabranjeno koristiti petarde kategorije F2 i F3 za osobne potrebe. “Zabranjena je prodaja petardi i redenika kategorije F2 i F3 građanima, a ostala pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3, dozvoljeno je prodavati građanima starijim od 18 godina, u periodu od 15. prosinca do 1. siječnja”, stoji u prijedlogu Zakona.

Iako je do sada bila zabranjena uporaba pirotehničkih sredstava kategorije F2 i F3 osobama mlađim od 18 godina, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najčešće ozlijeđene osobe su upravo osobe mlađe od 18 godina, a sve ozljede nastale su od uporabe petardi i redenika iz navedenih kategorija. Od 15. prosinca 2017. do 8. siječnja 2018. godine, od uporabe petardi ozlijeđeno je 16 osoba, od čega petero djece mlađe od 14 godina, a od 15. prosinca 2018. do 8. siječnja 2019. godine ozlijeđene su 23 osobe, od čega 6 djece.

Zakon se mijenja i kako bi se smanjio broj smrtno stradalih i ozlijeđenih životinja. Za prekršitelje predviđa kazne do 15.000 kuna. Svoje primjedbe i prijedloge na novi Zakon možete predati ovdje.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP