Prati nas

Mozaik

Hvala vam, bake!

Ključnu ulogu u ljudskoj evoluciji odigrale su – bake

Prema predloženoj hipotezi, bake su pomagale u prikupljenju hrane i hranjenju mladunaca prije nego su oni postali sposobni hraniti se sami sebe te tako omogućavale ostalim, mlađim ženkama da imaju još potomaka. Ako majka ima jedno dvogodišnje dijete i ponovno rodi, bez prisutnosti bake su šanse za preživljavanje te djece znatno manja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Marissa Price/Unsplash

Antropolozi i evolucijski biolozi se već godinama trude objasniti menopauzu, pojavu koju ljudi ne dijele sa svojim rođacima primatima. Zašto bi za žene bila korisna nemogućnost imanja potomstva, iako im je ostalo još nekoliko desetljeća života?

Prema studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the Royal Society, odgovor je jednostavan: bake. “Postojanje baka je početni korak koji je bio potreban da postanemo ono što jesmo”, kaže autorica studija Kristen Hawkes, antropologinja sa Sveučilišta Utah.


Hawkes je još 1997. predložila tzv. “hipotezu o bakama”, teoriju koja objašnjava postojanje menopauze često podcjenjenom ulogom baka u evoluciji čovjeka. Hawkes kaže da su upravo bake zaslužne za čitav spektar karakteristika specifičnih samo za čovjeka poput formiranja cjeloživotnih parova, većih mozgova, učenja novih vještina i tendencije surađivanja.

Nova studija koji je Hawkes provela s matematičarom i biologom Peterom Kimom sa Sveučilišta Sydney i antropologom Jamesom Coxworthom sa Sveučilišta Utah, koristila je kompjutersku simulaciju koja je iznjedrila matematičku potvrdu “hipoteze o bakama”. Znanstvenici su ispitali što bi se dogodilo sa životnim vijekom primata kad bi menopauza i bake postale uobičajen element njihovih života.

U stvarnom životu, čimpanze u divljini žive oko 35 do 45 godina i rijetko požive dulje od svoje fertilne dobi. U simulaciji su znanstvenici replicirali takve uvjete no ženskim jedinkama dali jedan posto genetske predispozicije za životni vijek čovjeka i menopauzu. Tijekom 60.000 godina ti hipotetski primati razvili su sposobnost nadživjeti svoju fertilnu dob i doživjeti 60 pa i 70 godina, a čak 43 posto ženskih jedinki postale su i bake.

Kako nam, zapravo, bake pomažu da živimo dulje? Prema predloženoj hipotezi, bake su pomagale u prikupljenju hrane i hranjenju mladunaca prije nego su oni postali sposobni hraniti sami sebe te tako omogućavale ostalim, mlađim ženkama da imaju još potomaka. Ako majka ima jedno dvogodišnje dijete i ponovno rodi, bez prisutnosti bake su šanse za preživljavanje te djece znatno manja jer ljudi, za razliku od ostalih primata, još dugo nakon prestanka dojenja nisu sposobni sami se hraniti. Majka se mora u potpunosti posvetiti mlađem djetetu na štetu starijeg, no bake mogu riješiti taj problem i pružiti dodatnu brigu.

U postavljenioj hipotezi koju je potvrdila i kompjuterska simulacija, nekolicina pretpovijesnih ženki koje su imale sposobnost nadživjeti svoju fertilnu dob, povećale su šanse preživljavanja za svoje unuke. Rezultat toga je da su te ženke uspješno prenijele svoje dugovječne gene na svoje potomstvo pa je i čitava vrsta tijekom tisuća generacija produljila svoj životni vijek.

No zašto žene i dalje ovuliraju samo 40 godina unatoč produljenom životnom vijeku? Hawkes je predložila teoriju da bi žene bez menopauze i dalje rađale djecu umjesto da se posvete ulozi bake. Djeca bi tad i dalje bila posve ovisna o brizi svojih majki, a kad bi majka umrla, umrlo bi i mnogo još nedovoljno odrasle djece. Iz evolucijske perspektive, ima mnogo više smisla da starije ženke povećaju ukupnu stopu preživljavanja čitave grupe nego da energiju troše u rađanje vlastitih mladunaca.

Hawkes ide i korak dalje te pretpostavlja da su upravo ovi društveni odnosi i za veće mozgove i ostale osobine koje ljude razlikuju od ostalih primata.

“Ako ste beba čimpanze, gorile ili orangutana, vaša mama ne misli na ništa drugo osim na vas i vašu dobrobit. No ako ste ljudsko dijete, vaša mama ima još djece o kojima se mora brinuti, a to znači da se morate boriti za njenu pažnju. Postojanje baka omogućuje drugačije odrastanje koje je puno ovisnije o suradnji s ostalim članovima grupe, a to dovodi do jačeg razvoja mozga, pojave menopauze i općenito duljeg životnog vijeka.”

Ova teorija nipošto nije dovršena, ali najnoviji matematički dokazi snažno joj idu u prilog. To bi antropolozima moglo pomoći u boljem shvaćaju evolucije ljudi i svima nam dati još jedan dodatni razlog da cijenimo naše bake.

.

Mozaik

Upute za vjernike: Kako se ponašati i kako pratiti mise putem televizije i radija

Izgovarajte riječi koje bi inače izgovarali na misi. Prisjetite se da je misa molitva. Čak i ako niste fizički u crkvi, molitve na misi su univerzalne i nadilaze vrijeme i prostor.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ni za vrijeme koronakrize mnogi se vjernici nisu odrekli misa. Umjesto odlaska u crkve, euharistijska slavlja sada se prate putem medija. Ponajviše putem javne televizije. Hrvatska radiotelevizija tako prenosi svakodnevne mise na HTV3 i HR3 u 18 sati iz crkve Tijela Kristova u zagrebačkom Sopotu.

Mnogima je ovakav način prakticiranja vjerskoj života stran pa možda čak i težak, što jest svojevrsno iskušenje. Zato je Hrvatska katolička mreža pripremila niz savjeta kako možete sudjelovati i iskoristiti sve blagodati koje donosi mogućnost praćenja mise putem medija, Imajući pri tome na umu da iako ono ne može zamijeniti vašu fizičku prisutnost na slavlju, svako vrijeme provedeno s Bogom je vrijeme milosti.


Prije mise

  • Pomolite se i pročitajte misna čitanja unaprijed.
  • Razmatrajte čitanja. Možete razmatrati o njima u tišini svoje sobe, imati Lectio Divina, ali možete i raspravljati o čitanjima s vašim ukućanima ili prijateljima preko telefona.
  • Odaberite prijenos uživo ili snimku mise koju ćete pratiti. Bitno je ostati povezan sa svojom župnom zajednicom. Stoga, ako vaša župa ima prijenos uživo, bilo bi dobro da ih pokušate pratiti. Ako vaša župa nema prijenos, ili niste sigurni, možete pogledati popis prijenosa euharistijskih slavlja ovdje.
  • Odjenite se. Ne morate biti svečano odjeveni, ali nemojte ostati ni u pidžamama.
  • Pozovite druge da vam se pridruže. Najavite ukućanima te zajedno planirajte praćenje mise. Ili se dogovorite s prijateljima da pratite misu u isto vrijeme.
  • Pripremite bilježnicu. Uzmite bilježnicu i olovku i zapišite svoje misli, razmatranja ili molitve koje vam se pojave za vrijeme mise. To može biti odličan način uređivanja molitvenog života i zadržavanja pažnje za vrijeme prijenosa.
  • Pripremite prostor. Prema mogućnostima, pokušajte odvojiti poseban prostor za molitvu. Uz računalo/TV/radio, pokušajte zapaliti koju svijeću ili postaviti svete sličice ili kipove koje imate po kući.

Za vrijeme mise

  • Izgovarajte riječi koje bi inače izgovarali na misi. Prisjetite se da je misa molitva. Čak i ako niste fizički u crkvi, molitve na misi su univerzalne i nadilaze vrijeme i prostor. Sudjelujte u izgovaranju apostolskog vjerovanja, zaziva, odgovora…
  • Duhovno se pričestite. Na mnogim prijenosima nakon pričesti možemo čuti kako se izgovara iduća molitva: Isuse moj, vjerujem da si prisutan u Presvetom Sakramentu, ufam se u te, ljubim te nada sve. Iz ove ljubavi kajem se od srca za sve grijehe i obećavam da ću se čuvati svakoga grijeha. Moja duša čezne za tobom, ali ja te ne mogu sada primiti u Presvetom Sakramentu, dođi barem duhovnim načinom u moje srce. (Pomislite da ste Isusa doista primili.) Isuse moj, klanjam ti se kao da si u mom srcu stvarno svojim presvetim Tijelom prisutan i sjedinjujem se s tobom. O, ne daj da se ikada od tebe rastavim! Tvoj sveti blagoslov sišao na mene i ostao vazda sa mnom. Amen.

Nakon mise

  • Dajte milostinju. Ukoliko je moguće, pokušajte vidjeti na koje načine možete doprinijeti i pružati financijsku pomoć.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP