Prati nas

Zdravlje

Štetna navika

Pušači, čak i oni bivši, općenito žive s više boli

Pušači žive s više boli od onih koji nikada nisu pušili. Razlog bi mogao biti taj što kemikalije iz duhanskog dima uzrokuju trajna oštećenja tkiva što vodi i do više boli.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Alev Takil/Unsplash

Ljudi koji puše pa čak i oni koji su odustali od cigareta, općenito žive s više boli od onih koji nikad nisu imali tu štetnu naviku. To je pokazala analiza podataka više od 220.000 ljudi koju je provelo Sveučilište UCL (University College London). Znanstvenici kažu da je točan uzrok tome još uvijek nepoznat, no postoje indicije da se to događa jer duhanski dim uzrokuje trajne promjene u organizmu. ASH (Action on Smoking & Health), organizacija koja se bavi promoviranjem nepušačkog stila života, ističe kako ovakva saznanja nikoga ne bi trebala iznenaditi s obzirom da se zna koliko je pušenje štetno.

Za potrebe ovog istraživanja, znanstvenici su proveli niz online ispitivanja u razdoblju između 2009. i 2013. godine, a ispitanici su podijeljeni u tri kategorije: oni koji nikada nisu svakodnevno pušili, oni koji su svakodnevno pušiti pa prestali i oni koji još uvijek svakodnevno puše. Ispitanici su zamoljeni da odgovore na pitanje koliku bol osjećaju na dnevnoj bazi što je, pak, prikazano ljestvicom od 1 do 100. Viši rezultat značio je i više boli.


Aktivni i bivši pušači imali su više rezultate od onih koji nikada nisu pušili i to za jedan ili dva boda, objavljeno je u časopisu Addictive Behaviours (Ovisnička ponašanja, op.MV.). Pojednostavljeno rečeno, ovi rezultati ukazuju da pušači žive s više boli – čak i ako su prestali pušiti.

“Ključni podatak do kojeg smo došli je da čak i bivši pušači žive s više boli od onih koji nikada nisu pušili”, kazala je Olga Perski, jedna od znanstvenica koja je radila na studiji. “Obradili smo zaista mnogo ljudi, uzorak je reprezentativan, pa sa sigurnošću možemo reći da ovdje zaista ima nečega. No zasad još ne možemo potvrditi kliničko značenje ovih podataka.”

Dr. Perski je naglasila i kako je vrlo zanimljivo da su najviše razine boli evidentirane kod najmlađih pušača u dobnoj skupini između 16 i 34 godine.

Što se događa?

Konačnog odgovora zašto dolazi do ovog efekta, još uvijek nema. No jedna od predloženih ideja je da neke od tisuća kemikalija sadržanih u duhanskom dimu vode ka trajnom oštećenju tkiva što uzrokuje bol. Drugo objašnjenje moglo bi ići u smjeru da pušenje ima dugotrajan učinak na hormonalni sustav organizma. Potonje objašnjenje posebno se odnosi na os hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde za koju je poznato da je odgovorna za našu reakciju na bol. Ako je rad tih žlijezna poremećen, osoba osjeća više boli.

No postoji i mogućnost da je pušenje simptom, a ne uzrok. Naime, studije su pokazale da su osobe s neurotskim poremećajima sklonije intenzivnije osjećati bol, ali i u većem riziku da postanu pušači. Prema tome, moglo bi biti da je osoba koja se često žali na bol također i osoba koja će početi pušiti.

Doktorica Perski je naglasila i kako se rezultati najnovijeg istraživanja podudaraju s onim prijašnjima koji su povezali pušenje s kroničnom boli, pa i boli u leđima. “Čak i ako prestanete pušiti, vaš osjećaj za bol mogao bi biti trajno poremećen. To je još jedan razlog više da odmah prestanete s tom lošom navikom”, rekla je doktorica Perski.

Ravnateljica organizacije ASH, Deborah Arnott, kazala je da je veza između pušenja i raka pluća otkrivena tek u pedesetim godinama prošlog stoljeća.

“Tijekom godina, dokazi su se gomilali, pa se sada zna da gotovo svako medicinsko stanje za uzrok može imati pušenje ili će pušenje to stanje pogoršati. To uključuje razne oblike raka, bolesti srca i dišnih putova, probleme s vidom i sluhom, dijabetesom, demencijom i neplodnošću. Pušačima također treba duže vrijeme da se oporave od operacija te su u većem riziku da se od operacije i ne oporave. Ne treba, zato, čuditi da pušači osjećaju više boli od onih koji nikada nisu pušili.”

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP