Prati nas

Zdravlje

Samo hrabro!

Sve što trebate znati o mamurluku: Kako ga liječiti i što ne treba činiti

Osnovno i zlatno pravilo jest: prste dalje od aspirina, tu je glavobolja samo posljedica problema. Prirodni voćni sok će sigurno pomoći, baš kao i obilan doručak: dobro dođe slano pecivo, ima nečeg i u maslinama.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Kinga Cichewicz/Unsplash

Prvi dan Nove godine za mnoge počinje u jadnom raspoloženju: glavobolja, mučnina, jezik Vam se čini obložen brusnim papirom… Razlog je uvijek isti: sinoć se malo previše popilo. I kako to preživjeti? Odgovore donosi Deutsche Welle.

Dok vam se čini kako će vam glava pući već i ako je samo malo pomaknete, usta su vam suha kao Sahara, još uvijek vam je muka i najradije uopće ne bi ustali iz kreveta ove godine, jedva da ima dvojbe što je tome razlog: alkohol.


U tako jadnom stanju jedva da će vam biti ikakva pomoć što su mudri ljudi već u davnini pokušavali naći dobar lijek protiv mamurluka. Nedavno je otkriven i papirus starih Egipćana koji za “alkoholnu glavobolju” savjetuje oko vrata staviti ogrlicu ispletenih cvjetova jedne vrste mirte (močvarna mirta, Chamaedaphne calyculata). Je li to pomoglo starim alkoholičarima prije 3.000 godina – ne znamo. Mada je mirta inače biljka sa mnogim ljekovitim svojstvima, suvremeni stručnjaci nisu baš previše uvjereni da bi današnjeg mučenika alkohola to odmah diglo na noge.

A da je to doista muka izuzetnih razmjera, to je u Njemačkoj priznao čak i Viši pokrajinski sud u Frankfurtu. “Umor, mučnina i glavobolja leže izvan prirodnih okvira promjenljivih osjećaja ljudskog tijela” pa je time zabranio jednom proizvođaču živežnih namirnica reklamirati svoj proizvod kao lijek protiv mamurluka. Ali što učiniti protiv toga?

Treba početi već kad se pije

Najbolje bi bilo djelovati preventivno – no sad Vam nećemo pametovati savjetima kako bi Vam bilo bolje da ste ostali tek kod čašice pjenušca u ponoć. Korejski znanstvenici su jednoj skupini 25 godišnjaka dali prvo decilitar viskija, a onda i vodenu otopinu sa crvenim ginsengom. Polovica ispitanika je dobila placebo i doista se količina alkohola kod ispitanika sa otopinom korijena kojem u Aziji pridaju gotovo čarobna svojstva, smanjila brže nego kod drugih.

I indijski znanstvenici su se dali u sustavno istraživanje prirodnih preparata: najbolje rezultate su dobili kad su ispitanici, kad su već pili alkohol, pili i napitak načinjen od kruške, soka limete i kokosove vode. Kako su izmjerili reakcijama enzima sa alkoholom, još bi bolje bilo kad bi u napitku bilo i krastavca i rajčice. Ali kod takvog napitka su ispitanici imali ozbiljnih problema zadržati sastojak svog trbuha na svom mjestu.

Sve to skupa i nisu neke osobite medicinske mudrosti: mamurluk je posljedica dehidracije, često povezan i s nedovoljno sna, nedostatkom minerala, a i zagušljiv zrak tamo gdje se slavilo ne pomaže boljem zdravstvenom stanju. Zato savjetuju da, ako se već pije alkohol, da se onda upravo intenzivno pije i voda. Već i tako ćete biti manje “žedni”, manje alkohola će doći u krvotok i teže će doći do dehidracije. Da, točno je i da je najgore piti “na prazan želudac”: kalorična, čak i masna hrana (odojak?) doista ublažuje reakciju tijela na alkohol.

Koliko alkohola nije štetno?
foto: BigStock

Mitovi o “betonu” i istina o koktelima

Vremenom se stvorilo čitavo mnoštvo savjeta, nerijetko nastalih bolnim iskustvima i na pitanje: je li opasno miješati napitke? Je li bolje piti “čisto” i “žestoko” ili pića sa manjom koncentracijom alkohola? Stručnjaci tvrde: to je zapravo svejedno ako je ista količina alkohola dospjela u organizam. Doduše nije svejedno ako je riječ o nekakvim slatkim koktelima, tamo šećer doista lansira alkohol u krvotok u rekordnoj brzini. Tu je onda i sa pivom bolje biti oprezan – naravno, kad se ne radi o jednoj boci za čitavu večer, nego kad se ide u smjeru jednog sanduka.

U Njemačkoj ima čitavih filozofija i može li se piti pivo pa onda vino: tu se čuju poslovice poput Bier nach Wein, du bist ein Schwein, Wein nach Bier, das rate ich dir (Pivo nakon vina, ti si svinja, vino nakon piva, to ti savjetujem). Znanstvenici kažu: sve je to nula bodova. Kobne posljedice će nastupiti jedino ukupnom količinom alkohola, a ne zbog nekog posebnog redoslijeda.

A onda je tu i pregršt savjeta kako piti alkohol, a onda ipak biti sposoban i sjesti za upravljač automobila. Tu su složni i znanstvenici i policija i svako razuman: dobrog savjeta nema. Odraslom čovjeku od osamdesetak kilograma treba puna dva i pol sata da razgradi alkohol jednog jedinog piva. Dakle jedini mudri savjet jest: pozvati taksi.

Zlo je učinjeno i što sad?

No sve su to savjeti kojima mnogima stižu prekasno i sad se treba spašavati od mamurluka. Osnovno i zlatno pravilo jest: prste dalje od aspirina, tu je glavobolja samo posljedica problema. Prirodni voćni sok će sigurno pomoći, baš kao i obilan doručak: dobro dođe slano pecivo, ima nečeg i u maslinama (tu su minerali poput kalcija koje je alkohol uništio). Česti su savjeti i kiseli kupus (sarma?) i kiseli krastavci – kiselina pomaže razgradnji alkohola. Dobar je i kruh od integriranih žitarica, on također pomaže jetri izboriti posljednju bitku sa preostalim alkoholom.

Ali i tu vrijedi pravilo: mnogo ne pomaže mnogo. U toj muci pojesti čitav lonac sarme – teško da će to ikome i uspjeti dok mu se želudac priključio pokretu otpora. Nego pojesti samo malo i onda izaći na svjež zrak. To još (skoro) nikoga nije ubilo.

To će onda biti i prilika razmisliti i proširiti popis stvari koje “više nikad u životu” nećete učiniti, počev od prvog dana ove godine, piše Deutsche Welle.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP