Prati nas

Vijesti

Tko će nas liječiti?

Umirovljenici spašavaju zdravstvo; mladi liječnici ne žele u ordinacije obiteljske medicine

‘U listopadu je u mojoj ordinaciji bilo dvadesetak studenata šeste godine osječkog Medicinskog fakulteta i niti jedan nije izrazio želju da ostane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Siniša Bogdanić

Izvan velikih gradova u Hrvatskoj pacijente sve češće liječe umirovljenici. Mladih nedostaje. U Virovitici već godinama nije sklopljen ugovor o specijalističkom usavršavanju niti s jednim liječnikom, piše Deutsche Welle.

Doktorica Željka Perić već više od četrdeset godina radi u slavonskom selu Zdenci, na istoku Virovitičko-podravske županije. Uvjete za prijevremenu mirovinu stekla je još 2010. godine, no zbog nedostatka liječnika nastavila je raditi u istoj ordinaciji. Njoj je žao ostaviti pacijente bez primarne liječničke skrbi u selu jer to bi značili da moraju putovati u desetak kilometara udaljenu Orahovicu.


“Sljedeće godine u devetom mjesecu navršit ću 65 ljeta i moći ću u punu mirovinu, ali bojim se da ni od nje neće biti ništa jer mladih liječnika obiteljske medicine nema i ambulanta će biti zatvorena. Ako i bude nešto organizirano bit će to ‘leteći’ doktori koji će se mijenjati svaki dan. To je tek gašenje požara i nema veze s medicinom jer je smisao obiteljskih liječnika kontinuitet”, kaže Perić koju je Udruga hrvatskih pacijenata 2014. godine proglasila najboljom liječnicom u Hrvatskoj.

Liječnici na produžetku

Ona nije jedina koja pacijente ne želi ostaviti na cjedilu. Još desetak liječnika u Virovitičko-podravskoj županiji je na produžetku kako se u zdravstvenim krugovima kaže za one koji i nakon navršenih 65 godina života ostanu raditi. Prosječna starosna dob obiteljskih liječnika u Hrvatskoj je 55 godina, u Virovitičko-podravskoj županiji su i stariji. Prema evidenciji Hrvatske liječničke komore gubitak liječnika tokom ove i iduće godine samo zbog nastupa dobi za starosnu mirovinu u toj slavonskoj županiji je preko 25 posto.

Željka Perić, liječnica (screenshot: RTL)

U ovom je trenutku osam ordinacija primarne zdravstvene zaštite bez liječnika, dva su na specijalizaciji, a 15 ih je pred mirovinom. Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije već godinama nije sklopio ugovor o specijalističkom usavršavanju niti s jednim liječnikom.

“U listopadu je u mojoj ordinaciji bilo dvadesetak studenata šeste godine osječkog Medicinskog fakulteta i niti jedan nije izrazio želju da ostane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Oni svoju budućnost vide u bolničkim specijalizacijama tako da će cijela Hrvatska vrlo brzo imati velikih problema na prvoj crti zdravstvene bojišnice”, razočarano ističe Perić.

Premalo mladih

Ali ozbiljnih problema ima već danas. “Primjer nedostatka liječnika u obiteljskoj medicini imali smo nedavno nakon zatvaranja ordinacije Zdravka Sertića u Virovitici. Stotine njegovih pacijenta se pokušava upisati u preostale timove koji su ionako dupkom popunjeni. Niti jedan od novodiplomiranih doktora medicine u Domu zdravlja nije zatražio rad pod nadzorom što je novi oblik rada uveden umjesto pripravničkog staža. Više mladih liječnika koji još rade u toj ustanovi bez specijalizacije, pa čak i nekoliko njih sa završenim specijalizacijama, pripremaju dokumentaciju za prelazak u druge ustanove”, napominje Berislav Bulat, predsjednik Županijskog povjerenstva Hrvatske liječnike komore i predsjednik Podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) za Virovitičko-podravsku županiju.

Problem je i s liječnicima drugih specijalizacija. Trenutačno je u tijeku natječaj za specijalističko usavršavanje doktora medicine u Općoj bolnici Virovitica. Takvi natječaji ponavlja se iz godine u godinu s potražnjom od preko 30 doktora. očekivani odaziv broji prstima jedne ruke…

“Iako zadnjih godina imamo sve više diplomiranih doktora medicine koji porijeklom gravitiraju ovom području (2017. petero, 2018. osmero, 2019. trinaestero) tek nekolicina ih se želi zadrži u ovdašnjim ustanovama. Oni odlaze u druge bolnice, najčešće u Bjelovar ili Zagreb. Slično kao i u obiteljskoj medicini ostaju raditi oni koji bi trebali u mirovinu što zbog potreba sustava, što zbog slabih mirovina”, kaže Bulat.

Virovitičko-podravska županija nije izolirani slučaj. Slično je i u drugim krajevima Hrvatske, ali ovdje je, tvrde naši sugovornici pozivajući se na statističke podatke, stanje najnepovoljnije. Primjerice, u Virovitičko-podravskoj županiji radi jedan liječnik na 425 stanovnika, u Požeško-slavonskoj 318, a u Osječko-baranjskoj 303. Virovitičko-podravska županija ima najstarije liječnike, njih 22 posto je starije od 60 godine dok je ta postotak u Požeško-slavonskoj županiji 17, a u Osječko-baranjskoj 11 posto.

Čime privući mlade liječnike

Neven Obradović iz Grubišnog Polja je diplomirao prije dvije godine. Nakon stažiranja u Virovitici zbog bolje ponude otišao je raditi u Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije. Tamo je godinu i pol, zadržat će se još najmanje deset godina. Svoju budućnost planira u Hrvatskoj.

“Želio sam raditi u vanbolničkoj hitnoj medicini. Bio sam otvoren za sve opcije. U Hrvatskoj u javnom zdravstvu ne možete nigdje ostvariti veća primanja jer je obračun plaća centralni. Bolja ponuda se svodi na organizaciju posla, radno vrijeme, obračun putnih troškova, edukacije koje nam se nude. Često čujemo po manjima mjestima da nam nude specijalizaciju. To već u startu pada u vodu jer takve specijalizacije raspisuju sve zdravstvene ustanove. Da bi mogli konkurirati jedni drugima, naši poslodavci moraju smisliti puno toga što bi mlade doktore privuklo u njihov kraj i dokazati da su bolji od drugih”, objašnjava Obradović za DW.

Ukoliko se to ne desi, odlazit će liječnici ne samo iz malih mjesta, nego iz države, zaključuje Obradović. U razvijenim zemljama Europske unije nude ne samo veće plaće, već i posao supružniku, vrtić za djecu, troškove preseljenja, i plaću za prvih pola godine dok se usavršava jezik.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP