Prati nas

Vijesti

Sve duže i duže

Uvjeti za mirovinu za žene u 2020. godini

U prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je dobila oko 45 tisuća novih umirovljenika, a podaci kažu da žene u pravilu rade dulje od propisanih minimalnih uvjeta.

Objavljeno

|

Kada žene mogu u mirovinu? Kada mogu u penziju?
foto: Orna Wachman/Pixabay

Nakon odustajanja od povećanja radnog vijeka, Hrvatska se vratila na sporiji režim ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca. U ovoj godini prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962. godine ako su skupile 32 godine i šest mjeseci radnog staža, piše u utorak Večernji list.

Datum rođenja određuje točno vrijeme stjecanja prava na prijevremenu mirovinu, koja se u 2020. godini može ostvariti s navršenih 57 i pol godina. Uz propisanu dob, minimalni je uvjet za prijevremenu mirovinu i 32 i pol godine radnog staža, navodi dnevnik.


Za godinu dana, minimalna dob za prijevremenu mirovinu penje se na 57 godina i 9 mjeseci i tako će se postupno povećavati sve do kraja 2029., kada istječe prijelazno razdoblje.

U punu starosnu mirovinu žene ove godine odlaze sa 62 godine i šest mjeseci, dakle dvije i pol godine ranije od muškaraca.

U prijelaznom razdoblju svake sljedeće godine granica života i staža povećavat će se za tri mjeseca, a radni vijek žena i muškaraca izjednačit će se 2030. godine! Dizanje radnog vijeka preko 65 godina zasad je odgođeno do daljnjega, podsjeća Večernji list.

U prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je dobila oko 45 tisuća novih umirovljenika, a podaci kažu da žene u pravilu rade dulje od propisanih minimalnih uvjeta.

Novost je od ove godine i niža penalizacija za prijevremene mirovine, koja se za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu smanjuje s 18 na 12 posto. Po novome, svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu kažnjavat će se s 0,2 posto manje mirovine (a ne 0,3 posto kao dosad), s tim što su penalizacije pošteđene osobe koje su se zaposlile u tinejdžerskoj dobi ili svojim ranim dvadesetima, donosi Večernji list.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP