Prati nas

Vijesti

Sve duže i duže

Uvjeti za mirovinu za žene u 2020. godini

U prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je dobila oko 45 tisuća novih umirovljenika, a podaci kažu da žene u pravilu rade dulje od propisanih minimalnih uvjeta.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kada žene mogu u mirovinu? Kada mogu u penziju?
foto: Orna Wachman/Pixabay

Nakon odustajanja od povećanja radnog vijeka, Hrvatska se vratila na sporiji režim ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca. U ovoj godini prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962. godine ako su skupile 32 godine i šest mjeseci radnog staža, piše u utorak Večernji list.

Datum rođenja određuje točno vrijeme stjecanja prava na prijevremenu mirovinu, koja se u 2020. godini može ostvariti s navršenih 57 i pol godina. Uz propisanu dob, minimalni je uvjet za prijevremenu mirovinu i 32 i pol godine radnog staža, navodi dnevnik.


Za godinu dana, minimalna dob za prijevremenu mirovinu penje se na 57 godina i 9 mjeseci i tako će se postupno povećavati sve do kraja 2029., kada istječe prijelazno razdoblje.

U punu starosnu mirovinu žene ove godine odlaze sa 62 godine i šest mjeseci, dakle dvije i pol godine ranije od muškaraca.

U prijelaznom razdoblju svake sljedeće godine granica života i staža povećavat će se za tri mjeseca, a radni vijek žena i muškaraca izjednačit će se 2030. godine! Dizanje radnog vijeka preko 65 godina zasad je odgođeno do daljnjega, podsjeća Večernji list.

U prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je dobila oko 45 tisuća novih umirovljenika, a podaci kažu da žene u pravilu rade dulje od propisanih minimalnih uvjeta.

Novost je od ove godine i niža penalizacija za prijevremene mirovine, koja se za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu smanjuje s 18 na 12 posto. Po novome, svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu kažnjavat će se s 0,2 posto manje mirovine (a ne 0,3 posto kao dosad), s tim što su penalizacije pošteđene osobe koje su se zaposlile u tinejdžerskoj dobi ili svojim ranim dvadesetima, donosi Večernji list.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP