Prati nas

Zdravlje

Virus

Vratio se SARS? Ovo je sve što, za sada, trebate znati o toj opakoj zarazi

Pandemiju koju pamtimo iz 2002. godine ubila je 800 osoba. Čini se da je nova epidemija virusne upale pluća koja se ovih dana širi Kinom – povratak te bolesti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Peggy und Marco Lachmann-Anke/Pixabay

Uzročnik koji se krajem prošle i početkom ove godine pojavio u kineskom Wuhanu je, sudeći prema mišljenju virusologa iz Berlina, Christiana Drostena sličan virusu SARS, koji je 2002. godine izazvao pandemiju. “To je ista vrsta virusa, samo drugi oblik”, rekao je direktor Instituta za virusologiju na berlinskoj klinici Charitéza njemačku novinsku agenciju dpa.

Kako prenosi Deutsche Welle, razlike su prvenstveno u proteinima kojima se virus vezuje za ljudske stanice. U pandemiji SARS-a, koja je krenula iz Kine, zabilježeno je 8.000 slučajeva. 800 osoba je umrlo.


Kineske službe su javile da je novim uzročnikom zaražena 41 osoba, a više pacijenata je u kritičnom stanju. Jedan već prethodno teško oboljeli 61-godišnjak je podlegao infekciji. Pri tom su se pojavili sumnjivi slučajevi i na Tajlandu, u Južnoj Koreji i Singapuru. Drosten kaže da ove slučajeve treba uzimati s rezervom čak i kada postoji laboratorijska potvrda da se radi o istoj vrsti virusa.

Skraćenica SARS dolazi iz engleskog jezika “Severe Acute Respiratory Syndrome” (Teški akutni respiratorni sindrom) i označava simptome bolesti, a radi se o teškoj virusnoj upali pluća.

Koji su simptomi SARS-a?

Prvi simptomi SARS-a su visoka temperatura, preko 38 stupnjeva, jaki bolovi u grlu i jak kašalj. Tu su još i klasični simptomi gripe poput glavobolje, proljeva, općeg osjećaja slabosti i ukočenosti mišića. SARS se između ostalog može dijagnosticirati rengenskim snimkom pluća.

Pretpostavlja se da je virus prešao s cibetke na ljude (foto: Marjo Groenewegen/Pixabay)

Porijeklo SARS-a?

Virus pripada vrsti korona virusa. Sumnja se da je nastao mutacijom ili genetskom razmjenom s drugim virusima. Velika je vjerojatnost da se virus prenio sa životinja na ljude – prvobitno s cibetke.

SARS se pojavio 2002. u kineskoj provinciji Guangdong, koja je u prošlosti često bila na naslovnicama kao mjesto opasnih zaraznih bolesti. U ovoj provinciji živi veoma veliki broj ljudi na malom prostoru, u najčešće lošim higijenskim uvjetima, koji pogoduju nastanku opasnih virusa.

Šta jo poznato o uzročniku SARS-a?

Virus SARS-a potiče iz grupe Korona virusa. Ovi pak pripadaju grupi RNK virusa koji mogu razviju vrlo mnogo varijanti. Oni vrlo brzo i vrlo često kopiraju svoj nasljedni materijal (RNK, ribonukleinska kiselina). A to otežava razvoj cjepiva.

Uzročnik se može laboratorijski dokazati. Zaražena osoba razvija antitijela, koja se mogu otkriti testom, za koji je potrebna mala koncentracija uzročnika. Dovoljno je manje od tisuću virusa u jednom mililitru. Usporedbe radi, kod oboljele osobe koncentracija po mililitru dostiže od deset do stotinu tisuća virusa.

Vrijeme inkubacije SARS-a?

Vrijeme inkubacije se računa od trenutka infekcije do izbijanja bolesti. Iskustvo je pokazalo da inkubacija virusa SARS-a traje od dva do sedam dana. U rijetkim slučajevima bolest može izbiti i nakon deset dana.

U kineskoj pokrajini Wuhan otkriven je nulti pacijent (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Postoji li terapija za SARS?

Moguće je ublažiti tijek bolesti. Kod prvog vala zaraze virusom SARS, pacijenti su bili strogo izolirani i liječeni u posebnim odjelima bolnica, kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Liječnici i drugo medicinsko osoblje su mogli prilaziti pacijentima samo u zaštitnoj odjeći i sa specijalnim maskama za disanje.

Koliko su visoke šanse da zaraženi virusom prežive?

Procjenjuje se da je smrtnost zaraženih virusom između tri i pet posto. S druge strane konvencionalna upala pluća je smrtonosna u deset posto svih slučajeva. Ljudi koji su se uspješno izborili s virusom SARS-a, ne moraju računati s posljedicama.

Kako se zaštititi?

Savjetuje se izbjegavanje velikih skupova ljudi u pogođenim oblastima, kako bi se spriječilo da dođe do moguće zaraze kapljičnom infekcijom. Zaštitna maska također može pomoći u izbjegavanju zaraze. No, ovakva zaštita ne može zadržati sve viruse, nego samo umanjiti rizik zaraze.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP