Prati nas

Vijesti

Znakovito?

Američka pljuska Milanoviću – milijarda dolara za ‘staru tlapnju’

Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma članica EU-a iz istočne i srednje Europe na potezu Baltik-Jadran-Crno more čija je najjača zagovornica bila upravo Grabar-Kitarović.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zoran Milanović

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zadnjih dana boravka na Pantovčaku dobila je lijepu vijest iz Washingtona. “Kroz mehanizam međunarodne suradnje i uz potporu Kongresa, osigurat ćemo milijardu dolara srednjoj i istočnoj Europi za Inicijativu triju mora”, rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.

Pompeo kaže, cilj je kroz snažan privatni i javni sektor zaštititi demokracije. Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma članica EU-a iz istočne i srednje Europe na potezu Baltik-Jadran-Crno more čija je najjača zagovornica bila upravo Grabar-Kitarović.


Predsjednica je pozivala Zorana Milanovića da nastavi njen rad u toj skupini, što je on u kampanji neizravno otklonio govoreći da je riječ o “staroj tlapnji” i “običnoj paradi” u čijem sufinanciranju Hrvatska nije sudjelovala.

“Na novom je predsjedniku odluka o tome hoće li ili neće sudjelovati u Inicijativi, ali ja bih mu preporučila da sudjeluje. Vjerujem da se Republika Hrvatska neće povući iz Inicijative”, rekla je Grabar-Kitarović u Davosu.

Milanović: To nije ni za kavu

“Sve što sam rekao o toj inicijativi, iza toga stojim i danas. Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, to nije dovoljno za kavu. Bez namjere da podcjenjujem, da omalovažavam, ta inicijativa ima vrlo jasnu motivaciju i okupljanja i podjele, nekima odgovara, neke duboko iritira, mislim pritom na velike države. Ja ću promatrati što se događa. Hrvatska kao jedan od osnivača i pokretača dosad nije dala ni jedan dolar za to. Europska unija je nepresušan izvor financiranja. Milijarda dolara nije ni za Hrvatsku novac, tako da čekam nešto drugo. Opstruirati neću, čini mi se da je Vlada bila dosta pasivna u tom projektu, a ja sam izabrani predsjednik i vanjskoj politici ću davati svoj ton. Moj mali uski tim savjetnika će mi u tome pomagati. Odnosi s SAD-om su važni, ali mi smo europska država”, komentirao je danas Milanović u Pazinu.

Hrvatska je predložila 11 projekata

Na trećem sastanku Inicijative u Bukureštu 2018. godine Hrvatska je predložila 11 projekata: 3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Kao najznačajnije projekte Ured predsjednice je istaknuo LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 + 35 milijuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura). Na području prometa predložila je modernizaciju Luke Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura). Hrvatska je predložila i izgradnju autoceste Trst – Rijeka, ali su Slovenci stavili veto.

Inicijativa u članstvu ima 12 država: Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Austriju, Sloveniju, Estoniju, Litvu, Latviju, Rumunjsku i Bugarsku.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP