Prati nas

Vijesti

Javna rasprava

Holy objavila da ćete uskoro, uz salatu, u vrtu smjeti posaditi i marihuanu

Ovisnički potencijal je manji od ovisničkog potencijala nikotina ili alkohola i koliko mi je poznato nijedna osoba nije umrla od predoziranja prirodnom konopljom, kaže Holy.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: N1/Pixabay

Posljednjih godina i u HDZ-u su promijenili rigidne poglede prema marihuani, no sve je više onih koji misle da dekriminalizacija nije dovoljna. Jedna od njih je predsjednica SDP-ova Savjeta za zeleni razvoj i jedna od najzaslužnijih osoba za lex cannabis Mirela Holy koja je gostujući u RTL Direktu najavila da zakon za tjedan do 10 dana ide u javnu raspravu kroz saborsku raspravu i predviđa potpunu legalizaciju konoplje.

”Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu – pročitaju zakonski prijedlog i daju primjedbe. Njime se predviđa potpuna legalizacija i liberalizacija konoplje što znači da se u potpunosti predviđa iskorištavanje svih potencijala konoplje u gospodarske i rekreativne te medicinske svrhe”, istaknula je Holy.


Podsjetila je da su dosadašnji modeli regulacije u rekreativnom smislu išli ili pod kontrolom države kao u Urugvaju ili kroz privatni sektor kao u Kanadi i SAD-u: ”Mi predlažemo hibridni model u vidu državne agencije kako bi se na tržištu zadržala visoka kvaliteta. Kada govorimo o upotrebi kanabisa u rekreativne svrhe to je da svaka punoljetna osoba može za svoje potrebe uzgajati do devet ženskih biljaka u punom cvatu s visokim udjelom THC-a”.

Mnogi se ipak pitaju je li Hrvatska još uvijek prekonzervativno društvo za ovakav iskorak, no Holy na to odvraća: ”Kada sam krenula prije nekoliko godina govoriti o tome, reakcije su bile strašne, ali promijenile su se stvari. Ljudi se trebaju educirati i tada mijenjaju svoje stavove. Ovisnički potencijal je manji od ovisničkog potencijala nikotina ili alkohola i koliko mi je poznato nijedna osoba nije umrla od predoziranja prirodnom konopljom, ali postoje velike predrasude koje su motivirane interesima određenih grupacija i industrija”.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP