Prati nas

Vijesti

Glas umirovljenika

Jasna Petrović o protivnicima uvođenja takozvane nacionalne mirovine

Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Jasna A. Petrović (foto: Sandro Bura)

Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ad­ministrira tematsku Facebook stranicu “Pokret protiv siromaštva starijih osoba”. Tamo dnevno „razgovara­mo” sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, piše u uvodniku Glasa umirovljenika Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a,

Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.


Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili “bez veze”, a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: “Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti.” I onda se na stotinu njih pojavi raritetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: “Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite.” Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

.

Vijesti

Podignut cenzus za besplatno dopunsko, SUH poziva umirovljenike da iskoriste svoje pravo

Od 1. svibnja 2020. godine prihodovni cenzus se svake godine usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) donijelo je Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini. Odluka će se primjenjivati od 1. siječnja.

Temeljem provedenog usklađenja, utvrđeno je da pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini ostvaruju osigurane osobe HZZO-a ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, a za osigurane osobe HZZO-a koje su samci, ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna.


Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, pozvala je umirovljenike koji ostvare pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna da se jave u HZZO i sklope ugovor. “Ipak se kreće! Procjenjuje se da i u ovom trenutku ima do desetak tisuća osoba koje imaju to pravo, a nisu ga konzumirale. I one bi se trebale što prije javiti u HZZO. Naime, od 1. svibnja je prema aktualnom cenzusu to pravo ostvarilo oko 20.000 umirovljenika i starijih osoba”, kazala je Petrović.

Usklađivanje prihodovnog cenzusa posljedica je inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske. Ove umirovljeničke udruge održale su niz prosvjeda na Markovu trgu u listopadu i studenom prošle godine. Upozorile su da cenzus nije mijenjan već 15 godina te da je zbog usklađivanja mirovina u samo godinu dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo čak deset tisuća umirovljenika.

Od 1. svibnja 2020. godine prihodovni cenzus se svake godine usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP