Prati nas

Show

Okrutna vremena

Jurica Pađen (65): Nisam mislio da ću s nostalgijom gledati na komunističko školstvo

Recimo, u informatici spominju decimalni broj, a u matematici ga još nisu učili. Iz biologije uče 13 dijelova mikroskopa napamet. Pa to je u redu, ako netko ide studirati biologiju, ali ovako, misli Jura.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Jurica Pađen (screenshot: Croatia Records)

Hrvatski glazbenik Jurica Pađen, frontmen zimzelenog Aerodroma, u opširnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju progovorio je o karijeri i vlastitom poimanju glazbe. No osvrnuo se i na vrijeme u kojem živimo za koje kaže da je – vrijeme paradoksa.

2Živimo u vremenu tehnologije, imamo pun kufer sprava koje nam štede vrijeme, a vremena je sve manje. Kako to?! Imamo manje vremena nego naši preci u čije vrijeme sve te naprave nisu ni postojale. A sada izgubimo gomilu vremena samo dok ih proučimo, pa stalno stižu neke obavijesti, stalno se nešto apdejta. Postali smo zatočenici civilizacije i tehnologije, pri čemu je kultura totalno gurnuta na marginu. Gledam i to naše školstvo… Klinci mi idu u dvije škole – izvrsnu glazbenu ‘Elly Bašić’, koju je osnovala mama pokojnog Relje Bašića, i u redovnu, državnu koju su kao reformirali. A ona je katastrofa”, misli Pađen.


“Nikad nisam mislio da ću se s nostalgijom sjećati komunističkog školstva. S čim oni djecu muče, to je nevjerojatno. Npr. informatika, to, čovječe, inženjer ne bi savladao. Recimo, u informatici spominju decimalni broj, a u matematici ga još nisu učili. Iz biologije uče 13 dijelova mikroskopa napamet. Pa to je u redu, ako netko ide studirati biologiju, ali ovako… Uče klince bubati umjesto da potiču kreativnost. Ili uče napamet probavni trakt puža. Pa to je suludo. Ovo, naravno, ne ide na račun učitelja. Beskrajno ih cijenim. I liječnike i policiju koja isto radi za kikiriki”, kaže ovaj otac Vite (14) i Mile (11).

.

Show

U 78. godini umro je Mustafa Nadarević, govorio je da je ljubav neobjašnjiva

Nadarević je bio jedan od najcjenjenijih glumaca s ovih prostora, a jednako je uspješan bio i u kazalištu i na filmu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedna od najvećih zvijezda jugoslavenske kinematografije, glumac Mustafa Nadarević, preminuo je u 77. godini nakon duge i teške bolesti. Tužnu vijest je za Radio Sarajevo potvrdio njegov prijatelj, također glumac Moamer Kasumović.

Mustafa Nadarević rođen je u Banja Luci 1943. godine. Živio je i radio u mnogim gradovima bivše Jugoslavije, no najveći dio života proveo je u Zagrebu gdje je i započeo glumačku karijeru u Zagrebačkom kazalištu mladih, da bi nekoliko godina kasnije postao članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta.


O prvoj ulozi i imenu Mustafa

U prvom razredu osnovne škole u Zagrebu, učiteljica mi je stavila trešnje na uši i bio sam Crvenkapica zato što me htjela prezentirati u razredu. Vi živite u Sarajevu i Mustafa je normalno ime. U Zagrebu je to abnormalno ime. Djeca su vikala ‘Musta otvori usta’. Došao sam baki kući plakati i onda je zamolila učiteljicu da ne piše više Mustafa nego Mujica. Nakon dva tri dana, djeca su vikala Mujica Gujica. (Novi list, 2018.)

O radnim navikama

Ja sam vrlo kasno počeo, negdje sa 36 godina, kad sam dobio kćerku, onda sam se uozbiljio. Imao sam jedan veliki problem, u meni jeste Balkan. I taj Balkan ima jednu prekrasnu krilaticu – lako ćemo. Nema lako, teško ćemo. U 36. godini sam počeo ozbiljno raditi, do tada sam bio zaljubljen u svoju ženu, dijete, svijet oko mene. Posao se mora krvavo odraditi da bi bio dobar. (Novi list, 2018.)

O ljubavi

Ljubav svake vrste, prema knjizi, prema prirodi, prema listu, prema životinji, prema čovjeku… Ljubav nije seks. Ljubav je jedna velika pažnja, nježnost, drugarstvo – neki titraj – nešto neobjašnjivo. A ovo drugo je da bi drugi došli iza nas. (N1, 2018.)

O ženskoj ljepoti

Svakom čovjeku je draže ispred sebe imati osobu iz čijih očiju isijava ljepota. I ženama je ljepše gledati nekog mladog dečka nego ćelavog starog jarca s brčićima. Obožavam žene koje nisu umjetne, danas svaka može dobro izgledati uz pomoć plastične kirurgije i šminke. Volim prirodnu ljepotu. (Globus, 2010.)

Je li za vrijeme Tita bilo bolje?

Apsolutno. Prije svega, bilo nas je dvadeset milijuna. Svaki film gledalo je nekoliko milijuna ljudi. Sad smo rascjepkani na pet, šest, četiri, sedam, osam i ne znam koliko milijuna. U Titovo vrijeme živjelo se drugačije. Školovanje je bilo besplatno, mogao si studirati što si želio, imao si socijalno osiguranje, neku socijalnu državu. Danas toga nema. (CDM.me, 2017.)

O teškoj bolesti

Svim rizičnim skupinama, pogotovo pušačima, mogu poručiti da ne budu primitivni kao ja, da se plaše doktora. Meni je doktor još kao malom djetetu bio ‘jao’, od zubara nadalje, sve je bilo strašno. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlječivost vrlo blizu. (MojeVrijeme.hr, 2020.)

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je mnogo zapaženih uloga poput Bogdana u “Hvarkinji”, Pometa u “Dundi Maroju” i Miletića u “Ostavci”, no mnogi će ga ponajviše pamtiti kao nenadmašnog Leona Glembaja u Vrdoljakovoj ekranizaciji Krležinog klasika “Gospoda Glembajevi”.

Osim toga, glumio je i u filmovima “Kuduz”, “Gluvi barut”, “Praznik u Sarajevu”, “Puška za uspavljivanje”, “Ničija zemlja”, „”Gori vatra”, “Nafaka” i mnogim drugima. Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan” koja je snimana od 2007. do 2016. godine.

Nadarević se okušao i kao kazališni redatelj te je 1992. godine u Gavelli režirao “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, a nakon toga i “Balkanskog špijuna”, “Zabune” i Hasanaginicu”.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP