Prati nas

Mozaik

Graditelj Svemira nije isto što i Bog

Katolički svećenici masonima ne smiju dati pričest, a moguće je i izopćenje

Katolika koji bi tvrdokorno i uporno pristajao uz masonski nauk, crkveni poglavar može kazniti crkvenim kaznama, pa u krajnjem slučaju i izopćenjem.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Siniša Bogdanić

Je li masonstvo i katoličanstvo nespojivo te ima li mjesta masonima u Katoličkoj crkvi? Pitanje je to na koje se posljednjih dana traži odgovor na više strana, a dao ga je, još prošle godine, Glas Koncila.

Službeno glasilo Kaptola upućuje na čitanje članak dr fra. Jure Brkana iz 2002. godine koji već u sažetku ističe da “slobodne zidare ili, kako se običaje reći, masone, Zakonik kanonskoga prava za Latinsku crkvu iz 1983. godine u kan. 1374. nije poimence spomenuo”, ali i upozorava: “Zakonik iz 1983. naime govori općenito da treba kazniti pravednom kaznom onoga katolika koji bi se upisao u društvo koje rovari protiv Crkve, a onoga tko bi ga promicao ili vodio, interdiktom.”


Upis u masonsko društvo je teški grijeh

Nadalje Brkan tumači: “Takav stav Katoličke crkve nije protiv vjerske slobode; ona ima pravo donositi zakone za svoje vjernike. Općenito izražavanje crkvenog zakonodavca različito je od propisa Zakonika iz 1917. kan. 2335. i njegovih izvora. Samo dan prije stupanja na snagu Zakonika iz 1983. Kongregacija za nauk vjere 26. studenoga 1983. očitovala se posebnim dokumentom, Quaesitum est, te izjavila da je nauk masonskih ‘društava nepomirljiv s crkvenim naukom, da ostaje neizmijenjen negativni stav Crkve u pogledu masonskih društava’, te da katolici koji se upišu u masonska društva teško griješe, tako da ih se ne smije pripustiti na svetu pričest. U očitovanju Quaesitum est izričito se spominje očitovanje Kongregacije od 17. veljače 1981., što je jedan od izvora za kan. 1374.”

I izopćenje je moguće

U svom članku dr. Brkan ističe: “Iako Crkva nije izričito odredila kaznu izopćenja ipso facto za katolika koji bi se učlanio u neko masonsko društvo, ipak se može reći da katolika koji bi tvrdokorno i uporno pristajao uz masonski nauk, crkveni poglavar može kazniti crkvenim kaznama, pa u krajnjem slučaju i izopćenjem (excommunicatio). Katolik ne smije biti upisan u masonsko društvo niti bilo koje društvo koje rovari protiv Crkve.”

Objašnjavajući važnost izjave Quaesitum est Kongregacije za nauk vjere, dr. Brkan ističe da ona “određuje da svoje stavove o masonskim društvima ne daju mjesne crkvene vlasti, tj. očitovanje, odnosno proglašenje (declaratio) Kongregacije iz Quaesitum est ne smiju ukidati, mijenjati ili nadopunjavati, crkvene vlasti ispod Svete Stolice”.

“Takvim stavom, Katolička crkva ne prekida dijalog ni s masonima, ali se ne može odreći vjerske činjenice da je ona s Kristom i u Kristu jedincata i jedinstvena uza sve pogreške i nedostatke nekih njezinih članova. Istini za volju, slobodni zidari također posjeduju ‘svoju istinu’ i s njima je potrebno voditi dijalog, posebno o humanitarnoj zauzetosti i dobrotvornosti; no iako se i u masonskom nauku nalaze tragovi i znakovi ‘dobra, njihov relativizam, nijekanje objektivne spoznaje istine, deistički tip vjere, njihov ‘Graditelj Svemira’ nije osobno biće u smislu osobnog Boga kojemu se katolik obraća kao Stvoritelju i Ocu. Posebno je nepomirljiv nauk nekih masona za koje je Isus samo jedan od proroka, ne Božji sin i pravi Bog i jedina nada svijeta”, što nam jasno govori o stajalištu Katoličke Crkve o neprihvatljivosti masonskoga učenja piše Glas Koncila.

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP