Prati nas

Mozaik

Kostimi razdora

Milanović ukida Tuđmanove mundire, Mesić je govorio da su oni ‘Franjina fiks-ideja’

Dolaskom na Pantovčak Kolinde Grabar-Kitarović Počasno-zaštitna bojna opet je uskočila u svoje povijesne kostime. Pokazalo se da u potpunosti odgovaraju estetici koju je predsjednica njegovala u svojem mandatu. Predsjednik Milanović će ove paradne odore, najvjerojatnije, zamijeniti običnim vojnim uniformama.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Kad je smjena straže?
Smjena straže na Markovu trgu (foto: Sandro Bura)

18. veljače točno u 12 sati prisegu pred ustavnim sucima dati će novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Skromna ceremonija uz četrdesetak uzvanika dogodit će se u svečanoj dvorani Ureda predsjednika na Pantovčaku. Trajat će pedesetak minuta. Na platou ispred Ureda predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.

Ono što je značajno i što najavljuje građanski smjer vladanja Zorana Milanovića jest podatak da će, najvjerojatnije, pripadnici Počasno-zaštitne bojne, nakon što ih posljednji put postroji predsjednica Grabar-Kitarović, odjenuti obične vojne uniforme. Teatralni povijesni kostimi, u kojima smo ih gledali proteklih godina, trebali bi se vratiti u skladište.


Podsjetimo, popularni “Tuđmanovi munidiri” ili “crveni baletani” prvi su puta predstavljeni na smotri Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj u Zagrebu 28. svibnja 1991. godine kao počasna Predsjednička garda. Danas je ova bojna pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH i broji 300-tinjak pripadnika koji obavljaju počasno-ceremonijalne te druge zadaće ne samo za predsjednika Republike, nego i za Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane.

Tuđman je odredio crvenu boju; vojska kao teatar

Povijesne kostime Počasno-zaštitne bojne osmislila je Ika Škomrlj (1932. – 2018.), nagrađivana kostimografkinja Hrvatskog narodnog kazališta. “Do Franje Tuđmana sam došla preko svog prijatelja Žarka Domljana kojeg odavno poznajem i koji me se sjetio kada je trebalo raditi odore za svečanu stražu. A što je vojska nego teatar? Prava vojska kreće od Napoleona jer su se tada pojavile prve odore. Na prvi sastanak s Tuđmanom sam došla sama, kasnije su mi se pridružile Dženisa Medvedec-Pecotić i Latica Ivanišević. Šef mi je bio Velibor Kikerec. Nabavili smo razne knjige i počeli ih proučavati. Sjećam se sastanka s Tuđmanom u Vili Pongrac kada smo predočili prva rješenja. Bio je tamo i general Špegelj. To je bio vojnik obučen u surku koja je imala boju austrijske vojske iz Prvog svjetskog rata i s kapom koju sam stvorila pod raznim utjecajima”, kazala je Škomrlj za Nacional 2006. godine.

Smjena straže na Markovu trgu (foto: Sandro Bura)

No Tuđman je odmah rekao da to nije ta kapa i da izgleda previše turski, a ona mu je odgovorila da su to nosili naši graničari iz 15. stoljeća. “Nije mu se sviđalo ni što je surka plave boje. Sva sam se bila prestrašila: Tuđman je bio u pravu oko boje, hrvatska boja kroz povijest je crvena, a ne plava. Po tome se razlikovala se od Turaka, koji su bili zeleni i plavi. Teške sam volje prihvatila crvenu boju jer podsjeća na komunizam. Naručili smo tkaninu iz Engleske, toliko kvalitetnu da i danas, 16 godina kasnije, te odore izgledaju kao nove”, tvrdila je Škomrlj.

Mesić ih nije volio: “To je smiješno i besmisleno”

Predsjedniku Stjepanu Mesiću “Tuđmanovi mundiri” bili su prekičasti pa su 2000. godine njihove paradne uniforma završile u skladištu. Ipak, 2004. godine uskrsnuli su u javnom životu. Ali ne zadugo.

“Nitko me, kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, nije obavijestio o oživljavanju Počasne gardijske bojne i bio sam nemalo iznenađen kad sam na tih nekoliko događaja uočio njihovu prisutnost”, izjavio je te godine za Feral Stipe Mesić i dodao: “Ne znam kome je palo na pamet da tu smiješnu i besmislenu postrojbu vraća u javni život, jer sam ju ja ukinuo ubrzo po stupanju na predsjedničku dužnost, a sad sam ponovno morao intervenirati i narediti da se tako kostimirani vojnici više ne pojavljuju na svečanostima na kojima sam prisutan. Mislim da to ovoj zemlji nije potrebno, a pogotovo nije potrebno meni koji ne želim imati ništa s tom Tuđmanovom fiks-idejom.”

Smjena straže na Markovu trgu (foto: Sandro Bura)

Savršeno su se uklopili u estetiku Kolinde Grabar-Kitarović

Dolaskom na Pantovčak Kolinde Grabar-Kitarović Počasno-zaštitna bojna opet je češće uskakala u svoje povijesne kostime. Pokazalo se da u potpunosti odgovaraju estetici koju je predsjednica njegovala u svojem mandatu.

Za potpuni dojam, odlučila je raditi za velikim stolom koji je koristio Franjo Tuđman rekavši kako je taj stol prikladan za nju. Njezini prethodnici – Josipović i Mesić – koristili su manje stolove.

Mundiri su i velika turistička atrakcija

Velika smjena počasne straže pred Banskim dvorima na Trgu sv. Marka u Zagrebu izvodila se svakodnevno od 30. svibnja 1991. godine do listopada iste godine, kada su raketirani Banski dvori. Ceremonijal je nakon toga ponovljen u proljeće 1992. godine i izvodio se do rujna 1993. godine. Na uskrsnu nedjelju 1995. godine ponovno je prikazan i otada se izvodio svake nedjelje i tijekom državnih blagdana točno u podne.

Ceremonijal je bio svojevrsna turistička atrakcija te se zbog velikog zanimanja od 1998. godine izvodio i subotom. Za vrijeme mandata Stjepana Mesića i Ive Josipovića nije se izvodio, no, na radost sve brojnijih turista, vraćen je 2017. godine.

Originalno umjetničko djelo

Ceremonija Velike smjene straže oživljava i prikazuje dnevnu smjenu stražarske posade kakva se odigravala i u vrijeme Banovine Hrvatske neposredno prije Drugog svjetskog rata, o čemu svjedoče i fragmenti dokumentarnog filma iz tog vremena.

Ceremonija traje između 10 i 15 minuta, ovisno o tempu izvođenja glazbene pratnje. Ona je zamisao koreografa, redatelja i dramaturga Milka Šparembleka i koreografa Darka Kolara, dok su glazbena pratnja i zapovijedi djelo akademika Igora Kuljerića. Ceremonija je stoga originalno umjetničko djelo u koje je uz karakteristične vojničke elemente utkan i plesni pokret.

.

Show

Zoran Šprajc pokazao je skoro sve: Proslava 52. rođendana na plaži!

Omiljeni hrvatski TV voditelj ove godine rođendan slavi na moru. Tom je prigodom na Instagramu objavio fotografiju sebe kako izlazi iz mora i pokupio brojne pohvale zbog izgleda.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Ako niste gledali Baywatch, sad gledate! To je sat za plažu na ruci morskog medvjeda”, napisao je na svom Instagram profilu omiljeni hrvatski voditelj Zoran Šprajc uz fotografiju na kojoj izlazi iz mora.

Odmah su uslijedili komentari da je u dobroj formi, isklesan, seksi muškarac i pravi morski vuk. No za Šprajcovo dobro raspoloženje nije zaslužna samo činjenica što godišnji odmor provodi na moru, već i to što je upravo proslavio 52. rođendan.


Naime, omiljeni voditelj RTL Direkta rođen je 2. kolovoza 1968. u Slavonskom Brodu, a ove godine pogodilo se da rođendan slavi na moru.

Fotografije s ljetovanja redovito objavljuje na Instagramu, a profil na toj društvenoj mreži otvorio je, kako sam priznaje, zbog posla. No ubrzo ju je zavolio jer, kako kaže, čini mi se da prenosi više topline, emocija i doživljaja nego Facebook. “Osim toga, Facebook je za starce, a mi mladi smo na Instagramu”, kaže Šprajc.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP