Prati nas

Zdravlje

Biblijska bolest

Mislili ste da je guba ili lepra iskorijenjena? Krivo!

Danas je lepra u potpunosti izlječiva no slike unakaženih bolesnika su još uvijek u mnogim glavama. Ako se ne liječi, na mjestima napadnutim uzročnikom odumiru živci i tako se lako stvaraju infekcije i otvorene rane.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: jamboo7809/Pixabay

Panika zbog koronavirusa u drugi plan baca bolesti za koje se mislilo da su već davno iskorijenjene. Lepra je jedna od njih: godišnje od ove zarazne bolesti iz noćnih mora oboli više od 210.000 osoba, javlja Deutsche Welle.

Prije 20 godina se vjerovalo da ova bolest više ne postoji. Lepra, bolest koja i dan danas kod mnogih budi osjećaj užasa. No ona je prisutnija nego mnoge bolesti o kojima mediji ovih dana bruje.


Bolest predrasuda

Dvanaestogodišnja Joti (ime promijenjeno) je odjednom po koži dobila svijetle površine na kojima ništa nije osjećala. Liječnik Vivek Lai iz Njemačke pomoći za oboljele od lepre i tuberkuloze je odmah znao o čemu se radi. Indijska djevojčica je oboljela od lepre, bolesti koju mnogi povezuju s davno prošlim vremenima.

No Joti je samo jedna od 210.000 godišnje novozaraženih. Samo u njezinoj domovini Indiji godišnje oboli oko 120.000 osoba. Točan broj se ne zna. Osim Indije, na svjetskoj karti oboljelih od ove bolesti se još nalazi i Afganistan, Brazil ili Kolumbija. To je još uvijek bolest siromašnih i stigmatiziranih. Često je društvena izolacija gora od same bolesti.

Danas je lepra u potpunosti izlječiva no slike unakaženih bolesnika su još uvijek u mnogim glavama. Ako se ne liječi, na mjestima napadnutim uzročnikom odumiru živci i tako se lako stvaraju infekcije i otvorene rane. Zbog toga su bolesnici bili protjerivani iz društva. U Indiji još uvijek postoji oko 700 kolonija u kojima žive oboljeli od lepre a bolest se ovdje često doživljava kao kazna za počinjene grijehe.

U Japanu je tek 1996. ukinut zakon koji je dozvoljavao uhićenje i prisilne sterilizacije oboljelih, podsjeća Deutsche Welle. I mala Joti je izbačena iz škole nakon što su površine napadnute leprom počele mijenjati boju što je potpuno normalna reakcija na lijekove. I njezini roditelji su očekivali da će djevojčici početi otpadati udovi. To je bilo previše za upravu škole. Pritom se uzročnik lepre, bakterija Mycobacterium leprae ne prenosi dodirom nego kapljicama. Inkubacija može trajati i do deset godina. Bolest je smrtonosna jedino ako se ne liječi.

Ruke deformirane leprom (foto: B.jehle/Wikimedia)

Bolest pobijeđena ali ne i stigma

Prije 20 godina Svjetska zdravstvena organizacija je lepru skinula s popisa globalnih opasnosti. “Mislili smo da opasnost širenja zaraze kod jednog zaraženog na 10.000 stanovnika dovoljno mala da se bolest proglasi iskorijenjenom. No prevarili smo se”, kaže Burkard Kömm, direktor Njemačke pomoći za oboljele od lepre i tuberkuloze. Osobe koje obole od lepre u pravilu ne umiru čak i ako se bolest ne tretira ali ostaju izolirani poput 42-godišnje Lilian koja u Nigeriji gotovo čitav život živi u jednoj kršćanskoj koloniji za oboljele. “Ovi ljudi su u potpunosti odbačeni”.

Ni oboljeli od AIDS-a ili hepatitsa ne doživljavaju takvu izolaciju poput oboljelih od lepre”, kaže Arne Utermark koji radi kao liječnik s oboljelima od lepre u Nigeriji. Stigma se prenosi generacijama. “Djeca oboljelih često ne smiju ići u školu a rodbina često iz tog razloga ne pronalazi posao. Kao da je cijela obitelj bolesna”, govori Utermark. “Mi smo pobijedili bolest ali ne i stigmu”, zaključuje.

.

Zdravlje

Pomažu li vitamini kod zaraze koronavirusom?

Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od COVIDA 19.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Poznato je da se može raspravljati o mnogo čemu. Ali, svakako je nesporno da je dovoljno unošenje u organizam hranjivih materija (mikronutrijenata), poput vitamina i minerala od bitne važnosti za funkcioniranje imunosnog sustava. To je već dovoljno razloga za mnoge znanstvenike na planetu da se bace na istraživanje mikronutrijenata, kako bi utvrdili može li ciljana upotreba pojedinih tvari ublažiti tok infekcije COVIDOM 19, spriječi teške posljedice ili čak smrt pacijenta, piše Deutsche Welle.

Vitamin D je jedan od najomiljenijih objekata istraživanja. Pojedine studije zvuče obećavajuće. Kao na primjer rad španjolske pulmologinje Marte Castillo. “Ovo je jedna od studija koja se uvijek iznova koristi za dokazivanje djelovanja vitamina D” kaže Martin Smollich, farmakolog i profesor na Institutu za prehrambenu medicinu na Sveučilišnoj klinici Schleswig-Holstein u Lübecku.


Smollich se i sam bavi istraživanjem mikronutrijenata i dodataka hrani. U vrijeme kada se utjecaj vitamina i drugih tvari ili iz ideoloških ili iz ekonomskih razloga snažno preuveličava ili omalovažava i ismijava, profesor Smollich se trudi dati diferenciranu sliku.

Na temelju znanstvenih dokaza

Rezultat studije znanstvenice Castillo na prvi pogled ulijeva optimizam: od 50 pacijenata oboljelih od COVIDA 19, koji su dobivali vitamin D, samo je jedan završio na odjelu intenzivne njege. U drugoj skupini koja je bila predmet istrage, i u kojoj nisu dobivali vitamin D, 50 posto pacijenata je moralo na intenzivnu.

“Prvi važan korak kod ovakvih studija je da se pogleda kako su skupine sastavljene”, kaže Smollich. A kako bi se odgovorilo na pitanje djelovanja vitamina D, skupine bi morale biti identično formirane.

Metodološki čisto?

No, upravo tu je problem. Studija navodi neke rizične faktore i pruža informacije o tome koliko pacijenata boluje od određenih bolesti, na primjer od dijabetesa tip 2.

“Samo šest posto pacijenata koji su dobivali vitamin D su bili dijabetičari, ali 19 posto dijabetičara je bilo u skupini koja je dobivala placebo”” kaže Smollich.

Još veća razlika je kod pacijenata s visokim krvnim tlakom: 57 posto pacijenata, koji nisu dobivali vitamin D, je imalo problema s povišenim krvnim tlakom. U drugoj skupini bilo je samo 24 posto sudionika studije s povišenim tlakom.

“Što će reći da su u skupini koja nije dobivala vitamin D bili bolesniji pacijenti”, rezimira farmakolog. I takve heterogene skupine na kraju iskrivljuju rezultat. Ali, nije samo to znakovito: u slučaju COVIDA 19 znamo da su dijabetes i visok krvni tlak rizični faktori, koji utječu na teži tijek bolesti”, kaže Smollich za Deutsche Welle. “Dakle, nije nikakvo čudo da su pacijenti iz skupine koja nije dobivala vitamin D češće završavali na intenzivnoj njezi.”

Ovakva studija, koja nije metodički čista, ne može odgovoriti na pitanje jesu li pacijenti završavali na intenzivnoj njezi zbog toga što im je nedostajalo vitamina D ili zbog prethodnih bolesti. I brojne druge studije i pregledi su došli do zaključka da davanje vitamina D nema značajan učinak na oboljenje od COVIDA 19.

Ali…!

Dijabetes tip 2 i povišeni krvni tlak imaju više toga zajedničkog. Oni nisu samo rizični faktori za teške infekcije COVIDOM 19, već i bolesti koje su povezane s ishranom. Dakle, varaju se svi oni koji su pomislili da ishrana i status hranjivih tvari ne igraju nikakvu ulogu u pandemiji koronavirusa. Upravo je suprotno.

“Nutrijenti su važni za različite razine imunosnog sustava”, kaže Anika Wagner, profesorica prehrane i imunosnog sustava na Sveučilištu u Giessenu. Manjak nutrijenata slabi različite obrambene mehanizme imunosnog sustava i olakšava patogenima napad.

Moraju li se uzimati dodaci hrani?

Pored pitanja koliko su hranjivi sastojci važni za sprječavanje bolesti, sve češće se raspravlja o tomu zadovoljava li se naš imunosni sustav zdravom ishranom ili su mu za obranu nužni dodatni sastojci kako bi funkcionirao na najvišoj razini. Odgovor glasi: ovisi. “Načelno preporučujem da se hranjivi sastojci na dnevnoj bazi pokriju ishranom”, kaže Wagner i naglašava da je to “definitivno moguće”. Ali, na osnovi porasta stope gojaznih ljudi, postoji sumnja da se prakticiranje zdrave ishrane ne provodi u dovoljno mjeri. Time naravno manjka i adekvatna opskrba nutrijentima.

“Gojazni ljudi često konzumiraju previše hrane bogate energijom, ali s malo nutrijenata”, naglašava Wagner. To su zaslađena pića, gotova jela i slatkiši. “Gojazne osobe tako razviju sklonost ka dijabetesu i visokom krvnom tlaku.”

Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od COVIDA 19.

Ovdje onda ponovo u igru ulazi vitamin D: manjak vitamina D se “često natprosječno javlja kod bolesti i životnih uvjeta koji povećavaju rizik od infekcije COVIDOM 19, dakle kod starijih osoba, gojaznih ili osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2”, napisao je Martin Smollich u svom stručnom blogu “Medicina nutricionizma”.

Ignoriranje veze između ishrane i bolesti

To je začarani krug koji nije ni nov niti nepoznat. “Mnoge bolesti koje su relevantne za koronu, mogle bi se spriječiti prevencijom”, priopćilo je još u svibnju ove godine Njemačko društvo dijabetičara (DDG).

Usprkos tome: “U Njemačkoj se često potpuno ignorira veza između ishrane i bolesti. To je za mene vrlo dramatično, s obzirom na to da bi se to moglo modificirati”, kaže Smollich. “Umjesto toga pandemija koronavirusa pogodila je jedno društvo u kojem su ishranom uvjetovane bolesti – normalno stanje.”

Jedna druga skupina bi mogla profitirati od priorizacije hranjivih sastojaka za zdravlje – stariji. “Znamo da imunosni sustav u starosti ne funkcionira više tako dobro i da se smanjuje mogućnost sinteze vitamina D”, kaže Anika Wagner. Ovdje bi se zaista trebalo razmisliti o suplementaciji.

Na kraju krajeva i Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje starijim osobama i kroničnim bolesnicima dodatak vitamina D, a posebno ako su osobe upućene na medicinsku njegu.

Farmakolog Smollich u svom blogu piše da je od uzimanja pojedinih mikronutrijenata važnije da se fokus stavi na fundamentalnu optimizaciju statusa hranjivih sastojaka, kako bi se spriječile razne bolesti. “Odgovarajuće nutricionističke i zdravstvene političke mjere su u pogledu pandemije koronavirusa važnije nego ikada.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP