Prati nas

Mozaik

Izopćeni ili ne?

Može li se istovremeno biti katolik i mason, odnosno slobodni zidar?

Od 18. stoljeća naovamo pape su u 20 pravnih akata osudile masone, odnosno slobodne zidare kao pripadnike tajnog saveza, heretike i neprijatelje vjere.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Jurjevsko groblje u Zagrebu (foto: Siniša Bogdanić)

Hrvatsku potresa neviđeni skandal u kojem su po prvi puta na vidjelo izašli sukobi i tajne masonske zajednice. Zbog članstva u ovoj tajanstvenoj organizaciji, foteljom će platiti i glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Teme se je posredno dohvatio i Deutsche Welle koji postavlja pitanje: Može li se istovremeno biti katolik i mason, odnosno slobodni zidar?

“Loža i oltar” naziv je nove knjige Michaela Heinricha Weningera, austrijskog svećenika i suradnika u vatikanskom Vijeću za međureligijski dijalog, koja je predstavljena prošlog tjedna u Beču. On na oko 500 stranica objašnjava zašto je moguće istovremeno biti katolik i slobodni zidar. Priča da je, putujući po svijetu, uvijek iznova susretao slobodne zidare katolike: “Oni su mi govorili o svojim preispitivanjima savjesti i duševnim problemima glede pitanja hoće li zbog svog članstva zaista biti ekskomunicirani. I ja sam im mirne savjesti priopćio da to neće biti slučaj.”


Od 18. stoljeća naovamo pape su u 20 pravnih akata osudile masone, odnosno slobodne zidare kao pripadnike tajnog saveza, heretike i neprijatelje vjere. No činjenica je i da su mnogi antiklerikalno raspoloženi slobodni zidari igrali veliku ulogu u borbi protiv utjecaja Crkve na politiku, društvo i obrazovanje. Weninger je naglasio da se mora razlikovati između različitih vrsta slobodnih zidara te da se on u svojoj knjizi poziva na “regularne” lože pod pokroviteljstvom Velike lože Engleske, kojoj pripadaju i Ujedinjene velike lože Njemačke.

Otvaranje prema javnosti

U Njemačkoj danas ima oko 500 loža s nekih 15.000 članova. Pet velikih loža udruženo je u Ujedinjenu veliku ložu. U povijesti ove međunarodne organizacije mnogo toga se događalo u tajnosti. Pojedini aspekti su i dalje tajni, no organizacija posljednjih godina intenzivnije izvještava javnost o svojim aktivnostima. Tako, primjerice, lože u Berlinu otvaraju svoja vrata za posjetitelje tijekom “Duge noći muzeja”. Zanimanje je veliko.

Matthias Pöhlmann, savjetnik Evangeličke crkve Njemačke za sekte i svjetonazor, priča kako se u Njemačkoj postaje slobodni zidar: “Za prijam se prijavljuje u neku od lokalnih loža koja onda odlučuje glasovanjem. Mora se raditi o muškarcu na dobrom glasu, koji ima dobrog zagovornika i koji je slobodan u financijskom smislu te, kako kažu slobodni zidari, slobodan od poroka i ovisnosti.”

Pöhlmann objašnjava da postoje dva različita smjera u slobodnom zidarstvu: jedan se poziva na humanizam i naslijeđe prosvjetiteljstva, a drugi samog sebe više smatra misterioznim savezom.

Ambivalentan odnos Katoličke crkve i masona

Crkva dugo nije pravila razliku između “regularnih” loža i onih drugih, u kojima su djelomično vladali sektaštvo ili anticrkveno raspoloženje. Prema Weningeru, na svijetu ima oko dva milijuna katolika koji su članovi neke od “regularnih” masonskih loža.

U kasnim 60-ima prošlog stoljeća tadašnji je bečki nadbiskup, kardinal Franz König, razgovarao s austrijskim, njemačkim i švicarskim slobodnim zidarima. Ti su razgovori 1970. rezultirali zajedničkom izjavom u kojoj stoji da slobodno zidarstvo nije nikakva religija te da mu je s Katoličkom crkvom zajednička ljubav prema braći i ljudima. Nakon toga su crkvena prokletstva ostala još samo relikt iz povijesti.

Izmjene crkvenog prava iz 1983. više nisu sadržavale osudu slobodnih zidara, ali je dan prije njihovog stupanja na snagu Kongregacija za nauk vjere izdala deklaraciju u kojoj stoji da je stav Crkve prema slobodnim zidarima “nepromijenjen”, pa time i dalje vrijedi ekskomunikacija katoličkih članova slobodnih zidara. Pročelnik Kongregacije tada je bio kardinal Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI.

Weninger napominje da je to uvelo pomutnju, jer deklaracija ne igra nikakvu pravnu ulogu, ali ima određenu teološku težinu. Tako je crkveni stav prema slobodnim zidarima još uvijek ambivalentan. Weninger se nada da će se to promijeniti. Primjerak svoje knjige je poklonio papi Franji.

.

Mozaik

Stiglo je pismo iz Italije. ‘Mi smo tamo gdje ćete vi biti za nekoliko dana’ Pročitajte ga!

‘Mi smo nekoliko koraka ispred vas, baš kao što je Wuhan bio nekoliko koraka ispred nas. Gledamo vas kako se ponašate baš kao što smo se i mi ponašali. Raspravljate o istim stvarima o kojima smo i mi ne tako davno raspravljali i dok jedni tvrde da je to ‘tek malo jača gripa i da ne razumiju zašto se digla tolika panika, drugi su shvatili o čemu se radi.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Francesca Melandri, poznata talijanska spisateljica koja se već skoro tri tjedna nalazi u karanteni u Rimu, napisala je ‘pismo iz budućnosti upućeno dragim kolegama Europljanima‘, opisujući sve emocije koje će nas preplaviti u tjednima pred nama.

Pišem vam ovo iz Italije, što znači – iz vaše budućnosti. Mi smo sada tamo gdje ćete vi biti za nekoliko dana. Svi grafovi epidemije pokazuju da smo upleteni u nekakav paralelni ples.


No mi smo nekoliko koraka ispred vas, baš kao što je Wuhan bio nekoliko koraka ispred nas. Gledamo vas kako se ponašate baš kao što smo se i mi ponašali. Raspravljate o istim stvarima o kojima smo i mi ne tako davno raspravljali i dok jedni tvrde da je to ‘tek malo jača gripa i da ne razumiju zašto se digla tolika panika, drugi su shvatili o čemu se radi.

Sad kad vas gledamo odavde, iz vaše budućnosti, znamo da su se mnogi od vas zaključali u kuće, citirali Orwella, neki čak i Hobbesa. No uskoro ćete biti prezauzeti za takvo nešto.

Kao prvo, jesti ćete. Ne samo zato što će to biti jedna od posljednjih stvari koju još možete učiniti.

Naći ćete desetke grupa na društvenim mrežama u kojime se nude savjeti kako provesti svo ovo slobodno vrijeme na što bolji način. Priključit ćete se svim tim grupama i onda ih nakon par dana potpuno ignorirati.

Potražit ćete sve one apokaliptične knjige koje imate, no ubrzo ćete shvatiti da vam se takvo što uopće ne čita.

Opet ćete jesti. Nećete baš dobro spavati. Pitat ćete se što se događa s demokracijom.

Imat ćete vrlo buran društveni život na društvenim mrežama – na Messengeru, WhatsAppu, Skypeu, Zoomu…

Vaša odrasla djeca će vam nedostajati kao nikada prije. Ta pomisao da nemate pojma kad ćete ih opet vidjeti, boljet će vas kao da vas je netko snažno udario u grudi.

Stara zamjeranja i nesuglasice činit će se posve nevažnima. Nazvat ćete ljude za koje ste se zakleli da više nikada nećete razgovarati s njima i pitat ćete ih: “Kako si?”

Mnoge žene će biti pretučene u svojim domovima.

Pitat ćete se što se događa sa svima onima koji ne mogu biti kod kuće jer nemaju svoju kuću. Osjećat ćete se jako ranjivo kad odlazili do trgovine posve pustom ulicom, pogotovo ako ste žena. Pitat ćete se je li ovo načina na koji propadaju društva. Događa li se to doista tako brzo? Zatomit ćete te misli, a kad se vratite kući, opet ćete jesti.

Prikupit ćete nekoliko dodatnih kilograma. Potražit ćete online fitness programe. Smijat ćete se. Puno ćete se smijati. Uživat ćete u crnom humoru kao nikad prije. Čak će i ljudi koji su prije sve shvaćali jako ozbiljno, ozbiljno razmišljati o apsurdnosti života, svemira i svega.

Dogovarat ćete se s prijateljima i ljubavnicima da se nađete u supermarketu da ih barem nakratko vidite uživo, no svo to vrijeme pridržavat ćete se mjerama društvenog distanciranja.

Pobrojat ćete sve stvari koje morate napraviti.

Vidjet ćete pravu narav ljudi oko vas jasnije nego ikad prije. Neke će vam se sumnje potvrditi, a druge vas posve iznenaditi.

Intelektualci koji su prije bili sveprisutni i svakoga se dana pojavljivali u vijestima, sada će biti posve nevažni. Neki će se tješiti racionalizacijama koje će biti toliko lišene suosjećanja da ih ljudi više neće moći slušati. No, ljudi na koje prije niste obraćali pažnju, pokazat će se velikodušnima, pouzdanima, pragmatičnima i pronicljivima.

Oni koji na sve gledaju kao na priliku za globalnu obnovu, pomoći će vam da sagledate širu sliku. No oni će vas istovremeno i jako nervirati: lijepo, planet opet diše jer emitiramo manje CO2, ali kako ćemo platiti račune idući mjesec?

Nećete shvaćati je li svjedočenje rađanju novog svijeta grandiozna ili očajna situacija.

Puštat ćete glasnu muziku kroz otvoreni prozor ili iz dvorišta. Kad ste nas vidjeli kako pjevamo arije iz opera s naših balkona, pomislili ste “ah, ti Talijani”. Ali i vi ćete pjevati da se međusobno ohrabrite. Na sav glas ćete kroz prozor pjevati “I will survive”, a mi ćemo vas gledati i potvrdno kimati glavom baš kao što su nama kimali građanu Wuhana koji su to isto pjevali u veljači.

Mnogi od vas će zaspati s mišlju kako ćete se razvesti odmah prvog dana nakon što se ukine karantena.

Mnoga će djeca biti začeta.

Vaša će djeca slušati nastavu preko TV-a. Bit će užasno naporni, ali će vam pričinjati i veliko zadovoljstvo.

Stariji ljudi će se oglušivati na naredbe kao bezobrazni tinejdžeri: morat ćete se svađati s njima i braniti im izlaske, a sve kako se ne bi zarazili i umrli.

Pokušat ćete ne razmišljati o svim onim ljudima koji su umrli usamljeni u jedinicama intenzivne njege.

Željet ćete posipati latice putem kojim prolaze zdravstveni radnici.

Reći će vam da se društvo ujedinilo u zajedničkoj borbi, da ste svi u istom čamcu. I to će biti istina. Ovo iskustvo će zauvijek promijeniti kako vidite sami sebe kao individuu koja je dio veće cjeline.

Kojoj klasi pripadate, bit će jako važno. Nije isto jeste li zatvoreni u velikoj kući s prekrasnim vrtom ili u malom stanu prenapučene stambene zgrade. Niti je isto biti u mogućnosti raditi od kuće ili gledati kako vaš posao nestaje. Taj čamac u kojem ćete svi zajedno ploviti kako biste pobijedili epidemiju, neće svima izgledati isto, niti je doista isti za svakoga. Nikad nije ni bio.

U nekom ćete trenutku shvatiti koliko je sve ovo teško. Bojat ćete se. Podijelit ćete svoje strahove sa svojim najmilijima, ili ćete ih zadržati za sebe kako ih ne biste opterećivali.

Opet ćete jesti.

Mi smo u Italiji i ovo je ono što znamo o vašoj budućnosti. Ovo je tek malo proricanje budućnosti. Mi smo vidovnjaci na niskoj razini.

Ako pogledamo u dalju budućnost, budućnost koja je nepoznata i nama i vama, možemo vam reći samo ovo: kad sve ovo jednom završi, svijet neće biti isti.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP