Prati nas

Vijesti

U ime Oca

Plenković: ‘Nećemo nikada dopustiti reviziju Vatikanskih ugovora’

Koliko točno javnog novca dobiva Crkva, koja je i najveća nevladina organizacija u državi, nitko ne zna, jer konsolidiranih podataka o tome nema. Uz to, Crkva je izuzeta od financijskog izvješćivanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Andrej Plenković (screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube)

“Naše temelje čine i kršćanske vrijednosti. Često se čuju inicijative za revizije ugovora Vatikana i Hrvatske. Ja vam kažem da HDZ nikada neće dopustiti reviziju Vatikanskih ugovora”, rekao je Andrej Plenković predstavljajući program “Odvažno za Hrvatsku”. To je program s kojim namjerava osvojiti još mandat na čelu Hrvatske demokratske zajednice.

Kaže da je, do sada, HDZ pozicionirao na položaju desnog centra i da se s njihovim vrijednostima može identificirati najveći broj sugrađana – jer je na to mjesto HDZ postavio Franjo Tuđman.


Koliko nas koštaju Vatikanski ugovori?

S Vatikanom su, podsjećamo, sklopljena četiri ugovora. Tri su potpisana 18. prosinca 1996. godine, a zadnji ugovor potpisan je 9. listopada 1998. godine. Sva četiri ugovora u ime države potpisao je Jure Radić.

No koliko točno javnog novca dobiva ova najveća nevladina organizacija u državi nitko ne zna, jer konsolidiranih podataka o tome nema. Uz to, Crkva je izuzeta od financijskog izvješćivanja o tome kako troši javni novac, što u slučaju drugih neprofitnih organizacija jednostavno nije moguće.

Prema analizi Borisa Kneževića objavljenoj 2012. godine na portalu H-Alter stoji tvrdnja da Katolička crkva od Republike Hrvatske na godišnjoj razini dobije oko milijardu kuna. Istraživanje koje su provele Ana Benačić i Jelena Miloš, a čiji su rezultati 2014. objavljeni na portalu Lupiga.com, pokazuje da je Crkva od 1996. do 2014. godine primila najmanje 8,67 milijardi kuna iz državnog proračuna. Uz sve to, Crkva se financira i gospodarskom djelatnošću, ali i milodarima te naknadom za pružene usluge. Nije poznato o kojim se iznosima radi.

Ni predsjednica nije za reviziju…

Podsjetimo, i predsjednica na odlasku izjasnila se protiv revizije. “Ne, nisam za reviziju Vatikanskih ugovora. Nisam općenito za reviziju ugovora jer to postavlja opasne presedane u međunarodnom pravu, osim ako obje strane ne zaključe da treba doći do revizije iz određenih praktičnih razloga”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović u veljači 2019. godine, navodeći da joj je vjera bitna komponenta u životu i moralni kompas.

…a nije ni Zoran Milanović

Novoizabrani predsjednik Zoran Milanović u premijerskom mandatu nije ni načeo temu revizije Vatikanskih ugovora. Nakon što je 2012. godine posjetio Vatikan i razgovarao s papom Benediktom XVI. izjavio je: “U Vatikanu, dakle ni s papom ni s kardinalom Bertoneom, nismo razgovarali o eventualnoj reviziji ugovora između Hrvatske i Svete Stolice, jednostavno zato što  nemamo namjeru mijenjati ih.”

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP