Prati nas

Vijesti

opterećena srednja generacija

Srednja generacija: Pomažu i djeci i roditeljima, a ni sami nemaju

Pomaganje u financijskom smislu ostarjelim roditeljima ali i djeci, mnogim se ljudima čini posve normalnim i prirodnim. Zato upravo to i čine – pomažu i jednima i drugima. No baš ta darežljivost srednju generaciju čini najopterećenijom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Dmitry Demidko/Unsplash

Mnogi odrasli ljudi financijski pomažu svojim ostarjelim roditeljima, unatoč tome što i sami često teško sastavljaju kraj s krajem, piše New York Times. Čak trećina ispitanih osoba u četrdesetim i pedesetim godinama rekla je da je prošle godine dala svojim roditeljima određeni novčani iznos, pokazalo je istraživanje AARP-a, organizacije koja se prvenstveno bavi starijim Amerikancima.

Polovica ispitanih kazala je da je roditeljima dala najmanje 1.000 dolara, a 20 posto njih reklo je da su dali 5.000 ili više. Taj novac uglavnom je poslužio za nabavu namirnica ili sličnih kućanskih potrepština.


Ranija istraživanja Pew Research Centra pokazala su slične rezultate prema kojima je otprilike trećina odrasle djece svojim roditeljima starim 65 ili više godina dala novac za svakodnevne troškove, kazao je George Mannes, glavni urednik AARP magazina koji je objavio studiju.

“Radi se o pomoći za namirnice i svakodnevne troškove. Ne radi se o tome da su djeca roditeljima pomogla da odu na krstarenje“, kaže Mannes.

Oni koji su rekli da su financijski pomogli svojim roditeljima, također su otkrili i da je to izazvalo nemale probleme u njihovom vlastitom kućnom budžetu. Trećina sredovječnih ispitanika otkrila je da jedva sastavljaju kraj s krajem ili da im na kraju mjeseca fali novca, te da zbog toga ne mogu štedjeti za vlastitu mirovinu.

No to nije sve. Naime, mnogi ljudi financijski pomažu svojoj odrasloj djeci, također je pokazalo istraživanje AARP-a. 90 posto onih s odraslom djecom ali i ostarjelim roditeljima, kazalo je da financijski pomažu i jednima i drugima. Istraživanje je provedeno prošle jeseni telefonskim putem na 1.508 ispitanika u dobi između 40 i 64 godine.

Amerikanci pretežno vjeruju da bi odrasli ljudi trebali pomagati svojim ostarjelim roditeljima, pokazala su neka druga istraživanja. To objašnjava i zašto tako mnogo ljudi upravo to čini, iako im pomaganje roditeljima stvara poteškoće u vlastitom kućnom budžetu.

Ova saznanja objašnjavaju zašto je upravo srednja generacija u tako zahtjevnoj financijskoj situaciji pa teško može štedjeti za sebe.

.

Vijesti

Plenković je izborima potvrdio smjer, građani su zadovoljni jer je neutraliziran Škoro

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Hrvatski građani uglavnom su zadovoljni rezultatima izbora. Kažu da je najgore izbjegnuto te da će u Sabor ući moderne i liberalne politike koje iduće četiri godine mogu izrasti u krupne igrače. U regiji ništa novo, analiza Deutsche Welle.

Samo dan nakon parlamentarnih izbora HDZ, koji je osvojio 66 mandata, čini se da ima saborsku većinu. Kako je izviješteno iz Banskih dvora, obavljen je prvi krug pregovora s osam manjinskih zastupnika te po jednim zastupnikom HNS-a i Reformista. Tako bi se Andrej Plenković uskoro trebao zaputiti na Pantovčak po mandatarsku funkciju koju mu formalno treba potvrditi predsjednik Zoran Milanović.


U regionalnoj i europskoj perspektivi to znači nastavak aktualne hrvatske politike, kaže za Deutsche Welle nezavisni politički analitičar Davor Gjenero. “Iduće četiri godine Hrvatska će snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu, gdje god to može, primjerice u uspostavi dijaloga s Europskom unijom. Dramatičnih iskoraka neće biti. Crna Gora i Makedonija u europskom smislu ostaju prioriteti, uz Albaniju i podršku Kosovu. A prema Srbiji će se nastaviti politika gromoglasnog ignoriranja, kako je to definirao jedan diplomat”, kaže analitičar.

Izbjegnuto oštro skretanje udesno

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ. Pokazalo se da mnogi građani ne žele situaciju u kojoj bi Plenkoviću za sastavljanje parlamentarne većine bio nužan Domovinski pokret Miroslava Škore, zasnovan na nacionalističkim i suverenističkim idejama. Naime, Hrvatska se još nije u potpunosti oporavila od kratke vladavine Karamarko-Orešković koja je objavila rat civilnom društvu i za koju se još uvijek govori da je “pustila duh ustaštva iz boce”.

Analitičar Gjenero Škori, koji sada nema koalicijski potencijal, predviđa propast. “Barem pet mandata s njegove kulise Domovinskog pokreta nisu njegovi i ne vjerujem da će se Zekanović, Sačić ili Penava povezati u njegov klub. Taj pokret bio je oruđe lojalno Putinovom režimu. Gazprom je kroz njega pokušao promovirati svoje ekonomske interese u Hrvatskoj i destabilizirati proeuropsku vladu”, navodi Gjenero. On smatra da je Pokret pokušao natjerati HDZ da se okrene od Plenkovića. “Sada im dolazi na naplatu ruska investicija i nezadovoljstva angažiranih ljudi koji su se nadali kontroli energetskog sektora. Od Škorinog pokreta u kratkom roku neće ostati kamen na kamenu.”

S druge strane, Most se, navodi Gjenero, pretvorio iz sindikata načelnika općina dalmatinskog zaleđa u klerikalnu stranku koja ima svoju političku nišu, mrežu Željke Markić i njenih organizacija, svoje birače i prostor u civilnom društvu. Zato će, misli, ovaj nekad nekoherentan pokret opstati kao desna marginalna platforma.

Neočekivani Plenkovićev trijumf

“Plenkovićev uspjeh je logičan. Pokazalo se da je tijekom mandata uspio povući svoje stranačke kolege iz prostora desnice u desni centar, a na ovim se izborima dokazalo da mu je isto uspjelo s biračkim tijelom”, kaže Gjenero.

On podsjeća da su i oni koji su za vrijeme prošlog mandata podržavali snažnu centrističku politiku, preferencijskim glasovima lansirani visoko. “Biračko tijelo je podržalo refokusiranje HDZ-ove strategije. Osim toga, izbori se dobivaju u centru, a ne na lijevoj ili desnoj margini. Time što je ignorirao napade s desne margine i fokusirao se na centar, Plenković je već osigurao pobjedu.”

Ipak, mnoge je iznenadio dramatičan pad SDP-a koji je s koalicijom Restart osigurao samo 41 mandat. Birači su, kaže naš sugovornik, kaznili negativnu kampanju u završnoj fazi, ali i permanentne unutarstranačke raskole. “Dio birača je otišao u apstinenciju i rezignaciju, dok je drugi dio odabrao dvije nove platforme ‘Možemo!’ i Pametno.” Davor Bernardić je već podnio ostavku na mjesto šefa SDP-a.

Što može Možemo?

Razočarani SDP-ovci zadovoljni su pozicioniranjem lijevo-zelene platforme “Možemo!” kojoj pripada sedam saborskih fotelja. To su mahom aktivisti i zagovaratelji lijevih politika iz civilnog društva koji znaju voditi kampanje i moderno komunicirati s biračima. Osvajanje zagrebačke vlasti njihov je cilj koji su jasno ponovili i u izbornoj noći.

“Imaju sjajno umrežavanje s medijima. Do sada nisu bili u prilici kreirati javne politike. Dio njih svoju perspektivu vidi u Zagrebu, ali će se neki sasvim jednostavno akomodirati na parlament, pogotovo oni koji se sustavno bave zaštitom ljudskih prava”, analizira Gjenero, ali ipak upozorava: “Ne čini se da je njihov put u Gradu Zagrebu baš tako siguran. Bez uporišta u gradskom prstenu, teško je osvojiti grad.”

Milanovićev manevar

Uz sve valja ponoviti da je na izbore izašlo samo 47 posto birača, što je ispod psihološke granice od 50 posto. Iako su mnogi građani odlučili ostati kod kuće, kako se ne bi izložili koronavirusu, njihovu je odluku svojim ponašanjem osnažio i predsjednik Zoran Milanović.

Iz mnogima nerazumljivih razloga on je prije početka kampanje objavio da možda neće glasati, jer to nije njegova obveza, već pravo. Tako javnost po prvi puta nije u jutarnjim vijestima mogla vidjeti predsjednika Republike kako na biralištu motivira građane na participiranje u najvažnijem demokratskom procesu.

Stoga ne treba isključiti scenarij po kojem će oporba, pa čak i predsjednik države, iduće četiri godine spočitavati budućoj Plenkovićevoj garnituri da nema legitimitet natpolovične volje birača.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP