Prati nas

Mozaik

Mistika i rituali

Sve o (hrvatskim) masonima: Šalabahter za razumijevanje muškog društva u keceljama

U svojim se počecima ovaj mističan i razgranat pokret nadovezuje na tradicije srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih zidarsko-klesarsko-graditeljskih cehova. Odatle i njegovi naziv i simboli; šestar i trokut.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: Inside the Freemasons, Netflix

Rat hrvatskih masona zasjenio je i samu inauguraciju predsjednika Zorana Milanovića pa se nakon brojnih istupa velikog meštra Velikog Orijenta Hrvatske Nikice Gabrića i smjene glavnog državnog odvjetnika, također masona, Dražena Jelenića javnost pita – tko su ti masoni, čime se bave i koliko ih ima?

Naravno, špekulira se i o masonima koji su prošli kroz bivše hrvatske vlade, a nagađa se koliko ih ima i u aktualnoj. Ipak, teško je ne primijetiti kako je cijeli skandal i zabavio javnost pa se nerijetko podrugljivo čuje da je “Hrvatska jedina zemlja u kojoj i masoni propadaju te optužuju jedni druge”. Kako bismo vam približili ovaj polutajni i mistični klub u koji je zabranjen pristup ženama, a okuplja moćne ljude poput pravnika, liječnika i gospodarstvenika, donosimo popis najčešćih pitanja i odgovora na temu masonerije.


Kako se masonstvo razvijalo?

U svojim se počecima ovaj mističan i razgranat pokret nadovezuje na tradicije srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih zidarsko-klesarsko-graditeljskih cehova. Odatle i njegovi naziv i simboli; šestar i trokut.

Prema Hrvatskoj enciklopediji, obredne čine preuzeo je iz različitih orijentalnih religija i kultova, njihovih legenda i mitova. Premda je kao svoju programatsku zadaću isticao “moralno oplemenjivanje” i u svojim početcima zastupao određene napredne, liberalno-prosvjetiteljske i antiklerikalne ideje, taj reformatorski pokret postajao je sve više ekskluzivnom zajednicom za međusobno potpomaganje bogatih i uglednih pripadnika društva iz redova aristokracije i bogatoga građanstva. Slobodno zidarstvo bila je tajna udruga, koja je krila svoje obrede i znakove raspoznavanja i održavala tajne sastanke, ali u pravilu nije bila ilegalna, jer je udovoljavala propisima određenih zemalja o udruživanjima.

Oftalmolog Nikica Gabrić, veliki meštar Velikog Orijenta Hrvatske (screenshot: N1)

Kako se masoni organiziraju?

Masoni se već tri stoljeća organiziraju u lože, koje su njihove najniže ustrojstvene jedinice, a povezuju se u takozvane velike lože. Nemaju središnje upravno tijelo. Lože jedne zemlje organizirane su u veliku ložu, a neke zemlje (npr. Velika Britanija) imaju i više velikih loža. Na čelu loža stoji veliki meštar (veliki majstor).

Prve organizacije nastale su tek koncem XVII. st. Tako su se 1717. godine četiri lože udružile u Engleskoj u veliku ložu. Od tada su se u velikom broju osnivale lože u cijeloj Europi: u Parizu 1725., u Madridu 1729., u Bordeauxu i Sankt Peterburgu 1732., Hamburgu, Firenci i Bostonu 1733. zabilježila je Hrvatska enciklopedija.

Najzaslužniji za pojavu organiziranoga slobodnog zidarstva u Hrvatskoj bio je grof Ivan Drašković, koji je u Glini 1764. osnovao prvu ložu u Hrvatskoj i na Balkanu Ratno prijateljstvo (L’amitié de guerre, Zur Kriegsfreundschaft), kojoj je bio starješina 1768–70., a njezini članovi većinom hrvatski časnici, sudionici Sedmogodišnjega rata. Na poticaj Draškovića poslije je bilo osnovano više loža.

Tko su najpoznatiji hrvatski masoni?

Razni izvori navode brojne utjecajne Hrvate koji su pripadali masonskim ložama. Zagrebački nadbiskup Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup Josip Galjuf, slikar Ljubo Babić, odvjetnik Ivan Politeo, prosvjetitelj Andrija Štampar, pjesnik Gustav Krklec, slikar Bela Czikos Sesia, liječnik Milivoj Dežman, kemičar i nobelovac Vladimir Prelog te kipar Ivan Meštrović samo su neki od njih. U novije vrijeme to su moćni odvjetnik Marijan Hanžeković, oftalmolog Nikica Gabrić te bivši državni odvjetnik Dražen Jelenić. Postoje i nikad dokazani navodi kako su masoni bili i Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Jugoslavije, te književnik Miroslav Krleža.

Dražen Jelenić zbog članstva u organizaciji izbačen je iz fotelje glavnog državnog odvjetnika (foto: Siniša Bogdanić)

Jesu li Jugoslavija i Nezavisna država Hrvatska zabranjivale masoneriju?

1940. godine bio je zabranjen rad masonskih loža na području cijele Jugoslavije, a uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (1941.) velik broj hrvatskih masona bio je odveden u logore Jasenovac i Stara Gradiška, ali je dio njih bio oslobođen 1942.

U Klagenfurtu je 1992. osnovana Deputacijska loža Illyria sa zadatkom primanja slobodnih zidara iz Hrvatske i Slovenije, a 1994. njezino djelovanje bilo je ograničeno samo na slobodne zidare u Hrvatskoj. Iste godine odobren je upis Velike lože starih i prihvaćenih slobodnih zidara Hrvatske u Registar udruženja građana, a 1995. osnovane su lože Hrvatska vila, Ivan grof Drašković i Tri svjetla. God. 1997. osnovana je Velika loža Hrvatske, koju je 1999. priznala Ujedinjena Velika loža Engleske.

Kako su danas registrirane lože u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj su lože registrirane kao neprofitne udruge građana koje prema neslužbenim informacijama imaju oko 800 članova. Velika loža Croatia, Veliki Orijent Hrvatske (na čelu joj je oftalmolog Nikica Gabrić) i Velika loža Hrvatske grof Ivan Drašković (nekad ju je vodio odvjetnik Marijan Hanžeković) registrirane su u Zagrebu, dok je Velika loža Hrvatska registrirana u Rijeci. U registar je upisana i Velika loža starih i priznatih slobodnih zidara Hrvatske u likvidaciji.

Kako se financiraju lože u Hrvatskoj?

Veliki Orijent Hrvatske, koji vodi oftalmolog Nikica Gabrić, je u 2018. godini prijavio prihod od 1.380.028 kuna. Manjim dijelom riječ je o donacijama trgovačkih društava (248.642 kuna), a većim o donacijama građana (870.136 kuna). Od članarina je uprihođeno nula kuna. Na zakupe i najamnine potrošeno je 1.284.212 kuna.

Mora li popis članova udruga biti javan?

Prema važećem Zakonu o udrugama, popis članova mora biti dostupan inspekcijskom nadzoru. Ne postoji propis koji obvezuje na javnu objavu tog popisa. No službeni popis članova neke organizacije ne mora biti i popis ljudi koji su na nju vezani.

Što točno stoji u statutu masonske udruge?

Službeni i javni statuti hrvatskih masonskih organizacija su slični. Tako je Veliki Orijent Hrvatske registriran u području kulture i umjetnosti te socijalnog djelovanja. Deklarirani ciljevi su promicanje slobodnozidarskih svjetonazora, prije svega općeg morala, kulture, ljubavi prema bližnjemu i dobročinstava. Iz kruga interesa isključena su politička i vjerska pitanja. Udruga obvezuje članove na poštivanje Ustava i Zakona RH, Opće deklaracije o pravima čovjeka i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Tko sve danas može pristupiti masonima?

Iako se masonstvo smatra i velikim dijelom jest tajni pokret, posljednje desetljeće primjećuje se da je pokret ušao u svojevrsno rebrendiranje i otvaranje prema javnosti. Tako je kriterije za prijem u bratstvo za BBC objavio Nigel Brown, veliki tajnik Ujedinjene velike lože Engleske.

Iako se kod primanja u članstvo razmatraju brojne opcije, od ugleda do moći, najširi formalni okvir kaže da su to muškarci stariji od 21 godine. Kada se radi o sveučilišnim ložama koje su organizirane u nekim zemljama, tada je najniža moguća dob 18 godina. Rasa, religija i financijska moć formalno nisu kriteriji za prijem u ložu s obzirom da su masoni organizirani kao nepolitički i nereligijski pokret. Stoga je i na njihovim sastancima zabranjeno raspravljati o ovim temama.

Odvjetnik Marijan Hanžeković smatran je najmoćnijim masonom u modernoj Hrvatskoj (Inside the Freemasons, Netflix)

Kako se postaje član?

Novi članovi trebaju preporuku već postojećih članova, ali mogu i sami zatražiti članstvo. Neke lože objavile su aplikacijski obrazac na svojim internetskim stranicama te objavljuju i kontakte ureda koji ih mogu detaljno uputiti u postupak.

Zašto je oko na piramidi simbol masona?

Riječ je o takozvanom svevidećem oku. Taj simbol je podsjetnik na postojanje višeg bića, božanstva.

Zašto masoni nose kecelje?

Kecelje, pregače ili zasloni su cehovski simboli; simboli majstora i obrtnika. U masoneriji su do samih početaka, a danas jasno pokazuju kojoj loži mason pripada i koja mu je hijerarhijska uloga u njoj.  Kecelja je prvi dar koji organizacija daruje kandidatu. Podučava ga kako kecelju treba čuvati te kako i kada ju nositi. Prema navodima Velike masonske lože Srbije, kecelja stalno podsjeća masone da trebaju voditi život na čist, ispravan i moralan način. Samo ako vode život na takav način, zaslužit će, kada za to dođe vrijeme, pozivnicu u Nebesku ložu kojom predsjedava Veliki Arhitekta Svemira.

Kakvu važnost imaju rituali u masonstvu?

Rituali su alegorije, objasnio je veliki meštar Nikica Gabrić za Novu TV. Kaže, riječ je o drami, igrokazu koji čovjeka čini boljim. Rituali su podijeljeni u 33 stupnja. Napredovanje po stupnjevima ovisi o mentalnim kapacitetima, interesima i obavezama članova lože. O savladavanju rituala ovisi napredovanje unutar same organizacije.

Koje pogodnosti uživaju članovi loža?

Prema javnim istupima masona, razlozi pristupanja su razni. Nekima je najvažnije druženje i “bratstvo” koje se gradi kroz formalne sastanke loža, ali i neformalna druženja. Drugi pak žele biti dio uređene strukture, hijerarhije s pravilima ili pomagati lokalnoj zajednici.

Jurjevsko groblje u Zagrebu (foto: Siniša Bogdanić)

Što je s navodima o obavezi pomaganja masonskoj braći, čak i po cijenu kršenja zakona?

Masoni odbacuju ovaj navod te tvrde da je korištenje masonske mreže za osobni probitak zabranjeno.

Koliko je masonerija povezana s humanizmom?

Najvažniji kriterij za prijem u bratstvo jest vjerovanje u nadnaravno biće. Masoni moraju vjerovati u boga, no on može biti kršćanski, muslimanski… Kako humanisti ne vjeruju obvezno u nadnaravno biće, masoni ne vole da ih uspoređuju s njima.

Koliko masona ima u svijetu?

Prema procjeni koju donosi Enciklopedija Britannica, početkom 21. stoljeća broj članova masonskih organizacija premašio je šest milijuna.

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP