Prati nas

Vijesti

Romantično, ali štetno

Velimir Šonje: Kad se maknu braniteljske, mirovine se i dalje ne mogu financirati iz doprinosa

Povećanje doprinosa za prvi stup nije rješenje, jer povećava trošak rada i smanjuje konkurentnost, kaže Šonje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Velimir Šonje (screenshot: N1)

Velimir Šonje, ekonomski analitičar, dao je opširan intervju za Telegram u kojem je detektirao i analizirao društvene, političke i ekonomske probleme države. Uzroci našeg stanja, kaže Šonje, duboki su i leže u leže u romantičnim, pred-modernim poimanjima koncepta države.

“Hrvatska je politički konstituirana kao društvo bez liberalne tradicije, a na bazi romantične nacionalne ideje u kojoj se država izjednačava s dobrim – ostvarenjem stoljetnoga sna, jamstvom zaštite i prosperiteta. Međutim, povijest poučava da su države višedimenzionalne pojave. Države nemaju samo jednu stranu – jedan povijesni karakter. One su, jednako tako, izvori represije, nekontrolirane moći, korupcije, nepravda i neefikasnosti”, objašnjava svoju tezu. U nastavku teksta donosimo vam dva akcenta iz ovog razgovora: onaj o mirovinama i onaj o zdravstvenom sustavu.


Može li se spasiti mirovinski sustav?

Mirovinski sustav “pukao” je davno. Zdravstveni još nije, iako je na rubu i o njegovim dugovima piše se puno više nego o dugovima mirovinskog sustava. Naime, kada bi se sve braniteljske mirovine obračunale izvan mirovinskog sustava, njegov bi deficit i dalje iznosio oko 3 posto BDP-a. Znači da se mirovine ne mogu financirati iz doprinosa.

Povećanje doprinosa za prvi stup nije rješenje, jer povećava trošak rada i smanjuje konkurentnost. Zato su rješenja reforme koje će dovesti do povećanog zapošljavanja te mirovinska reforma uz koju će se isplate mirovina s vremenom sve više seliti na isplate iz osobne mirovinske štednje, kako obvezne tako i dobrovoljne.

Kako riješiti probleme zdravstva?

U zdravstvu postoji prostor za bolju organizaciju i uštede kroz depolitizaciju i profesionalizaciju upravljačkog sustava te korištenje privatnog sektora i njegovih usluga u dijelu javnog standarda koji pokriva HZZO. Prije ili kasnije, morat će se otvoriti rasprava, za koju sada nema političke volje i hrabrosti, o dubinskoj reformi sustava. Javni standard zdravstvene zaštite morat će se jasnije definirati i odijeliti od zdravstvenog nad-standarda koji će trebati plaćati. Proširit će se sustav participacija i model polica osiguranja s franšizom i refundacijama.

Sada nema uvjeta za to. Ljudi ne razumiju koliko je ovaj sustav neodrživ u uvjetima starenja stanovništva, a u politici se nitko ne usuđuje dirati vrući krumpir jer građani poistovjećuju svaku zdravstvenu reformu s gubitkom prava. No, to uopće ne mora biti tako ako je reforma dobro osmišljena i ide na uklanjanje neefikasnosti iz sustava.

Dugoročno, to će biti bolji, izdašniji sustav. No prije ili kasnije, demografski trendovi i proračunska nužnost navest će Hrvatsku na reformu i primjenu srednjeg puta koji kombinira standard javne zaštite s privatnim osiguranjem, koji je uobičajen u razvijenim europskim zemljama. Ne usuđujem se prognozirati vrijeme koje je potrebno da dođemo do te točke. Prilično sam siguran da joj nismo ni blizu. Okretanje glave u stranu će se nastaviti, do daljnjega.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP