Prati nas

Vijesti

Romantično, ali štetno

Velimir Šonje: Kad se maknu braniteljske, mirovine se i dalje ne mogu financirati iz doprinosa

Povećanje doprinosa za prvi stup nije rješenje, jer povećava trošak rada i smanjuje konkurentnost, kaže Šonje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Velimir Šonje (screenshot: N1)

Velimir Šonje, ekonomski analitičar, dao je opširan intervju za Telegram u kojem je detektirao i analizirao društvene, političke i ekonomske probleme države. Uzroci našeg stanja, kaže Šonje, duboki su i leže u leže u romantičnim, pred-modernim poimanjima koncepta države.

“Hrvatska je politički konstituirana kao društvo bez liberalne tradicije, a na bazi romantične nacionalne ideje u kojoj se država izjednačava s dobrim – ostvarenjem stoljetnoga sna, jamstvom zaštite i prosperiteta. Međutim, povijest poučava da su države višedimenzionalne pojave. Države nemaju samo jednu stranu – jedan povijesni karakter. One su, jednako tako, izvori represije, nekontrolirane moći, korupcije, nepravda i neefikasnosti”, objašnjava svoju tezu. U nastavku teksta donosimo vam dva akcenta iz ovog razgovora: onaj o mirovinama i onaj o zdravstvenom sustavu.


Može li se spasiti mirovinski sustav?

Mirovinski sustav “pukao” je davno. Zdravstveni još nije, iako je na rubu i o njegovim dugovima piše se puno više nego o dugovima mirovinskog sustava. Naime, kada bi se sve braniteljske mirovine obračunale izvan mirovinskog sustava, njegov bi deficit i dalje iznosio oko 3 posto BDP-a. Znači da se mirovine ne mogu financirati iz doprinosa.

Povećanje doprinosa za prvi stup nije rješenje, jer povećava trošak rada i smanjuje konkurentnost. Zato su rješenja reforme koje će dovesti do povećanog zapošljavanja te mirovinska reforma uz koju će se isplate mirovina s vremenom sve više seliti na isplate iz osobne mirovinske štednje, kako obvezne tako i dobrovoljne.

Kako riješiti probleme zdravstva?

U zdravstvu postoji prostor za bolju organizaciju i uštede kroz depolitizaciju i profesionalizaciju upravljačkog sustava te korištenje privatnog sektora i njegovih usluga u dijelu javnog standarda koji pokriva HZZO. Prije ili kasnije, morat će se otvoriti rasprava, za koju sada nema političke volje i hrabrosti, o dubinskoj reformi sustava. Javni standard zdravstvene zaštite morat će se jasnije definirati i odijeliti od zdravstvenog nad-standarda koji će trebati plaćati. Proširit će se sustav participacija i model polica osiguranja s franšizom i refundacijama.

Sada nema uvjeta za to. Ljudi ne razumiju koliko je ovaj sustav neodrživ u uvjetima starenja stanovništva, a u politici se nitko ne usuđuje dirati vrući krumpir jer građani poistovjećuju svaku zdravstvenu reformu s gubitkom prava. No, to uopće ne mora biti tako ako je reforma dobro osmišljena i ide na uklanjanje neefikasnosti iz sustava.

Dugoročno, to će biti bolji, izdašniji sustav. No prije ili kasnije, demografski trendovi i proračunska nužnost navest će Hrvatsku na reformu i primjenu srednjeg puta koji kombinira standard javne zaštite s privatnim osiguranjem, koji je uobičajen u razvijenim europskim zemljama. Ne usuđujem se prognozirati vrijeme koje je potrebno da dođemo do te točke. Prilično sam siguran da joj nismo ni blizu. Okretanje glave u stranu će se nastaviti, do daljnjega.

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP