Prati nas

Vijesti

Romantično, ali štetno

Velimir Šonje: Kad se maknu braniteljske, mirovine se i dalje ne mogu financirati iz doprinosa

Povećanje doprinosa za prvi stup nije rješenje, jer povećava trošak rada i smanjuje konkurentnost, kaže Šonje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Velimir Šonje (screenshot: N1)

Velimir Šonje, ekonomski analitičar, dao je opširan intervju za Telegram u kojem je detektirao i analizirao društvene, političke i ekonomske probleme države. Uzroci našeg stanja, kaže Šonje, duboki su i leže u leže u romantičnim, pred-modernim poimanjima koncepta države.

“Hrvatska je politički konstituirana kao društvo bez liberalne tradicije, a na bazi romantične nacionalne ideje u kojoj se država izjednačava s dobrim – ostvarenjem stoljetnoga sna, jamstvom zaštite i prosperiteta. Međutim, povijest poučava da su države višedimenzionalne pojave. Države nemaju samo jednu stranu – jedan povijesni karakter. One su, jednako tako, izvori represije, nekontrolirane moći, korupcije, nepravda i neefikasnosti”, objašnjava svoju tezu. U nastavku teksta donosimo vam dva akcenta iz ovog razgovora: onaj o mirovinama i onaj o zdravstvenom sustavu.


Može li se spasiti mirovinski sustav?

Mirovinski sustav “pukao” je davno. Zdravstveni još nije, iako je na rubu i o njegovim dugovima piše se puno više nego o dugovima mirovinskog sustava. Naime, kada bi se sve braniteljske mirovine obračunale izvan mirovinskog sustava, njegov bi deficit i dalje iznosio oko 3 posto BDP-a. Znači da se mirovine ne mogu financirati iz doprinosa.

Povećanje doprinosa za prvi stup nije rješenje, jer povećava trošak rada i smanjuje konkurentnost. Zato su rješenja reforme koje će dovesti do povećanog zapošljavanja te mirovinska reforma uz koju će se isplate mirovina s vremenom sve više seliti na isplate iz osobne mirovinske štednje, kako obvezne tako i dobrovoljne.

Kako riješiti probleme zdravstva?

U zdravstvu postoji prostor za bolju organizaciju i uštede kroz depolitizaciju i profesionalizaciju upravljačkog sustava te korištenje privatnog sektora i njegovih usluga u dijelu javnog standarda koji pokriva HZZO. Prije ili kasnije, morat će se otvoriti rasprava, za koju sada nema političke volje i hrabrosti, o dubinskoj reformi sustava. Javni standard zdravstvene zaštite morat će se jasnije definirati i odijeliti od zdravstvenog nad-standarda koji će trebati plaćati. Proširit će se sustav participacija i model polica osiguranja s franšizom i refundacijama.

Sada nema uvjeta za to. Ljudi ne razumiju koliko je ovaj sustav neodrživ u uvjetima starenja stanovništva, a u politici se nitko ne usuđuje dirati vrući krumpir jer građani poistovjećuju svaku zdravstvenu reformu s gubitkom prava. No, to uopće ne mora biti tako ako je reforma dobro osmišljena i ide na uklanjanje neefikasnosti iz sustava.

Dugoročno, to će biti bolji, izdašniji sustav. No prije ili kasnije, demografski trendovi i proračunska nužnost navest će Hrvatsku na reformu i primjenu srednjeg puta koji kombinira standard javne zaštite s privatnim osiguranjem, koji je uobičajen u razvijenim europskim zemljama. Ne usuđujem se prognozirati vrijeme koje je potrebno da dođemo do te točke. Prilično sam siguran da joj nismo ni blizu. Okretanje glave u stranu će se nastaviti, do daljnjega.

.

Vijesti

Epidemiolog Venus komentirao je štetna naklapanja da koronavirus ne postoji

Ljudi ne vjeruju političarima pa onda ni nikome drugome. Predsjednik je koronu usporedio s karijesom, podsjeća dr. Venus.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Dr. Miroslav Venus, predsjednik Društva epidemiologa Hrvatske, kaže da je pred slomom živaca. Svi ga zovu, danju i noću, kad im padne na pamet. Građane zanima što kad punica mora iz Austrije na sprovod u Srbiju, stožeri pitaju za situaciju na terenu, političari očekuju da se epidemiološka slika prilagođava njihovom rasporedu. Pa ih malo vole, pa ne vole, čas ih slave, čas kleveću. Bilo bi im za sve to, kaže, svejedno, samo kad bi ih slušali. A slušaju ih rijetki. Ni u svom “dvorištu” ne može napraviti reda, piše Jutarnji list.

Kaže, ljute ga – svi! “Recimo, postoje dvije vrste potencijalnih pacijenata. Veliki paničari, što nije dobro, ali oni se barem brinu. No drugi su puno gori. Pobornici teorija zavjere, koji još i dan-danas, nažalost, ne vjeruju da virus i COVID-19 postoje. Govore da je izmišljotina, da će odbiti cjepivo kad stigne. I to prilično zabrinjavajući postotak njih. Jedna anketa koju sam vidio u medijima govori o čak 40% antivaksera. Ne bi me iznenadilo da je brojka prilično točna”, objašnjava dr. Venus.


“Kažite supruzi preminulog da koronavirus ne postoji”

“Svakome tko mi priča da je to neka zavjera i laž, kažem, evo sjedni sa mnom u auto, pa ću te odvesti tu najbliže do obitelji u kojoj su muž i žena oboljeli, gospođa je ozdravila, suprug je umro. Njegova je tetka bila smještena u Domu za starije Koprivnica, završila je u bolnici sa ženom zaraženom Covidom-19. O.K., ne mogu liječnici sve znati, ali nisu trebali tetu pustiti iz bolnice. Oboje su se zarazili. Gospođa je prva dobila simptome, on ih uopće nije imao, kad ih je dobio uskoro je i umro. Te bih filozofe koji izmišljaju da COVID-19 ne postoji odveo supruzi pa da im ona iz prve ruke ispriča kako su ona i suprug prošli.”

“Ili ih odvesti na kliniku gdje su oboljeli prikopčani na respirator. Nije to problem samo zdravstva, nego društva generalno. Ljudi su nepovjerljivi. Sve manje vjeruju liječnicima, ali ne vjeruju više ni u instituciju predsjednika, Vladu, suce, pa ni epidemiolozima. Više vjeruju dr. Googleu nego svom liječniku. Ljudi ne vjeruju političarima pa onda ni nikome drugome. Predsjednik je koronu usporedio s karijesom”, analizira fenomen glupih teorija koje nas preplavljuju od samog dolaska koronavirusa u Europu.

“Predsjednik Milanović šteti”

O predsjednikovoj usporedbi s karijesom Venus kaže: “Hmmm, da izaberem riječi. Dakle, nema smisla prema instituciji koja je to izjavila reći da priča gluposti. To je bilo jako površno i nespretno rečeno. U konačnici takve tvrdnje rezultiraju urušavanjem povjerenja ljude u nas epidemiologe. Najpristojnije mogu reći što su rekli i kolege, da ne zna nikoga tko je umro od dijagnoze karijesa, a od COVID-19 u svijetu je umrlo više od pola milijuna ljudi. Ponavljam, ja još uvijek vjerujem u institucije, bez obzira na to što u njima sjede ljudi, a ljudi su od krvi i mesa. Mogu biti svakojaki i imati vlastito mišljenje. Ali, kad institucije izražavaju skepsu i to na vrlo paušalan način, to je problem. Izjaviti takvo što, samo zato jer ti je novinar tutnuo mikrofon pod nos… Jako nam to šteti.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP