Prati nas

Zdravlje

Natrijev hidrogenkarbonat

Žgaravicu i bol u žličici nemojte liječiti sodom bikarbonom

Gotovo da i nema osobe koja barem jednom u životu nije imala žgaravicu. Međutim, ono što je nejasno jest kada treba potražiti pomoć liječnika, a kada se možemo sami liječiti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Žgaravica i bol u žličici među najčešćim su simptomima gastroenteroloških bolesti zbog kojih pacijenti traže liječničku pomoć, za Narodni zdravstveni list piše internist prof. dr. Goran Hauser, subspecijalist gastroenterologije.

To su znaci bolesti jednjaka i spoja jednjaka sa želucem. Funkcionalno, želudac i jednjak predstavljaju jednu cjelinu, ali anatomski se radi o dva organa odijeljena mišićnim zatvaračem. Starenjem i nepravilnim životnim navikama dolazi do postepenog slabljenja mišića između jednjaka i želuca zbog čega se kiseli sadržaj želuca povremeno diže prema jednjaku. To se javlja češće kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i osoba sa sjedilačkim načinom života. Također, smetnje su učestalije s godinama, ali nažalost niti mlađe osobe, pa čak ni djeca, nisu pošteđeni ove bolesti. Osim održavanja normalne tjelesne težine, ne postoje druge preporuke koje pouzdano mogu smanjiti njenu učestalost.


Smetnje danju i noću

GERB ne dovodi do trajnih posljedica, osim u ljudi koji potpuno zanemare smetnje. Kao najteže komplikacije u neliječenih pacijenata mogu se pojaviti čir jednjaka s krvarenjem, suženje jednjaka kao posljedica zarastanja čira, ili čak karcinom završnog dijela jednjaka.

U početku dolazi do slabosti mišića između jednjaka i želuca, što dovodi do vraćanja kiselog sadržaja u jednjak. Osim vraćanja tog sadržaja, može doći i do vraćanja dijela želuca u prsište, što nazivamo hijatalnom ili želučanom kilom. Dakle, zbog nastanka prolaza u ošitu (dijafragmi) želudac “klizne” prema prsištu. U početku se vrlo brzo vrati natrag, ali bolest je sklona napredovanju, pa u kasnom stadiju dio, ili čak većina želuca trajno ostaje u prsištu, što dovodi do značajnih problema s gutanjem i prolaskom hrane.

Sluznica koja oblaže završni dio jednjaka nije prilagođena kiselom želučanom sadržaju, zbog čega u početku dolazi do blagog nadražaja, a potom i do značajnijih oštećenja sluznice. Tada se pojave smetnje koje pacijenti opisuju kao žgaravicu i/ili bol u “žličici”.

Kratkotrajno vraćanje kiselog sadržaja, koje se često javlja kod velikog broja ljudi, neće dovesti do značajnijih problema. Težina tegoba, a i posljedice koje se javljaju, razmjerne su duljini trajanja kontakta kiselog sadržaja želuca sa sluznicom jednjaka. Vraćanje sadržaja želuca u jednjak nakon obroka, ili same kiseline dok je pacijent natašte, može uzrokovati i neke smetnje koje pacijenti ne povezuju odmah s bolestima probavnog trakta. Obraćaju se za pomoć specijalistima za bolesti uha, nosa, grla ili pluća.

Naime, tijekom noći, kada je tijelo u vodoravnom položaju, izostaje učinak gravitacije pa se sadržaj iz želuca lakše “penje” prema jednjaku. Može se popeti do gornjih dijelova jednjaka i preliti u dišne putove te oštetiti osjetljivu sluznicu grla. U blažim oblicima osoba se ujutro budi s promuklošću i osjećajem “grebanja” u grlu, ili može imati smetnje koje podsjećaju na astmu i alergije gornjih dišnih putova.

Smetnje se u početku javljaju obično nakon obilnijeg obroka, a u kasnim fazama bolesti to može biti i natašte.

Štetna soda bikarbona

Gotovo da i nema osobe koja barem jednom u životu nije imala žgaravicu. Međutim, ono što je nejasno jest kada treba potražiti pomoć liječnika, a kada se možemo sami liječiti. Tegobe koje se javljaju mogu biti povremene, par puta godišnje, ali i učestalije (više puta mjesečno), pa sve do svakodnevnih i upornih žgaravica. Osobe kod kojih se smetnje javljaju više puta godišnje i/ili traju dulje od par dana neprekidno, trebale bi zatražiti liječničku pomoć.

U liječenju žgaravice postoji vrlo opasan “narodni lijek”, za kojim mnogi posežu nakon što mlijeko, suhi kruh, biljni čajevi, bademi i sl. zakažu, a to je soda bikarbona. Zamka sode bikarbone u tome je što ona gotovo trenutno ublažava simptome žgaravice i ljudima godi, ali štetni učinci te lužine višestruki su.

Najvažniji je štetni učinak ponovno, vrlo brzo vraćanje smetnji. Zbog toga je svakako treba izbjegavati. Ovisno o vašoj dobi, obiteljski će vas liječnik u početku liječiti sam ili, ako se radi o dugotrajnijim smetnjama, ili o osobi starije životne dobi, vjerojatno uputiti gastroenterologu.

Nama su na raspolaganju dijagnostičke i terapijske mjere kojima možemo pomoći i najtežim slučajevima. Vrlo ćete vjerojatno biti upućeni na endoskopski pregled jednjaka, želuca i dvanaesnika (ezofagogastroduodenoskopija – EGDS), čime možemo dobiti točan uvid u eventualna oštećenja sluznice jednjaka i otkriti promjene koje mogu voditi prema raku jednjaka. Tim se pregledom utvrđuje i postojanje hijatus hernije, ali za točno utvrđivanje veličine kile potrebno je obradu nadopuniti radiološkim metodama (akt gutanja i pasaža jednjaka) i mjerenjem tlakova jednjaka (manometrija jednjaka). Nakon obrade, pacijentu se preporučuje liječenje.

Potrebno je:

  • izbjegavanje jela i pića barem dva sata prije spavanja,
  • smanjivanje tjelesne težine,
  • redovito unošenje manjih obroka,
  • spavanje na povišenom položaju,
  • izbjegavanje gaziranih napitaka, nadimajuće i jako začinjene hrane, žestokih alkoholnih pića i pušenja.

Uz to, koriste se lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline (inhibitori protonske pumpe) ili je neutraliziraju (antacidi).

Ako su tegobe i dalje prisutne, sluznica trajno oštećena, ili ako je želučana kila velika, u obzir dolazi i kirurško liječenje. Digestivni kirurzi KBC-a Rijeka s uspjehom operiraju pacijente laparoskopskom tehnikom i time zbrinjavanju i najkompliciranije slučajeve. Zaključno, GERB i hijatalna hernija česti su poremećaji. Uzrok bolesti najčešće se ne može nedvojbeno utvrditi, pa time niti bolest spriječiti, ali preventivnim se mjerama tegobe mogu značajno umanjiti. Kod ostalih pacijenata primjenjujemo lijekove, ili čak operativno liječenje. 

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP