Prati nas

Vijesti

Samo disciplina

Japan je obuzdao koronavirus. Kako mu je to pošlo za rukom?

Iako ima kapacitet za provedbu 6.000 testova dnevno, Japan je ispitao samo 14.000 uzoraka, 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija koronavirusa teško pogodila.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako je Japan supio protiv korone?
foto: Life of Wu/Pexels

Unatoč blizini Kine koronavirus se očito slabo proširio u Japanu. Iz japanskog iskustva možemo naučiti važnu lekciju. Što je to učinila ta zemlja? Pitanje je to na koje odgovor potražio Deutsche Welle.

Pod stablima trešanja u avenijama i parkovima u Japanu je koronavirus proteklog vikenda bio daleko. Ljudi su sjedili u hladovini, pravili piknik, ispijali pivo i fotografirali se. “Hanami je za nas Japance najvažnija stvar u godini”, kaže jedan zaposlenik Ueno parka u Tokiju.


Kontrast u odnosu na Europu ne može biti veći. Japan je do sada prijavio 1012 osoba zaraženih koronavirusom. Od koronavirusa je preminula 41 osoba, a dnevno se zarazi samo nekoliko desetaka osoba. Međutim, ove brojke bi trebale biti daleko veće jer je Japan gusto naseljen, ima najveći udio seniora u broju stanovnika i veoma tijesne kontakte sa susjednom Kinom. U siječnju je 925.000 Kineza doputovalo u Japan. U veljači ih je bilo samo 89.000. Unatoč tome, vlada je poduzela odgovarajuće mjere. Premijer Shinzo Abe je naredio da se dva tjedna uoči praznika zatvore škole, a sve manifestacije su otkazane. Međutim, trgovine i restorani su ostali otvoreni, a samo manji broj Japanaca radi od kuće.

Nepovjerenje u Vladu?

Slabo širenje Covid-19 u početku je izazvalo sumnju da se istina zataškava. “Na početku nuklearne katastrofe u Fukushimi vlada nije htjela priznati topljenje nuklearnih šipki, tako da danas postoji veliko nepovjerenje prema službenim podacima”, izjavila je sociologinja Barbara Holthus iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju.

Iako ima kapacitet za provedbu 6.000 testova dnevno, Japan je ispitao samo 14.000 uzoraka, 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija koronavirusa teško pogodila. “Ispituju se samo pacijenti s najtežim simptomima”, kaže virolog Masahiro Kami s Medical Governance Research instituta. Broj neprijavljenih slučajeva je zato vrlo velik. Politolog Koichi Nakano je rekao da je premijer Abe želio da Japan bude sigurna zemlja kako ne bi izgubio Olimpijske igre.

Skupine stručnjaka u Ministarstvu zdravstva takve kritike kategorički odbijaju. Umjesto da se testovi obavljaju u cijeloj zemlji, naglasak se stavlja na mjesta gdje bolest načešće izbija. Tako je npr. nakon izbijanja zaraze u jednoj osnovnoj školi na sjeveru otoka Hokkaido donesena odluka da se sve škole zatvore i da se proglasi izvanredno stanje. Nakon tri tjedna se virus prestao širiti. “Mali broj testova trebao bi osigurati da medicinska sredstva ostanu dostupna za teže infekcije”, kaže njemački politolog Sebastian Maslow sa sveučilišta u Tokiju.

Naklon umjesto rukovanja, nema cmakanja u obraz

Japanski promatrači ističu i druge posebnosti: Prvo, naklonom se smanjuje rizik od infekcije, nema rukovanja niti ljubljenja u obraz. S druge strane, stanovništvo se od ranog djetinjstva disciplinirano pridržava elementarnih higijenskih pravila. “Pranje ruku, ispiranje grla sredstvom za dezinfekciju kao i nošenje maski dio su naše svakodnevice, za to nije potreban koronavirus”, kaže jedna Japanka, inače majka dvoje djece. Zato je od veljače bilo lako prijeći na anti-infekcijski modus. Od tada su na ulazima u sve trgovine i druge ustanove postavljena sredstva za dezinfekciju ruku. Nošenje maski postalo je građanska obveza.

Još prije novog koronavirusa, u Japanu je godišnje korišteno 5,5 milijardi maski za lice. Što znači 43 maske po osobi. Potražnja za zaštitnim maskama je toliko porasla da ih je u trgovinama ponestalo. Nova roba se prodavala racionalizirano. Ispred trgovina ljudi su strpljivo stajali u redu. Mnoge trgovine nude komade tkanine i filtere za kavu s uputama za izradu vlastitih maski.

“Japanci su očito dobro shvatili da infekcija može ostati bez simptoma”, kaže njemački menadžer Michael Paume, koji već dugo živi u Japanu. “Stavite masku kako biste zaštitili druge i kako sami ne biste prenijeli viruse.”

“Maska za lice smanjuje rizik od prenošenja”

Čini se da masovna upotreba zaštitni maski usporava širenje virusa. To ukazuje nagli pad broja oboljelih od gripe u sedam tjedana od epidemije Sars-CoV-2. “Maske smanjuju prijenos kapljica i aerosola s virusnim materijalom putem njihovih nositelja”, istaklo je pet zapadnih liječnika u svojem znanstvenom radu. Među njima su Fabian Svar iz istraživačke skupine Cezar u Bonnu i Matthias Samwalda s Medicinskog sveučilišta u Beču. Osim držanja odstojanja od drugih osoba i pranja ruku, zaštitnik usta mogao bi igrati važnu ulogu u usporavanju širenja. “Mali broj infekcija u zemljama poput Japana je to dokazao”, istaklo je pet stručnjaka.

S obzirom na ovaj uspjeh, japanski premijer Abe odlučio je prije tjedan dana ne proglasiti izvanredno stanje u zemlji. Od tada su se Japanci malim koracima vratili u normalnu svakodnevicu. Škole pomalo počinju raditi, djeca sjede na udaljenosti u prozračenim sobama. Otvoreni su prvi zabavni parkovi. Međutim, vlada se boji drugog vala zaraze. Zato bi početkom nove školske godine, početkom travnja, mogle početi raditi samo škole na područjima na kojima nema oboljelih od koronavirusa. Veće manifestacije se još uvijek ne održavaju.

Fokus je stavljen na opasnosti od stranih posjetitelja. Nakon Južnokorejanaca i građani EU-a nemaju pravo ulaska u zemlju. U zemlju mogu ući samo oni koji imaju mjesto boravka u Japanu, ali moraju ostati u karanteni 14 dana po dolasku. Prema neslužbenim informacijama, mjere su za početak ograničene do kraja travnja.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP