Prati nas

Vijesti

Samo disciplina

Japan je obuzdao koronavirus. Kako mu je to pošlo za rukom?

Iako ima kapacitet za provedbu 6.000 testova dnevno, Japan je ispitao samo 14.000 uzoraka, 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija koronavirusa teško pogodila.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako je Japan supio protiv korone?
foto: Life of Wu/Pexels

Unatoč blizini Kine koronavirus se očito slabo proširio u Japanu. Iz japanskog iskustva možemo naučiti važnu lekciju. Što je to učinila ta zemlja? Pitanje je to na koje odgovor potražio Deutsche Welle.

Pod stablima trešanja u avenijama i parkovima u Japanu je koronavirus proteklog vikenda bio daleko. Ljudi su sjedili u hladovini, pravili piknik, ispijali pivo i fotografirali se. “Hanami je za nas Japance najvažnija stvar u godini”, kaže jedan zaposlenik Ueno parka u Tokiju.


Kontrast u odnosu na Europu ne može biti veći. Japan je do sada prijavio 1012 osoba zaraženih koronavirusom. Od koronavirusa je preminula 41 osoba, a dnevno se zarazi samo nekoliko desetaka osoba. Međutim, ove brojke bi trebale biti daleko veće jer je Japan gusto naseljen, ima najveći udio seniora u broju stanovnika i veoma tijesne kontakte sa susjednom Kinom. U siječnju je 925.000 Kineza doputovalo u Japan. U veljači ih je bilo samo 89.000. Unatoč tome, vlada je poduzela odgovarajuće mjere. Premijer Shinzo Abe je naredio da se dva tjedna uoči praznika zatvore škole, a sve manifestacije su otkazane. Međutim, trgovine i restorani su ostali otvoreni, a samo manji broj Japanaca radi od kuće.

Nepovjerenje u Vladu?

Slabo širenje Covid-19 u početku je izazvalo sumnju da se istina zataškava. “Na početku nuklearne katastrofe u Fukushimi vlada nije htjela priznati topljenje nuklearnih šipki, tako da danas postoji veliko nepovjerenje prema službenim podacima”, izjavila je sociologinja Barbara Holthus iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju.

Iako ima kapacitet za provedbu 6.000 testova dnevno, Japan je ispitao samo 14.000 uzoraka, 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija koronavirusa teško pogodila. “Ispituju se samo pacijenti s najtežim simptomima”, kaže virolog Masahiro Kami s Medical Governance Research instituta. Broj neprijavljenih slučajeva je zato vrlo velik. Politolog Koichi Nakano je rekao da je premijer Abe želio da Japan bude sigurna zemlja kako ne bi izgubio Olimpijske igre.

Skupine stručnjaka u Ministarstvu zdravstva takve kritike kategorički odbijaju. Umjesto da se testovi obavljaju u cijeloj zemlji, naglasak se stavlja na mjesta gdje bolest načešće izbija. Tako je npr. nakon izbijanja zaraze u jednoj osnovnoj školi na sjeveru otoka Hokkaido donesena odluka da se sve škole zatvore i da se proglasi izvanredno stanje. Nakon tri tjedna se virus prestao širiti. “Mali broj testova trebao bi osigurati da medicinska sredstva ostanu dostupna za teže infekcije”, kaže njemački politolog Sebastian Maslow sa sveučilišta u Tokiju.

Naklon umjesto rukovanja, nema cmakanja u obraz

Japanski promatrači ističu i druge posebnosti: Prvo, naklonom se smanjuje rizik od infekcije, nema rukovanja niti ljubljenja u obraz. S druge strane, stanovništvo se od ranog djetinjstva disciplinirano pridržava elementarnih higijenskih pravila. “Pranje ruku, ispiranje grla sredstvom za dezinfekciju kao i nošenje maski dio su naše svakodnevice, za to nije potreban koronavirus”, kaže jedna Japanka, inače majka dvoje djece. Zato je od veljače bilo lako prijeći na anti-infekcijski modus. Od tada su na ulazima u sve trgovine i druge ustanove postavljena sredstva za dezinfekciju ruku. Nošenje maski postalo je građanska obveza.

Još prije novog koronavirusa, u Japanu je godišnje korišteno 5,5 milijardi maski za lice. Što znači 43 maske po osobi. Potražnja za zaštitnim maskama je toliko porasla da ih je u trgovinama ponestalo. Nova roba se prodavala racionalizirano. Ispred trgovina ljudi su strpljivo stajali u redu. Mnoge trgovine nude komade tkanine i filtere za kavu s uputama za izradu vlastitih maski.

“Japanci su očito dobro shvatili da infekcija može ostati bez simptoma”, kaže njemački menadžer Michael Paume, koji već dugo živi u Japanu. “Stavite masku kako biste zaštitili druge i kako sami ne biste prenijeli viruse.”

“Maska za lice smanjuje rizik od prenošenja”

Čini se da masovna upotreba zaštitni maski usporava širenje virusa. To ukazuje nagli pad broja oboljelih od gripe u sedam tjedana od epidemije Sars-CoV-2. “Maske smanjuju prijenos kapljica i aerosola s virusnim materijalom putem njihovih nositelja”, istaklo je pet zapadnih liječnika u svojem znanstvenom radu. Među njima su Fabian Svar iz istraživačke skupine Cezar u Bonnu i Matthias Samwalda s Medicinskog sveučilišta u Beču. Osim držanja odstojanja od drugih osoba i pranja ruku, zaštitnik usta mogao bi igrati važnu ulogu u usporavanju širenja. “Mali broj infekcija u zemljama poput Japana je to dokazao”, istaklo je pet stručnjaka.

S obzirom na ovaj uspjeh, japanski premijer Abe odlučio je prije tjedan dana ne proglasiti izvanredno stanje u zemlji. Od tada su se Japanci malim koracima vratili u normalnu svakodnevicu. Škole pomalo počinju raditi, djeca sjede na udaljenosti u prozračenim sobama. Otvoreni su prvi zabavni parkovi. Međutim, vlada se boji drugog vala zaraze. Zato bi početkom nove školske godine, početkom travnja, mogle početi raditi samo škole na područjima na kojima nema oboljelih od koronavirusa. Veće manifestacije se još uvijek ne održavaju.

Fokus je stavljen na opasnosti od stranih posjetitelja. Nakon Južnokorejanaca i građani EU-a nemaju pravo ulaska u zemlju. U zemlju mogu ući samo oni koji imaju mjesto boravka u Japanu, ali moraju ostati u karanteni 14 dana po dolasku. Prema neslužbenim informacijama, mjere su za početak ograničene do kraja travnja.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP