Prati nas

Zdravlje

Hrana u doba korone

Ne, češnjak ne štiti od koronavirusa. Ali hranom si ipak možemo pomoći

“Kako napisati kvalitetan tekst o hrani koji će doprijeti do čitatelja, sada, u vrijeme pandemije? Sada, u doba kada se cijeli svijet suočava s potpuno novom situacijom koja mijenja tijek povijesti? Sada, kada su lažne informacije još virulentnije od samog virusa?”

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Edgar Castrejon/Unsplash

“Tjednima već čitam objave mojih prijatelja i kolega nutricionista gdje pružaju čitateljima savjete kako se hraniti u ovo doba infekcija virusima”, piše Sandra Zugan, magistrica nutricionizma.

“Njihove uratke mogu podijeliti u dvije grupe: u grupu kada smo mislili da je COVID-19 mala beba, te u grupu kada smo shvatili da je vrag odnio šalu (barem dio nas je to shvatio, jer još uvijek u tramvaju sretnem neke pojedince koje malo sporije kopčaju pa se namjerno zakašlju ljudima u lice i umiru od smijeha).


No vratimo se mi našim tekstovima o hrani. Kako se situacija u ljekarnama i dućanima zahuktavala, sa svakim novim tekstom mojih kolega, pomislila sam zadivljeno u sebi: ‘Đizs, kako im ne bih htjela biti u koži’. Kako napisati kvalitetan tekst o hrani koji će doprijeti do čitatelja, sada, u vrijeme pandemije? Sada, u doba kada se cijeli svijet suočava s potpuno novom situacijom koja mijenja tijek povijesti? Sada, kada su lažne informacije još virulentnije od samog virusa?

Sada, čitamo da se toplom vodom, propolisom i češnjakom možemo zaštiti od COVIDa-19? Molim vas da trajno izbrišemo ovu lažnu informaciju iz glave, kao što se i moramo pomiriti s činjenicom da Cristiano Ronaldo ipak nije ustupio svoje hotele liječnicima kako bi liječili oboljele. Šteta. I sama priznajem da je to zvučalo jako dobro.

No svemir se ubrzo pobrinuo da sama otkrijem kako kvalitetno pružiti savjete o prehrani, sada, u doba pandemije. Hvala Barbara! Više nego ikada prije, osvjestili smo koliko je važno naše ponašanje spram drugih kako bi usporili širenje zaraze. Naše ponašanje za stolom je jednako toliko bitno. Dvije stvari valja imati na umu…

Prvo: higijena u kuhinji. Vodimo računa da nam je kuhinja čista. Hranu čuvamo u hladnjaku. Posebno onu lako kvarljivu. Tartar može pričekati bolje dane. Prednost dajemo kuhanoj hrani. Riba i meso neka budu dobro pečeni. Voće i povrće temeljito oprano. Zvuči banalno, znam, ali ponekad one najbitinije stvari su upravo one najjednostavnije.

Drugo: dobar imunitet. Žao mi je što o našem imunitetu nismo toliko pričali u prošlosti, no iz cijele ove situacije izlazimo mudriji. (Nadam se). Sada znamo koliko nam je bitno hraniti naš imunološki sustav u tijelu kako bi nas branio od virusa, bakterija i tumora. Nedovoljan unos vitamina, minerala i proteina narušava naše imunološke obrane. U to budimo sigurni. Prije nego u ljekarni posegnemo za multivitaminom (što je sasvim u redu izbor sada), krenimo od našeg tanjura.

Sjetite se ove zlatne formule: prehrana prirodno bogata hranjivim tvarima + dodaci prehrani. Nikako dodaci prehrani umjesto prehrane prirodno bogate hranjivim tvarima. Ni dandanas nije osmišljena pilula koja može zamjeniti naše zdrave navike. Nikada ni neće.

Koja je to hrana koja pomaže našem imunološkom sustavu? Otkrit ćemo to u 3 koraka.

1. Korak

Ove dane kada sate i sate provodimo doma, lako bi mogli upasti u iskušenje da utjehu od dosade nalazimo u raznim slatkišima, keksima, kolačima, čokoladama koji su male energetske bombe, ali nutritivno gledano jako siromašne.

Neće nam pružiti vitamine, ni mineralne tvari, ni omega 3 masti ni antioksidanse: goriva za naš imunitet. Par kocaka tamne čokolade, sezonsko voće i prepečeno orašasto voće su sjajna kombinacija za desert koji će zadovoljiti okusne pupoljke, ali i podržati potrebe našeg imuniteta koji nikada kao do sada nije trebao biti jak.

S jedne strane, ne želimo sada nakupiti višak masnih jastučića jer s debljanjem nam imunitet slabi, no s druge strane apsolutno izbjegavamo post. Ovo nije vrijeme za post koji bi nam sada također oslabio imunitet. Debljanje i post su sada 2 strane iste kovanice.

Uporište ćemo naći u Mediteranskoj prehrani. Apsolutnoj pobjednici među svim prehranama u svijetu. Neka se svaki dan na tanjuru nađe sezonsko voće i povrće (smrznuto povrće koje ćemo upakirano naći u dućanu je također sjajan izbor), riba, grah, tjestenina i žitarice od cjelovitog zrna, obični jogurt ili mlijeko, orašasto voće, laneno ulje, bučino ulje i maslinovo ulje. Jela na kraju kuhanja slobodno začinimo paprom.

Što se začina tiče: češnjak nas definitivno neće izliječiti od COVIDa-19. Ono što će češnjak napraviti, kao luk i poriluk, je pomoći našem imunitetu da se prije riješi neželjenih bakterija i virusa koji bi se htjeli nastaniti u nama, ali im tu nije mjesto. To su naši blagi prirodni antibiotici. Med na kraju: što je tamniji, to je zdraviji.

2. Korak

Vodimo računa da pijemo dovoljne tekućine: vode i biljnih čajeva bez dodatka šećera. Sa šalicom svježe pripremljenog zelenog čaja ne možemo pogriješiti. Topli čaj nam neće ubiti COVID-19, ali će dobro hidrirati tijelo, što je od posebno velike važnosti ako nam je temperatura blago povišena. Kako ćemo znati jesmo li unijeli dovoljno tekućine? Boja naše mokraće nam to može otkriti. Ako je boja naše mokraće poput boje limunade, unijeli smo dovoljno tekućine. Postoje 2 formule koje nam pomažu izračunati koliko tekućine popiti u jednom danu.

Prva kaže: 1 ml tekućine po 1 kcal energije (kilokalorija iliti ono što mi u svakodnevnom govoru nazivamo kalorijom).

Druga, meni draža, kaže: 30 ml tekućine po 1 kg mase našeg tijela.
Prisjetimo naše bake i djedove da piju dovoljno. Njima je taj savjet najpotrebniji kako im se s godinama gasi osjet žeđi. S godinama također im opadaju zubi. Stoga nam tekućina za starije članove obitelji ima jednu dodatnu ulogu: omekšati hranu kada ne mogu dobro žvakati. Miksat ćemo povrće zajedno s juhom, pripremiti smoothie ili kompot od njihovog omiljenog voća.

3. Korak

Nakon što smo se potrudili da svaki dan svom tijelu pružimo hranu koja je prirodno bogata hranjivim tvarima, možemo ljekarnike upitati da nam pri kupnji savjetuju kvalitetan dodatak prehrani koji podržava funkcije našeg imunološkog sustava.

Struka je jednoglasna po tom pitanju. Preporučamo sljedeće vitamin i minerale: vitamin D (1000 – 2000 I.U/ dan), vitamin C (2x 500 mg/ dan), cink (5-15 mg/dan) i selen (50 -100 mcg/dan).

Sada kada više vremena provodimo u zatvorenom, postoji mogućnost da nam u tijelu zafali vitamin D. Kada su nam razine vitamina D u krvi snižene, naš imunitet ulazi u stand by, i tako uspavanom, lakše mu se potkrade patogeni virus ili bakterija. Osim vitamina, provjereni učinak na jačanje imuniteta (iliti imunostimulacijski učinak) imaju ekstrakti 2 biljaka.
To su ehinacea (crvena rudbekija) i astragalus (kozlinac). Ukoliko bolujemo od autoimunih bolesti (kao što su Hashimotov tireoiditis, celijakija. psorijaza,…), ehinacea i astragalus nikako nisu za nas. U tom slučaju vitamini i minerali su prvi izbor.

Bitni prijatelji našeg imuniteta jesu također: kurkumin, beta glukani iz ljekovitih gljiva, ginseng i probiotici. Nedavno su im se pridružili i HMO – oligosaharidi iz majčinog mlijeka. Koji je izbor najbolji za nas, u kojoj dozi, pitat ćemo naše ljekarnike i nutricioniste. Ovo nisu bomboni.

Nakon što smo zajedno prošli sva 3 koraka, želim se, za kraj, na trenutak vratiti u prošlost kada sam učinila prvi korak mog putovanja kao nutricionist. Sjećam se tog trenutka kao da se jutros desio. Na prvom satu mikrobiologije, prvi citat koji je profesor Delaš podijelio s nama studentima, glasio je ovako: ‘Mikrobi su svugdje, mikrobi su svemoćni, mikrobi će imati posljednju riječ.’ (Louis Pasteur, 19. stoljeće)

Tada mi je ta izjava zvučala tajnovito, skroz cool. Danas, deset godina poslije, počinjem uviđati pravu dubinu koja se krije iza Pasteurovih riječi. Cijela je ljudska vrsta u ovom trenutku stala. Natjerani leđima uza zid. Nas, evolucijski najnaprednija živa bića na svijetu, upravo je zaustavio jedan virus. Virus, kao najjednostavniji oblik života.

Virus koji ne jede, ne pije, ne raste. Potiče nas malo na razmišljanje. Je li stiglo vrijeme da preispitamo dosadašnje prioritete u našem ekosustavu (makrookolini) kao i u našim međuljudskim odnosima (mikrookolini)? Moguće da nam je stiglo prvo upozoranje, upravo iz našeg ekosustava. Hoćemo li sada krenuti u boljem smjeru?

Svo ovo vrijeme smo konstantno bili okruženi masom ljudi, u kojoj gotovo nitko nije primjećivao nikoga. Usamljeni u masi. Kako je naglo osvanuo obrat situacije. Sada smo više manje izolirani u našim domovima, neki od nas čak u karanteni, a ipak nikada toliko u mislima povezani jedni s drugima. Može li nas briga o vlastitom zdravlju kao i o zdravlju najosjetljivijih ljudi oko nas, potaknuti da izgradimo svijest o jednom kolektivnom zdravlju na zemlji, uključujući i zdravlje same zemlje koja nam pruža život? Odgovor ovisi o nama.”

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP