Prati nas

Nema predaje

Ne, djeca iz grčkih kampova ne govore da će vas zaklati, riječ je o snimci iz ‘malog kalifata’

Riječ o zloglasnom kampu al-Hol na sjeveru Sirije (a ne Grčke) u kojem su iza žice, u svojevrsnom zatvoru i nehumanim uvjetima, smještene ISIL-ove udovice i njihova djeca, a među njima su i brojne Europljanke.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

screenshot: Sky News

“Ubit ćemo vas klanjem. Poklat ćemo vas”, kazao je u kameru Sky Newsa dječak velikih tamnih očiju. “Kako izliječiti um poput ovoga”, upitao se novinar svjestan da je ovo dijete žrtva. Sve je emitirano u prilogu nazvanom: “Zaklat ćemo vas” – djeca iz ISIL-ovog kampa u Siriji, a koji na Youtubeu Sky Newsa stoji od studenog 2019. godine.

U tekstu portala Paraf.hr koji se dijeli na društvenim mrežama, navodi se da je riječ o “dražesnoj djeci koju ćemo mi udomiti” pa se nadalje tvrdi da je “novinar Sky News-a, Mark Stone, posjetio jedan od izbjegličkih kampova u Siriji gdje živi više od 70.000 ljudi”.


“U njima je i više tisuća djece čiji su roditelji poginuli boreći se na strani radikala tzv. Islamske države”, navodi portal u tekstu kojega na našoj Facebook stranici dijele zagovaratelji mržnje i protivnici nakane Vlade RH da pomogne djeci bez pratnje iz kampova u Grčkoj.

To nije “jedan od izbjegličkih kampova”, a nije ni u Europi

A zapravo, ne radi se samo o “jednom od izbjegličkih kampova”, već je riječ o zloglasnom kampu al-Hol na sjeveru Sirije (a ne Grčke) u kojem su iza žice, u svojevrsnom zatvoru i nehumanim uvjetima, smještene velikim dijelom ISIL-ove žene i njihova djeca, što novinar u priloženom videu jasno naglašava. Među njima su i brojne Europljanke. Prema dostupnim podacima, ograđeno je 20 tisuća žena i oko 50 tisuća djece. Oni formalno nisu izbjeglice koje bježe od progona, a čuva ih 400 naoružanih pripadnika Sirijskih demokratskih snaga. Nedaleko ovog logora nalaze se zatvori u kojima Kurdi drže tisuće boraca ISIL-a.

Europljanke u limbu

Kao što smo rekli, u kampu al-Hol žive i brojne žene europskog porijekla koje su se udale za ISIL-ove borce. To su takozvane ISIL-ove mladenke. Dio njih u međuvremenu postale su ISIL-ove udovice, kojima, razvidno je to iz političkih odluka i medijskih objava, matične države brane povratak, sude im, a nad njima se obavljaju i temeljite sigurnosne provjere.

New York Times tako u rujnu 2019. godine piše da je unutar žice oko 10 tisuća strankinja iz 50 zemalja koje njihove matične zemlje, uglavnom, ne žele primiti natrag. Samo je nekoliko zemalja, uključujući Kazahstan, Uzbekistan i Tadžikistan, odlučilo primiti natrag veći broj svojih državljanki iz tog kampa, piše NYT. Finska je krajem prošle godine, nakon turbulentne javne debate i pritiska humanitarnih organizacija, odlučila da će primiti tridesetak djece iz al-Hola koje su rodile Finkinje, sljedbenice ISIL-a. Prema pisanju Euractiva, o sudbini 11 majki, odluka će biti donesena naknadno.

Nitko ih ne želi

Štoviše, sam taj kamp kolokvijalno se naziva “mali kalifat” i važno je shvatiti da se u njemu nalaze radikalizirane žene suodgovorne za bijeg brojne djece u Europu, a koju sada Europska komisija želi izvući iz blata grčkih kampova. U razgovoru s novinarom Sky Newsa, vidljivo je da i dalje neskriveno tvrde da žive u Islamskoj državi, usprkos tome što im je vođa Abu Bakr Al-Baghdadi prošlog mjeseca ubijen.

Žena iz Pariza tako je izjavila: “Vjerovali smo u njega i zato smo došli (u kalifat). I sad smo tu. On je mrtav. Doći će drugi i drugi i drugi… U islamu postoji život nakon smrti. Ovdje nas tretiraju kao životinje.” S druge strane, Talijanka Sonja ispričala je kako razumije zašto ju talijanska vlada smatra opasnošću. Iako se pokajala, povratak u matičnu zemlju joj nije omogućen.

Hrvatska, kao ni većina država Europske unije, ne razmatra primanje žena i djece iz “malog kalifata” u Siriji, čak ni kada se radi o njenim državljanima te stoga tvrdnja da je riječ “o dražesnoj djeci koju ćemo mi udomiti” jednostavno nije točna. Upravo suprotno, Hrvatska želi pomoći djeci koja su izbjegla pred teroristima ISIL-a.

Sky News: “Zaklat ćemo vas” – djeca iz ISIL-ovog kampa u Siriji
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP