Prati nas

Nema predaje

Ne, djeca iz grčkih kampova ne govore da će vas zaklati, riječ je o snimci iz ‘malog kalifata’

Riječ o zloglasnom kampu al-Hol na sjeveru Sirije (a ne Grčke) u kojem su iza žice, u svojevrsnom zatvoru i nehumanim uvjetima, smještene ISIL-ove udovice i njihova djeca, a među njima su i brojne Europljanke.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

screenshot: Sky News

“Ubit ćemo vas klanjem. Poklat ćemo vas”, kazao je u kameru Sky Newsa dječak velikih tamnih očiju. “Kako izliječiti um poput ovoga”, upitao se novinar svjestan da je ovo dijete žrtva. Sve je emitirano u prilogu nazvanom: “Zaklat ćemo vas” – djeca iz ISIL-ovog kampa u Siriji, a koji na Youtubeu Sky Newsa stoji od studenog 2019. godine.

U tekstu portala Paraf.hr koji se dijeli na društvenim mrežama, navodi se da je riječ o “dražesnoj djeci koju ćemo mi udomiti” pa se nadalje tvrdi da je “novinar Sky News-a, Mark Stone, posjetio jedan od izbjegličkih kampova u Siriji gdje živi više od 70.000 ljudi”.


“U njima je i više tisuća djece čiji su roditelji poginuli boreći se na strani radikala tzv. Islamske države”, navodi portal u tekstu kojega na našoj Facebook stranici dijele zagovaratelji mržnje i protivnici nakane Vlade RH da pomogne djeci bez pratnje iz kampova u Grčkoj.

To nije “jedan od izbjegličkih kampova”, a nije ni u Europi

A zapravo, ne radi se samo o “jednom od izbjegličkih kampova”, već je riječ o zloglasnom kampu al-Hol na sjeveru Sirije (a ne Grčke) u kojem su iza žice, u svojevrsnom zatvoru i nehumanim uvjetima, smještene velikim dijelom ISIL-ove žene i njihova djeca, što novinar u priloženom videu jasno naglašava. Među njima su i brojne Europljanke. Prema dostupnim podacima, ograđeno je 20 tisuća žena i oko 50 tisuća djece. Oni formalno nisu izbjeglice koje bježe od progona, a čuva ih 400 naoružanih pripadnika Sirijskih demokratskih snaga. Nedaleko ovog logora nalaze se zatvori u kojima Kurdi drže tisuće boraca ISIL-a.

Europljanke u limbu

Kao što smo rekli, u kampu al-Hol žive i brojne žene europskog porijekla koje su se udale za ISIL-ove borce. To su takozvane ISIL-ove mladenke. Dio njih u međuvremenu postale su ISIL-ove udovice, kojima, razvidno je to iz političkih odluka i medijskih objava, matične države brane povratak, sude im, a nad njima se obavljaju i temeljite sigurnosne provjere.

New York Times tako u rujnu 2019. godine piše da je unutar žice oko 10 tisuća strankinja iz 50 zemalja koje njihove matične zemlje, uglavnom, ne žele primiti natrag. Samo je nekoliko zemalja, uključujući Kazahstan, Uzbekistan i Tadžikistan, odlučilo primiti natrag veći broj svojih državljanki iz tog kampa, piše NYT. Finska je krajem prošle godine, nakon turbulentne javne debate i pritiska humanitarnih organizacija, odlučila da će primiti tridesetak djece iz al-Hola koje su rodile Finkinje, sljedbenice ISIL-a. Prema pisanju Euractiva, o sudbini 11 majki, odluka će biti donesena naknadno.

Nitko ih ne želi

Štoviše, sam taj kamp kolokvijalno se naziva “mali kalifat” i važno je shvatiti da se u njemu nalaze radikalizirane žene suodgovorne za bijeg brojne djece u Europu, a koju sada Europska komisija želi izvući iz blata grčkih kampova. U razgovoru s novinarom Sky Newsa, vidljivo je da i dalje neskriveno tvrde da žive u Islamskoj državi, usprkos tome što im je vođa Abu Bakr Al-Baghdadi prošlog mjeseca ubijen.

Žena iz Pariza tako je izjavila: “Vjerovali smo u njega i zato smo došli (u kalifat). I sad smo tu. On je mrtav. Doći će drugi i drugi i drugi… U islamu postoji život nakon smrti. Ovdje nas tretiraju kao životinje.” S druge strane, Talijanka Sonja ispričala je kako razumije zašto ju talijanska vlada smatra opasnošću. Iako se pokajala, povratak u matičnu zemlju joj nije omogućen.

Hrvatska, kao ni većina država Europske unije, ne razmatra primanje žena i djece iz “malog kalifata” u Siriji, čak ni kada se radi o njenim državljanima te stoga tvrdnja da je riječ “o dražesnoj djeci koju ćemo mi udomiti” jednostavno nije točna. Upravo suprotno, Hrvatska želi pomoći djeci koja su izbjegla pred teroristima ISIL-a.

Sky News: “Zaklat ćemo vas” – djeca iz ISIL-ovog kampa u Siriji
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP