Prati nas

Mozaik

Volontirajte!

Želite pomoći? Javite se u stožer civilne zaštite

Kombinacija epidemije i potresa građane Zagreba i okolice dovela je u doista nevjerojatnu i tešku situaciju. Svi koji možete i želite pomoći, javite se u Stožer civilne zaštite. Volonteri su uvijek dobrodošli!

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zagreb nakon potresa (foto: Branimir Balogović/Unsplash)

Potres u jeku epidemije – situacija u kojoj se našao Zagrebi okolica doista je nevjerojatna i više liči na zaplet kakvog trećerazrednog filma nego na stvaran život. Ali kako je život često čudniji od bilo kakvog filma, ne preostaje nam drugo nego se se pomiriti sa situacijom i pokušati olakšati sebi i drugima.

Mnogi se zato posljednjih dana pitaju što mogu učiniti da pomognu. Odgovor je ponudio korisnik Facebooka Bruno, inače svjetski putnik i avanturist:


“Dragi moji Zagrepčani. Svi koji nisu pogođeni ovim potresom i imaju slobodnog vremena. Molio bih Vas da se javite u stožere civilne zaštite u vašim općinama i ponudite pomoć. Statičari i građevinari su nasušno potrebni jer se vrši obilazak i procjenjivanje štete na objektima (do sad je došlo oko 7000 zahtjeva). Došlo je par tisuća mailova koje treba ubacivat u aplikacije. Ja sam jučer došao u centralni stožer i odmah su me prihvatili da upisujem podatke u sustav, puno ljudi se javlja na telefone, puno ljudi je došlo da pomogne na terenu. Pomoć svih nas u ovakvim trenucima je neophodna. Širite ovu informaciju kako bi došla do onih koji mogu pomoći.”

Stožer civilne zaštite možete kontaktirati na broj 01 3650 085 ili na 112 ili putem društvenih mreža. Budite strpljivi jer je za očekivati da će linije biti zagušene i da ćete na odgovor malo dulje čekati. No u svakom slučaju se javite jer svaka je pomoć dobro došla!

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni mirisni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP