Imate li poriv da stalno budete produktivni? Ignorirajte ga

“Jedna od posljedica pandemije je to što smo svi pod pritiskom da u kućnoj izolaciji stalno nešto radimo, možda i više nego ikad prije”, piše za Guardian Kiran Misra.

Pa čak je i Isaac Newton odgonetnuo tajne gravitacije dok je bio u karanteni, baš kao što je i Shakespeare napisao Kralja Leara tijekom karantene tijekom epidemije kuge.

Primio sam pregršt emailova koji me potiču da iskoristim slobodno vrijeme i naučim novi jezik, ili završim online tečaj uspješnog poslovanja, ili da napokon monetiziram svoje fotografsko umijeće. Čini se da je svaki trenutak koji nisam iskoristio kako bih izgradio dodatni biznis, unovčio hobi ili unaprijedio samog sebe na bilo koji način, izgubljeno vrijeme.

Taj pritisak i užurbanost su vrlo uvjerljivi. Više puta sam samom sebi obećao da ću složiti novi website, početi ozbiljno biciklirati ili srediti inbox, osim što ću obavljati i svoj regularni posao.

No onda sam se zaustavio i zapitao: kome doista treba to neprestano gonjenje i je li to zaista pravi način da provedem slobodno vrijeme?

Neprekidni pritisak i užurbanost

Jezik tog specifičnog pritiska bio je utkan i u svijet prije korone. U onim danima kad se još moglo putovati, hoteli su nas poticali da budemo produktivniji tijekom godišnjih odmora. Kompanija od koje iznajmljujem poslovni prostor, udijelila nam je ovakav savjet: “Ne prestajite raditi kad ste umorni”. Prema jednom oglasu koji se može naći na mnogim mjestima u Londonu “san je za slabiće”. Nije, stoga, nikakvo čudo što je pritisak da se bude produktivan najveći upravo sada kad je većina ekonomije dislocirana.

No, ne osuđujte ljudi koji su uključeni u ovakvo maltretiranje jer svi oni fitness instruktori koji nas potiču na vježbanje, samo pokušavaju zaraditi nešto dok traje karantena, a financijski znalci koji nam savjetuju da unovčimo svoje vještine, zapravo nam žele pomoći da se izvučemo iz trenutne financijske nesigurnosti.

Glorificiranje takvog pritiska neodvojivi je dio kapitalizma u kojem je zaposlenje s dobrom plaćom i uvjetima za mnoge izvan dohvata. Mnogi pripadnici moje generacije nikada neće iskusiti onu razinu financijske sigurnosti kakvu su imali naši roditelji, unatoč tome što rade više.

Koncept užurbanosti pomaže pomiriti te dvije kontradikcije i može biti iskorišten da bi se opravdala ekonomska nejednakost u gotovo svakom kontekstu te kako bi se promovirala iluzija da ako budete dovoljno zaposleni i užurbani, i vi možete postati jedan od “jednakijih”.

I dok ekonomija povremenih gaža potkopava zaštitu radnika i potiče očekivanje da svaka slobodna sekunda treba biti monetizirana, trudimo se pronaći svu silu dodatnih poslića kako bi popunili rupe. Emocionalni pritisak je golem. Živimo u političkoj i ekonomskoj klimi u kojoj je osjećaj naše vlastite vrijednosti reduciran na produktivnost.

Sve ja to znam i nije mi nepoznata užurbanost. Imam redovni posao u Programu za prehranu UN-a, no imam i fotografski obrt, radim kao slobodni novinar, uređujem knjige, podučavam engleski, ponešto i prevodim, tu i tamo nešto zaradim i kao plesač tradicionalnig indijskog plesa bhangra.

No jednu stvar se stalno iznova trebam podsjećati. Produktivnost je zapravo znatno otežana poremećajima u dnevnim rutinama i situacijom u kojoj ne možete umaći svojim sustanarima ili obitelji. Osim toga, opterećenje koje nam donose konstantne loše vijesti, može nas učiniti bolesnima, iscrpljenima i poljuljanog mentalnog zdravlja. Za žene, tu je još i stalna briga o djeci i pripremanju obroka zbog čega je jako teško na vrijeme i kako spada obaviti neki posao.

Spoznaja da svi živimo u vrlo čudnoj eri s jako malo ili posve bez slobodnog vremena, važan je korak prema osobođenju iz kulture užurbanosti, pogotovo ako se još uspijete i nasmijati zbog apsurdnosti situacije.

Sljedeći korak bio bi razumijevanje narativa u kojem zapravo mali broj šefova i investitora pokupi svu korist generiranu radom njihovih zaposlenika, umjesto da tu korist imaju sami radnici.

Način na koji su se mnoge kompanije u ovoj krizi ponijele prema radnicima, pokazuje da su propustili pružiti im potrebnu financijsku potporu pa čak i osnovnu fizičku zaštitu na radnom mjestu.

Naši životi bi se trebali sastojati od nečeg višeg osim konstantnog obavljanja zadataka

No kako to postići? Pokušajte se uključiti u rad grupa koje se bave rješavanjem problema vezanih u rad i poslodavce i koje pokušavaju promijeniti sadašnji sustav vrijednosti.

Iako se hobiji u vremenima poput ovih mogu učiniti nepotrebnima, pronaći vrijeme za stvari u kojima uživamo, ali koje nisu nužno potrebne, pomaže nam da shvatimo da se naše vrijeme koje ćemo provesti na ovoj planeti ne bi trebalo sastojati samo od obavljanja kojekakvih zadataka.

Posljednjih tjedana proveo sam dosta vremena pokušavajući napraviti domaći maslac i odsvirati nešto na violini koju godinama nisam uzeo u ruke.

Ovo me vrijeme također podsjetilo da sam, osim što sam produktivni zaposlenik, ujedno i netko tko voli kuhati i strastven je ljubitelj glazbe. Sjetio sam se da sam puno više od čiste ekonomske vrijednosti koju generiram svojim šefovima i savršeni protuotrov za život koji nas prisiljava na nešto posve drugo.