Prati nas

Zdravlje

Zdrav razum

Liječnik iz Osijeka riješio je najveću dvojbu Hrvata oko koronavirusa

N.N. ima 80 godina, hipertenzivnu kardiomiopatiju s ejekcijskom frakcijom LV od nekih 30%, KOPB uzrokovan dugogodišnjim pušenjem tri kutije cigareta na dan, šećernu bolest i inoperabilni karcinom debelog crijeva.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: Ashkan Forouzani)

Umiru li ljudi od koronavirusa ili s koronavirusom? To jedno od najčešće postavljanih pitanja u vezi pandemije COVID-19, a koje postavljaju oni koji pokušavaju opasnost umanjiti, relativizirati ili u potpunosti negirati. Odgovor na njega dao je liječnik Dragan Maloševac iz KBC-a Osijek. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Dakle, isprovociran zločestim, nekritičkim i priglupim komentarima i površnim tvrdnjama izvučenima iz konteksta pokušat ću slikovito pojasniti statistiku vezanu uz uzrok smrti.


N.N. ima 80 godina, hipertenzivnu kardiomiopatiju s ejekcijskom frakcijom LV od nekih 30%, KOPB uzrokovan dugogodišnjim pušenjem tri kutije cigareta na dan, šećernu bolest i inoperabilni karcinom debelog crijeva.

N.N. za volanom

Kad naš N.N. (80) sjedne u auto pa tijekom vožnje u oštrom lijevom zavoju prijeđe na suprotnu stranu ceste i satre ga turski šleper onda je N.N. (80) poginuo u prometnoj nezgodi.

Ulazi u statistiku prometnih nezgoda sa smrtnim ishodom. Uzrok smrti nisu ni slabo srce ni rasturena pluća i krvne žile ni onkološka bolest već prometna nezgoda. Kad naš N.N. (80) zbog dokazane COVID-19 infekcije krene zbog povišene temperature i kašlja svom liječniku pa tijekom vožnje u oštrom lijevom zavoju prijeđe na suprotnu stranu ceste i satre ga turski šleper onda je N.N. (80) poginuo u prometnoj nezgodi. Nije preminuo od COVID-19 infekcije. Uzrok smrti je prometna nezgoda.

N.N. skače iz aviona

Kad taj isti N.N. (80) kao dugogodišnji padobranac sazna da je pozitivan na SARS-CoV-2 i poželi izvesti još jedan skok padobranom pa mu se tijekom tog skoka ne otvori padobran, onda njegova smrt ulazi u statistiku padobranskog saveza i vodi se kao nesretan događaj prilikom skoka s padobranom.

Uzrok smrti nisu ni prometna nezgoda ni onkološka bolest ni COVID-19 infekcija. Jer, kao što ga nije satro turski šleper, nije ga ubila ni COVID-19 infekcija. Ubio ga je beton na koji je pao sa 800 metara visine.

N.N. na respiratoru

I za kraj. Kad naš N.N. (80) preživi vožnju do svog liječnika i spomenuti skok padobranom pa zbog COVID-19 infekcije zbog pogoršanja općeg stanja završi u Jedinici intenzivnog liječenja na respiratoru te nakon par dana, nažalost, umre, onda on ulazi u statistiku umrlih od COVID-19 infekcije.

Nije umro od kardiomiopatije, KOPB-a, karcinoma debelog crijeva i/ili šećerne bolesti kao što nije umro ni od skoka iz aviona s neotvorenim padobranom ili sudara sa turskim šleperom. Uzrok smrti je COVID-19 infekcija.

To je mnogima itekako jasno. Nekima baš i nije.

Koliko bi naš N.N. (80) još poživio i kada bi i za koliko sati, dana, mjeseci ili godina umro da nije negdje pokupio SARS-CoV-2, nebitno je i za statistiku, ali i za zdrav razum.”

POZIVAM SVE ONE KOJIMA VEĆ DANIMA BESKRAJNO IDEM NA NEKU STVAR DA NE ČITAJU I NE KOMENTIRAJU OVAJ STATUSDakle,…

Gepostet von Dragan Maloševac am Montag, 13. April 2020

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP