Prati nas

Zdravlje

Zdrav razum

Liječnik iz Osijeka riješio je najveću dvojbu Hrvata oko koronavirusa

N.N. ima 80 godina, hipertenzivnu kardiomiopatiju s ejekcijskom frakcijom LV od nekih 30%, KOPB uzrokovan dugogodišnjim pušenjem tri kutije cigareta na dan, šećernu bolest i inoperabilni karcinom debelog crijeva.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: Ashkan Forouzani)

Umiru li ljudi od koronavirusa ili s koronavirusom? To jedno od najčešće postavljanih pitanja u vezi pandemije COVID-19, a koje postavljaju oni koji pokušavaju opasnost umanjiti, relativizirati ili u potpunosti negirati. Odgovor na njega dao je liječnik Dragan Maloševac iz KBC-a Osijek. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Dakle, isprovociran zločestim, nekritičkim i priglupim komentarima i površnim tvrdnjama izvučenima iz konteksta pokušat ću slikovito pojasniti statistiku vezanu uz uzrok smrti.


N.N. ima 80 godina, hipertenzivnu kardiomiopatiju s ejekcijskom frakcijom LV od nekih 30%, KOPB uzrokovan dugogodišnjim pušenjem tri kutije cigareta na dan, šećernu bolest i inoperabilni karcinom debelog crijeva.

N.N. za volanom

Kad naš N.N. (80) sjedne u auto pa tijekom vožnje u oštrom lijevom zavoju prijeđe na suprotnu stranu ceste i satre ga turski šleper onda je N.N. (80) poginuo u prometnoj nezgodi.

Ulazi u statistiku prometnih nezgoda sa smrtnim ishodom. Uzrok smrti nisu ni slabo srce ni rasturena pluća i krvne žile ni onkološka bolest već prometna nezgoda. Kad naš N.N. (80) zbog dokazane COVID-19 infekcije krene zbog povišene temperature i kašlja svom liječniku pa tijekom vožnje u oštrom lijevom zavoju prijeđe na suprotnu stranu ceste i satre ga turski šleper onda je N.N. (80) poginuo u prometnoj nezgodi. Nije preminuo od COVID-19 infekcije. Uzrok smrti je prometna nezgoda.

N.N. skače iz aviona

Kad taj isti N.N. (80) kao dugogodišnji padobranac sazna da je pozitivan na SARS-CoV-2 i poželi izvesti još jedan skok padobranom pa mu se tijekom tog skoka ne otvori padobran, onda njegova smrt ulazi u statistiku padobranskog saveza i vodi se kao nesretan događaj prilikom skoka s padobranom.

Uzrok smrti nisu ni prometna nezgoda ni onkološka bolest ni COVID-19 infekcija. Jer, kao što ga nije satro turski šleper, nije ga ubila ni COVID-19 infekcija. Ubio ga je beton na koji je pao sa 800 metara visine.

N.N. na respiratoru

I za kraj. Kad naš N.N. (80) preživi vožnju do svog liječnika i spomenuti skok padobranom pa zbog COVID-19 infekcije zbog pogoršanja općeg stanja završi u Jedinici intenzivnog liječenja na respiratoru te nakon par dana, nažalost, umre, onda on ulazi u statistiku umrlih od COVID-19 infekcije.

Nije umro od kardiomiopatije, KOPB-a, karcinoma debelog crijeva i/ili šećerne bolesti kao što nije umro ni od skoka iz aviona s neotvorenim padobranom ili sudara sa turskim šleperom. Uzrok smrti je COVID-19 infekcija.

To je mnogima itekako jasno. Nekima baš i nije.

Koliko bi naš N.N. (80) još poživio i kada bi i za koliko sati, dana, mjeseci ili godina umro da nije negdje pokupio SARS-CoV-2, nebitno je i za statistiku, ali i za zdrav razum.”

POZIVAM SVE ONE KOJIMA VEĆ DANIMA BESKRAJNO IDEM NA NEKU STVAR DA NE ČITAJU I NE KOMENTIRAJU OVAJ STATUSDakle,…

Gepostet von Dragan Maloševac am Montag, 13. April 2020

.

Zdravlje

Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici pokušavaju poništiti prije nego takav lijek uđe u primjenu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmnožavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem može prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih – izuzetak je, recimo, HIV, piše Deutsche Welle.

Što je obično cjepivo?

Uobičajena cjepiva podrazumijevaju unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema važećem medicinskom učenju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljedećem susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprječava ili u najmanju ruku bivaju spriječeni teži oblici bolesti. To znači da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje – to zavisi od više faktora.


Što su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?

Ovakva cjepiva sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa također izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva može brže reagirati na pravi virus.

Cjepivo na bazi RNK – ribonukleinske kiseline – se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Cjepiva na bazi DNK – dezoksiribonukleinske kiseline – funkcioniraju slično, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stanične jezgre.

Prednosti ovih cjepiva su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti – za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pištoljima za cijepljenje”.

Rizici koje donose ovakva cjepiva

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Moguće posljedice su pojačano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u staničnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u stanici “prepišu” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabilježen.

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilježeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom čovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva utiču na čovjekov genom je netočna.

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nanočestice. Neželjeni učinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istražiti u velikim kliničkim ispitivanjima.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju – tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje životinja nekoliko ovakvih preparata je već dobilo dozvolu.

U Europskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se traži dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije države članice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelančevine uzročnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunološkog sustava u čovjeku, piše DW.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP