Prati nas

Mozaik

Hrvatska vojska

Ministarstvo obrane objavilo je senzacionalne snimke skidanja tornja zagrebačke katedrale

Plastičnim eksplozivom prekinuta je čelična veza vrha i ostatka tornja, a sam vrh je uz pomoć kraka dizalice dugog 125 metara uspješno prizemljen.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: MORH/Youtube

Nakon cjelodnevne akcije alpinista i Hrvatske vojske te kontrolirane eksplozije, jučer je odvojen i sigurno prizemljen vrh sjevernog tornja zagrebačke katedrale.

Spektakularnu akciju, neviđenu u modernoj hrvatskoj povijesti, pratili su gotovo svi mediji, no najatraktivnije snimke objavilo je Ministarstvo obrane RH koje je cijelu operaciju snimalo bespilotnim letjelicama iz zraka. Pogledajte video:


Video: Operacija skidanja sjevernog tornja zagrebačke katedrale

Podsjetimo, vrh južnog tornja ove neogotičke građevine srušen je u potresu 22. ožujka, a nakon pregleda utvrđeno je da je vrh sjevernog tornja pomaknut u potresu te da predstavlja opasnost za ljude i samu građevinu. Zbog toga je plastičnim eksplozivom prekinuta čelična veza vrha i ostatka tornja, a sam vrh je uz pomoć kraka dizalice dugog 125 metara uspješno prizemljen.

foto: Siniša Bogdanić

O zagrebačkoj katedrali ukratko

Brzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. god.) počelo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Uskoro je ona teško postradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263-1287) počeo temeljito obnavljati u gotskom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj.

Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880-1906), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.

Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke natpastire iza glavnog oltara. Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kojih su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neu Stadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo šeper i Franjo Kuharić. (Zagrebacka nadbiskupija)

Kolike su cijene na Adventu?
foto: Siniša Bogdanić

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP