Prati nas

Vijesti

Opet izvisili

Natrag u siromaštvo? U zaštiti radnih mjesta izostavljeni su zaposleni umirovljenici

Tumačenje da umirovljenici imaju zajamčena primanja pa im stoga potpora ne treba su kompletno promašena, jer da im novac ne treba za golo preživljavanje, umirovljenici ne bi ni radili.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: PAnnie Gray/Unsplash

Iako se Plenkovićeva vlada hvalila omogućavanjem povratka umirovljenika na tržište rada, sada ih je propustila zaštiti potporama za očuvanje radnih mjesta. Na tu diskriminaciju i tjeranje zaposlenih umirovljenika natrag u siromaštvo, resornog ministra upozorio je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH).

“Svjedoci smo mjera koje su Vlada i vaše ministarstvo poduzeli kako bi se
tijekom pandemije koronavirusa očuvala radna mjesta. Nažalost, kao i puno puta dosad, propustilo se obratiti pozornost na umirovljeničku populaciju pa tako prava na novčane potpore za očuvanje radnih mjesta ne uključuju oko 12.000 umirovljenika koji rade na pola radnog vremena”, stoji u pismu koje je SUH poslao ministru rada i mirovinske politike Josipu Aladroviću (HDZ).


Sindikat smatra da je riječ o diskriminaciji umirovljeničke populacije, jer ti
zaposlenici imaju ugovore o radu, te sva prava i obveze iz radnog odnosa, plaćaju zakonske doprinose i poreze, a sada su izostavljeni iz prava na potporu.

“Tumačenje da umirovljenici imaju zajamčena primanja pa im stoga potpora ne treba su kompletno promašena, jer da im novac ne treba za golo preživljavanje, umirovljenici ne bi ni radili.”

“Stoga Vam se Sindikat umirovljenika Hrvatske obraća s upitom hoće li i kada Ministarstvo rada i mirovinskog sustava poduzeti mjere kojima će se ispraviti ova nelogična i neprimjerena nepravda? U suprotnom većina umirovljenika koji rade će dobiti otkaze i tako pasti u veliko siromaštvo koje može biti pogubno po njihovo zdravlje i život, pa time pada u vodu učinak dijela mirovinske reforme”, piše u dopisu ministru Josipu Aladroviću koji potpisuje predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP