Prati nas

Mozaik

Znanstvenica

Upoznajte June Almeidu, znanstvenicu koja je 1964. otkrila prvi koronavirus

Doktorica June Almeida je na Institutu za rak Ontario razvila svoju nevjerojatnu vještinu rada s elektronskim mikroskopom i osmislila metodu kojom je viruse moguće bolje vidjeti i snimiti tako što je koristila antitijela za njihovo spajanje.

Objavljeno

|

Tko je izmislio koronavirus?
June Almeida (foto: Pete Linforth/Pixabay/Wikimedia)

June Almeida postala je pionirka u snimanju virusa, a njezin je rad ponovno postao aktualan tijekom ove pandemije. Zanimljivo, doktorica Almeida je kći vozača autobusa i sa 16 je godina nakratko prekinula školovanje, piše BBC. Iako njeno obrazovanje nije pratilo formalni slijed, njen doprinos znanosti nagrađen je doktoratom.

Virus poznat kao SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19 je novi virus iz reda koronavirusa, a njih je prva identificirala doktorica Almeida još davne 1964. godine u svojem laboratoriju u bolnici St Thomas u Londonu.

Virologinja rođena kao June Hart 1930. godine, odrasla je u Glasgowu. Napustila je školu s malo formalnog obrazovanja, no ipak se zaposlila kao laboratorijska tehničarka na odjelu histopatologije u Kraljevskoj ambulanti u Glasgowu. Kasnije se preselila u London gdje je nastavila znanstvenu karijeru, a kasnije se udala za umjetnika Enriquesa Almeidu iz Venezuele. Par se s malom malom kćerkom preselio u Toronto u Kanadi, a doktorica Almeida je upravo na Institutu za rak Ontario razvila svoju nevjerojatnu vještinu rada s elektronskim mikroskopom. Osmislila je metodu kojom je viruse moguće bolje vidjeti i snimiti tako što je koristila antitijela za njihovo spajanje.

Znanstveni novinar George Winter, kaže da je njezin talent prepoznat u Velikoj Britaniji pa ju bolnica St Thomas nagovara da se vrati. To je ista ona bolnica u kojoj se od koronavirusa nedavno liječio britanski premijer Boris Johnson. Nakon povratka u Veliku Britaniju, surađivala je s doktorom Davidom Tyrellom koji je u Salisburyju proučavao viruse koji uzrokuju običnu prehladu.

Tyrrell je proučavao sadržaje noseva nekolicine volontera te su pronašli nekoliko virusa povezanih s prehladom, no ipak ne sve. Jedan uzorak, koji je kasnije postao poznat kao B814, pronađen je 1960. u nazalnom brisu jednog učenika iz Surreya. Otkrili su da ti virusi mogu kod volontera izazvati simptome obične prehlade.

Uzorke je poslao doktorici Almeidi koja je u njima pronašla viruse koje je opisala kao slične virusima influenze, ali ne baš posve istima. Ono što je identificirala, kasnije je postalo poznato kao prvi ljudski koronavirus.

Winter kaže kako je Almeida zapravo i prije vidjela čestice slične ovima dok je istraživala hepatitis kod miševa i bronhitis kod pilića. Međutim, njezino su istraživanje recenzenti odbacili jer su kazali da je “slika koju je napravila samo loša slika čestica virusa influenze”. Novo istraživanje soja B814 objavljeno je u Britanskom medicinskom časopisu 1965. godine, a fotografije onoga što je Almeida vidjela pod svojim mikroskopom, objavljene su u Časopisu opće virologije dvije godine kasnije.

Kako dalje navodi Winter, doktori Tyrrell i Almeida, zajedno s profesorom Tonyjem Watersonom, ravnateljem bolnice St Thomas, nazvali su virus “koronavirusom” zbog aureole koja podsjeća na krunu, a koja se mogla vidjeti na fotografijama.

Doktorica Almeida kasnije je radila na Poslijediplomskom studiju medicine u Londonu, na kojem je i sama doktorirala. Svoju je karijeru završila na Institutu Wellcome, a njeno ja ime upisano na nekoliko patenata povezanih sa snimanjem virusa. Zanimljivo, nakon što je napustila Institus Wellcome, doktorica Almeida je postala učiteljica joge, no vratila se virologiji kao savjetnica u kasnim osamdesetim godinama kad je pomogla u snimanju tada novog HIV virusa.

June Almeida umrla je 2007. u dobi od 77 godina. Upravo danas, 13 godina nakon smrti, doktorica Almeida napokon dobiva priznanje koje zaslužuje kao pionirka čiji je rad ubrzao razumijevanje virusa koji se u ovom trenutku širi svijetom.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.