Prati nas

Vijesti

Kalendar

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović (screenshot: HTV)

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

.

Vijesti

Sindikat i Matica traže da se svim korisnicima domova za starije omogući glasanje

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Krađa glasova na biralištima

Sindikat i Matica umirovljenika, dvije najveće umirovljeničke udruge, oštro se protive zabrani ustavnog prava glasa na izborima za većinu korisnika domova za starije i nemoćne te pozivaju na fleksibilna rješenja kojima bi se broj zakinutih za to pravo sveo na minimum. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Naime, Državno izborno povjerenstvo tri dana prije izbora, u četvrtak 2. srpnja 2020. objavilo je bizarnu uputu izbornim povjerenstvima da zbog prijetnje širenja koronavirusa članovi biračkog odbora s redovnih i posebnih biračkih mjesta neće na poziv birača, korisnika domova za starije i nemoćne, odlaziti u navedene ustanove kako bi istima omogućili glasovanje izvan biračkog mjesta.


S obzirom da je korisnicima domova za starije zabranjen izlazak iz domova, ovakva odluka DIP-a značila je i da će tim ljudima na ovim izborima biti uskraćeno pravo glasa.

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa. Tragična je to politička odluka na izborima gdje svaki glas odlučuje.

Nakon oštrih reakcija u javnosti, ministar uprave Ivan Malenica objavio je kako će korisnici preostalih domova za starije i nemoćne u kojima nisu organizirani birački odbori ipak moći ostvariti svoje biračko pravo. No, iz obrazloženja je vidljivo da će se to odnositi samo na one koji su se do 24. lipnja službeno prijavili da žele glasati “izvan mjesta boravišta”. I na to su stigle oštre reakcije.

Konačno, DIP je pod ogromnim pritiskom javnosti, promijenio svoju odluku, te u najnovijim uputama piše kako će se omogućiti glasovanje birača korisnika ustanova u kojima nisu određena biračka mjesta, no potrebno je da ravnatelji ustanova bez odlaganja, a najkasnije do 12 sati 5. srpnja 2020. obavijeste nadležno gradsko odnosno općinsko izborno povjerenstvo. Pozivamo sve ravnatelje odnosno odgovorne osobe u domovima da to i učine.

Umirovljeničke udruge zahvaljuju brojnim civilnim udrugama, poput GONG-a, koje su uporno ukazivale na neustavnu odluku DIP-a, čime su ga natjerale da odluku dijelom korigira.

Mnogi će korisnici domova ipak ostati bez svog ustavnog prava na glas, zbog čega treba promijeniti izborni zakon kako se ovakve stvari više ne bi događale, a možda i putem rješenja koji su u doba korone primijenile za svoje izbore u Francuskoj i Poljskoj, tj. putem elektronskog odnosno dopisnog glasanja.

SUH i MUH poručuju da, iako umirovljenici nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima i treba zaustaviti sve moguće manipulacije od strane svake vlasti te što prije pristupiti izmjenama zakona, stoji u priopćenju koje potpisuju Jasna Petrović (SUH) i Višnja Fortuna (MUH).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP