Prati nas

Vijesti

Konačno su spašeni

Čak trećina građana patila je zbog zatvaranja frizeraja, dosta im je i dezinficiranja

Više od trećine građana se tijekom najstrožih restrikcija osjećalo dobro (36%). I dio ovih, koji se osjećaju uglavnom dobro, osjetio je neku negativnu emociju zbog uvođenja restrikcija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: acqueline macou/Pixabay

Građani su podijeljeni oko povratka u “normalu” te očekuju dugotrajan učinak epidemije na život i to u najvećoj mjeri na financije i zaposlenje. Pokazalo je treće istraživanje agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije.

40% građana smatra da će se život vratiti u normalu unutar 6 mjeseci, pri tome najviše navodi razdoblje od 2 do 3 mjeseca (22,9%). Daljnjih 41% smatra da će se to dogoditi za više od 6 mjeseci, dok 19,2% smatra da se neće vratiti nikad.


Epidemija COVID-19 je za sada ostavila negativne posljedice na većinu građana, kako na njihov osobni život (66,3%) tako i na njihovu financijsku situaciju (54,5%), a 33,8% građana već je osjetilo njezine negativne posljedice na radnom mjestu.

Većina građana smatra da će različiti aspekti života u Hrvatskoj biti lošiji nego u razdoblju prije epidemije. Što se države tiče, najviše predviđaju značajan porast javnog duga (94,1%), posljedice za turizam i lošiju sezonu (93,5%), pad gospodarstva općenito (91,5%), ali i zaposlenosti (89,7%) te visine plaća (87,8%). Manje građana očekuje pogoršanje u području obrazovanja (62,9%) i zdravstva (58,7%).

Što se pak osobnog života tiče, očekuju da će se u narednih godinu dana nositi s negativnim posljedicama na financijsku situaciju (71,8%), ali i na zaposlenje (42,1%).

Pada zadovoljstvo radom Vlade…

… i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa. Iako su građani, u prosjeku, i dalje zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,75 (ožujak 4,02), smanjuje se broj građana koji daje najvišu ocjenu (ožujak 33%; travanj 25,7%).

Građanima tijekom restrikcije najviše nedostaje sloboda kretanja…

… iako se više od trećine građana dobro osjećao tijekom restrikcija. Tijekom restrikcija građanima najviše nedostaje sloboda kretanja (60%) i druženje s prijateljima (57,9%) te bi mnogi željeli otputovati ili barem otići na izlet (59,7%). Značajan broj građana navodi da im je teško, no da će izdržati još neko vrijeme (46,9%). 37,6% građana navodi da im je dosta dezinficiranja, a 29% onih kojima su nedostajali odlasci frizeru, pedikeru ili kozmetičaru su ovaj tjedan došli na svoje.

Nešto više od petine (21,7%), se jedva čeka vratiti na svoje radno mjesto, a svaki deseti jedva čeka da počne raditi vrtić ili škola, no upitno je hoće li s obzirom na upute i poslati djecu u institucije. Sadašnja postupna relaksacija mjera vjerojatno pozitivno utječe na 8,8% građana koji su u istraživanju izjavili da ne mogu izdržati nametnute restrikcije.

Više od trećine građana se tijekom najstrožih restrikcija osjećalo dobro (36%). I dio ovih, koji se osjećaju uglavnom dobro, osjetio je neku negativnu emociju zbog uvođenja restrikcija – 88,6% građana je osjetilo neku negativnu emociju, i to u najvećem broju zabrinutost (57,9%).

Manji broj je osjetio dosadu (36,6%), osjećaj zatočenosti (35,7%), nervozu (35,2%), bezvoljnost (35%) i nemoć (34,9%). Rjeđe se navode ljutnja (29,3%), usamljenost (25,6%), strah (23,9%), depresija (20,6%) i tuga (20,1%). Smirivanje epidemiološke situacije je dovelo do smanjenja straha od zaraze (36,6% u odnosu na 46,4% u ožujku).

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP