Prati nas

Mozaik

Test inteligencije

Provjereno! Cjepiva sadrže dihidrogen monoksid koji može biti vrlo opasan za ljudsko zdravlje

DHMO ima široku industrijsku primjenu u nuklearnim elektranama, na plantažama genetski modificiranih organizama, koristi se kao protupožarno sredstvo, sredstvo za čišćenje i otapalo za druge kemikalije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Katja Fuhlert/Pixabay

Ubrzana potraga za cjepivom protiv koronavirusa još je jednom razbuktala rasprave o učinkovitosti i navodno opasnim aditivima koja se u cjepivima nalaze. Stoga smo porazgovarali s nekoliko stručnjaka koji su nas upozorili da se u svakoj dozi cjepiva nalazi i nezanemariva količina opasnog dihidrogen monoksida (DHMO).

Potvrdu ove informacije potražili smo u online bazi Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode. Naime, ovo tijelo na svojim stranicama objavljuje deklaracije i sastav svih cjepiva koje se nalaze na hrvatskom tržištu. Ono što smo utvrdili jest da sva cjepiva protiv dječjih zaraznih bolesti sadrže upravo ovaj spoj i to kao otapalo. Riječ je o kemikaliji bez okusa, boje i mirisa koja se tako izravno ubrizgava u krv svih onih koji cjepiva primaju, uključujući i dojenčad.


Koliko je DHMO opasan, govori podatak da njegovo udisanje može izazvati gušenje i dovesti do smrti u roku od samo nekoliko minuta. Upravo je na ovaj način, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, samo u 2016. godini smrtno stradalo 320 tisuća ljudi diljem svijeta, od kojih je 60 posto bilo mlađe od 30 godina.  Čak je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo izvijestio da i u našoj zemlji na ovaj način godišnje živote izgubi stotinjak osoba.

Osim toga, konzumacija većih količina kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu i posljedično smrti. Zabilježeni su brojni slučajevi kada je DHMO u plinovitom stanju izazvao opekline po cijelom tijelu, dok izlaganje ovoj kemikaliji u čvrstom stanju može trajno oštetiti tkiva i dovesti do njihove nekroze. Visoke koncentracije DHMO-a pronađene su u stanicama karcinoma.

DHMO uz sve to djeluje kao okolišno opasan agens: pospješuje eroziju tla, nalazimo ga u kiselim kišama, djeluje korozivno čak i u malim količinama pa ipak, liječnici ga se ne libe ubrizgati u krvotok pacijenata.

Uz to ima široku industrijsku primjenu u nuklearnim elektranama, na plantažama genetski modificiranih organizama, koristi se kao protupožarno sredstvo, sredstvo za čišćenje i otapalo za druge kemikalije.

U razgovoru s dobro upućenim stručnjacima doznali smo da se radi o spoju čija je molekula građena, znaju to već po imenu oni koji su završili osnovnu školu, od dva atoma vodika i jednog atoma kisika (H2O) koji se u narodu zove  – voda. Više o dihidrogen monoksidu pročitajte ovdje.

Ovaj članak napisan je kako biste osvijestili da je na društvenim mrežama lako proširiti teorije urote, fake news i paniku čija je osnova neznanje, a ne znanje. On dokazuje da nedostatak znanstvene pismenosti može dovesti do bezrazložnog straha čak i od najobičnije vode. Naše iskustvo pokazuje da osobe koje se najviše opiru cijepljenju, najmanje čitaju članke koje komentiraju ili dijele te ih najmanje zanimaju činjenice. Zato očekujemo da će dio osoba sklonih širenju protuznanstvene panike podijeliti ovaj tekst bez čitanja i tako dokazati da smo u pravu. Ipak, nadamo se da će biti u manjini.

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP