Prati nas

Nema predaje

zaboravite brašno

Dugotrajne namirnice kojima biste trebali napuniti smočnicu

Kad su došla prva upozorenja, ljudi su pokupovali brašno, ulje, kvasac, šećer i takve stvari. No upravo takve namirnice jako su bogate energijom. Ono što se mora znati je da prednost treba dati grahoricama koje su suhe i neće se pokvariti, a jako su dobar uzvor biljnih proteina. Znači, s grahom, lećom, slanutkom i takvim stvarima nećemo pogriješiti.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Artem Kostelnyuk

Živimo u doista neobičnim vremenima, a ova je pandemija za veliku većinu ljudi prvo takvo iskustvo u životu. Neobične okolnosti zahtijevaju i promjenu životnih navika, kako kad je riječ o radu, druženju i kretanju, tako i kad se govori o prehrani. Dok su na snazi mjere zaštite od koronavirusa, krećemo se značajno manje pa je nužno potrebno prilagoditi i prehranu.

Razlog je jednostavan: manje kretanja znači i manje trošenja energije, što znači da sve one grickalice, čokoladice i kolače nećemo imati gdje potrošiti pa ćemo iz izolacije izaći s dodatnim masnim naslagama kao neugodnim i tvrdoglavim podsjetnikom na dane izležavanja na kauču. Više o prehrani u takvim uvjetima kazala nam je magistrica nutricionizma Sandra Zugan.


U ovo vrijeme doista se ne biste trebali hraniti kao inače. Zašto je to tako i kako prilagoditi prehranu?

Intenzivniji boravak u zatvorenom automatski za sobom povlači manje kretanja, ali i manje izlaganja suncu. Zbog toga bi bilo dobro da svaki dan barem 15 minuta na balkonu ili prozoru, naše podlaktice i lice izložimo suncu kako bismo potaknuli stvaranje vitamina D koji ima bitan učinak na naš imunitet.

Drugi problem je to što smo manje pokretljivi zbog čega trošimo manje energije što, pak, može potaknuti prikupljanje suvišnih kilograma. Sad nam je jedina aktivnost odlazak u trgovinu svakih par dana. Ljudi bi zato trebali biti proaktivniji i organizirati si barem pola sata neke tjelesne aktivnosti dnevno, pa makar to bilo i u vlastitom stanu.

S prehrambene strane, da si ne bismo napravili rezervu masnog tkiva koje nam sada definitivno nije potrebno, dobro je da u kući nemamo hranu koja je visoke kalorijske vrijednosti, no s malo vitamina i minerala. Pri tome mislim na kojekakve čokoladice, keksiće i slatkiše koje su praktične za uzimanje, no prave su kalorijske bombe. Drugo, trebalo bi poticati ljude da jedu što je moguće više voća i povrća, pogotovo voća kao međuobrok, jer će vitamini i minerali iz voća ojačati naš imunitet.

Dok kuhamo –  a sad su baš svi dobili inspiraciju peći kolače i torte – možemo savjetovati da se umjesto maslacem poslužimo jogurtom, da umjesto nekih teških krema u tortama, koristimo voćna punjenja ili da umjesto torti jednostavno radimo pite od jabuka i sličnog voća. Dakle, potrebno je jesti više voća i povrća jer se manje krećemo. Voće i povrće vrlo je bogato hranjivim tvarima, a nisu kalorijske bombe koje će naša tijela snabdijevati viškom energije koju sada nemamo na što potrošiti.

Kad je proglašena pandemija i kad nam je prvi put rečeno da bismo trebali smanjiti socijalne kontakte na najmanju moguću mjeru – a što uključuje i svakodnevni odlazak u kupovinu – mnogi od nas su nekako spontano pokupovali velike zalihe brašna, ulja, šećera i kvasca. Učinili su to i oni koji nikada prije nisu ispekli vlastiti kruh. No je li baš hrpa brašna ono na što smo se trebali usredotočiti?

Istina je da su ljudi kad su došla prva upozorenja, napravili stampedo na trgovine i pokupovali brašno, ulje, kvasac, šećer i takve stvari. No upravo takve namirnice jako su bogate energijom. Ono što se mora znati je da prednost treba dati grahoricama koje su suhe i neće se pokvariti, a jako su dobar uzvor biljnih proteina. Znači, s grahom, lećom, slanutkom i takvim stvarima nećemo pogriješiti.

Voće i povrće, ako ih držimo u hladnjaku, ono može komotno izdržati tjedan, pa čak i deset dana, iako je svježe. Ne treba se toga bojati. I naša prehrambena industrija je jako dobra i tehnologija nam omogućuje da se voće i povrće nakon branja brzo zaledi ili konzervira, a takvo voće i povrće ima jednak nutritvni, hranjivi sastav kao i svježe.

Znači, kad ne znamo što bismo pojeli , bez grižnje savjesti možemo otvoriti konzervu slanutka? Bez konzervansa, naravno.

Da, apsolutno! Uz komad kruha, pogotovo integralnog, tako ćete imati kompletan i vrlo hranjiv obrok. Postoje i smrznute brokule, ribe, razno povrće, voće… Recimo, možete brokulu i slanutak zaliti s malo maslinovog ulja i posoliti – i imate jedan brzi, kvalitetan ručak.

Smrznuto povrće naročito je zgodno jer ga samo istresete u kipuću vodu i za 10 minuta imate gotovo jelo.  Još bih dodala i da su konzervirane ribe jako kvalitetan obrok i definitivno bolji izbor od raznih salama i kobasica. Ribe su odličan izvor Omega-3 masnih kiselina koje opet imaju blagotvoran učinak na imunitet. Znači, definitivno je moguće hraniti se zdravo i bez svakodnevnog odlaska u kupovinu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP