Prati nas

Nema predaje

zaboravite brašno

Dugotrajne namirnice kojima biste trebali napuniti smočnicu

Kad su došla prva upozorenja, ljudi su pokupovali brašno, ulje, kvasac, šećer i takve stvari. No upravo takve namirnice jako su bogate energijom. Ono što se mora znati je da prednost treba dati grahoricama koje su suhe i neće se pokvariti, a jako su dobar uzvor biljnih proteina. Znači, s grahom, lećom, slanutkom i takvim stvarima nećemo pogriješiti.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Artem Kostelnyuk

Živimo u doista neobičnim vremenima, a ova je pandemija za veliku većinu ljudi prvo takvo iskustvo u životu. Neobične okolnosti zahtijevaju i promjenu životnih navika, kako kad je riječ o radu, druženju i kretanju, tako i kad se govori o prehrani. Dok su na snazi mjere zaštite od koronavirusa, krećemo se značajno manje pa je nužno potrebno prilagoditi i prehranu.

Razlog je jednostavan: manje kretanja znači i manje trošenja energije, što znači da sve one grickalice, čokoladice i kolače nećemo imati gdje potrošiti pa ćemo iz izolacije izaći s dodatnim masnim naslagama kao neugodnim i tvrdoglavim podsjetnikom na dane izležavanja na kauču. Više o prehrani u takvim uvjetima kazala nam je magistrica nutricionizma Sandra Zugan.


U ovo vrijeme doista se ne biste trebali hraniti kao inače. Zašto je to tako i kako prilagoditi prehranu?

Intenzivniji boravak u zatvorenom automatski za sobom povlači manje kretanja, ali i manje izlaganja suncu. Zbog toga bi bilo dobro da svaki dan barem 15 minuta na balkonu ili prozoru, naše podlaktice i lice izložimo suncu kako bismo potaknuli stvaranje vitamina D koji ima bitan učinak na naš imunitet.

Drugi problem je to što smo manje pokretljivi zbog čega trošimo manje energije što, pak, može potaknuti prikupljanje suvišnih kilograma. Sad nam je jedina aktivnost odlazak u trgovinu svakih par dana. Ljudi bi zato trebali biti proaktivniji i organizirati si barem pola sata neke tjelesne aktivnosti dnevno, pa makar to bilo i u vlastitom stanu.

S prehrambene strane, da si ne bismo napravili rezervu masnog tkiva koje nam sada definitivno nije potrebno, dobro je da u kući nemamo hranu koja je visoke kalorijske vrijednosti, no s malo vitamina i minerala. Pri tome mislim na kojekakve čokoladice, keksiće i slatkiše koje su praktične za uzimanje, no prave su kalorijske bombe. Drugo, trebalo bi poticati ljude da jedu što je moguće više voća i povrća, pogotovo voća kao međuobrok, jer će vitamini i minerali iz voća ojačati naš imunitet.

Dok kuhamo –  a sad su baš svi dobili inspiraciju peći kolače i torte – možemo savjetovati da se umjesto maslacem poslužimo jogurtom, da umjesto nekih teških krema u tortama, koristimo voćna punjenja ili da umjesto torti jednostavno radimo pite od jabuka i sličnog voća. Dakle, potrebno je jesti više voća i povrća jer se manje krećemo. Voće i povrće vrlo je bogato hranjivim tvarima, a nisu kalorijske bombe koje će naša tijela snabdijevati viškom energije koju sada nemamo na što potrošiti.

Kad je proglašena pandemija i kad nam je prvi put rečeno da bismo trebali smanjiti socijalne kontakte na najmanju moguću mjeru – a što uključuje i svakodnevni odlazak u kupovinu – mnogi od nas su nekako spontano pokupovali velike zalihe brašna, ulja, šećera i kvasca. Učinili su to i oni koji nikada prije nisu ispekli vlastiti kruh. No je li baš hrpa brašna ono na što smo se trebali usredotočiti?

Istina je da su ljudi kad su došla prva upozorenja, napravili stampedo na trgovine i pokupovali brašno, ulje, kvasac, šećer i takve stvari. No upravo takve namirnice jako su bogate energijom. Ono što se mora znati je da prednost treba dati grahoricama koje su suhe i neće se pokvariti, a jako su dobar uzvor biljnih proteina. Znači, s grahom, lećom, slanutkom i takvim stvarima nećemo pogriješiti.

Voće i povrće, ako ih držimo u hladnjaku, ono može komotno izdržati tjedan, pa čak i deset dana, iako je svježe. Ne treba se toga bojati. I naša prehrambena industrija je jako dobra i tehnologija nam omogućuje da se voće i povrće nakon branja brzo zaledi ili konzervira, a takvo voće i povrće ima jednak nutritvni, hranjivi sastav kao i svježe.

Znači, kad ne znamo što bismo pojeli , bez grižnje savjesti možemo otvoriti konzervu slanutka? Bez konzervansa, naravno.

Da, apsolutno! Uz komad kruha, pogotovo integralnog, tako ćete imati kompletan i vrlo hranjiv obrok. Postoje i smrznute brokule, ribe, razno povrće, voće… Recimo, možete brokulu i slanutak zaliti s malo maslinovog ulja i posoliti – i imate jedan brzi, kvalitetan ručak.

Smrznuto povrće naročito je zgodno jer ga samo istresete u kipuću vodu i za 10 minuta imate gotovo jelo.  Još bih dodala i da su konzervirane ribe jako kvalitetan obrok i definitivno bolji izbor od raznih salama i kobasica. Ribe su odličan izvor Omega-3 masnih kiselina koje opet imaju blagotvoran učinak na imunitet. Znači, definitivno je moguće hraniti se zdravo i bez svakodnevnog odlaska u kupovinu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP