Prati nas

Vijesti

Izbori 2020

Milanović: ‘Možda na izbore ne izađem, a neću raditi ni predstavu s konzultacijama’

‘Lider oporbe nisam već godinama. Zadnji put sam 2003. sam izbore pratio iz dnevnog boravka. Ne mogu izbrisati što sam bio. Neću ni za koga navijati. Pitanje hoću li uopće glasati’, kaže predsjednik.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zoran Milanović (screenshot: SDP/Youtube)

hrvatski predsjednik Zorana Milanović u razgovoru za Novu TV objasnio je svoje stavove o ljetnim izborima te zašto je baš odabrao 5. srpnja, a ne 12. srpnja koji bi također bio u ustavnom roku. “

Mislim da je to korektan datum. Da nitko s njim nema problema. Predsjednički izbori su bili na dan kada je, baš eto kao slučajno, najveći broj građana negdje u inozemstvu. 12. srpnja je datum koji je malo prezreo. Malo je truo”, objasnio je.


“Ne mislim da je ovo najbolji trenutak za izbore”

Na pitanje misli li da je ovo najbolji trenutak za izbore, odgovorio je: “Rekao sam da ne mislim, ali tu ću stati. Rekao sam da smatram da bi trebalo, zbog bremenitosti situacije, zbog nepredvidivosti nekih događaja, imati i dalje izvršnu vlast i čekati na jesen, ne plašiti ljude novim udarom epidemije, kojeg vjerojatno neće biti ili, ako se i dogodi, nećemo reagirati ni na približno ovakav način. To je bilo moje mišljenje, ali pravo većine je da se raspusti u bilo kojem trenutku“.

Na konstataciju da će dio javnosti misliti da će izbore ‘odraditi’ s figom u džepu, s obzirom da je godinama bio vođa oporbe, rekao je da to nije tako.

“Lider oporbe nisam već godinama. Zadnji put sam 2003. sam izbore pratio iz dnevnog boravka. Ne mogu izbrisati što sam bio. Neću ni za koga navijati. Pitanje hoću li uopće glasati. Zato jer bi možda baš taj moj jedan glas mogao biti presudan”, rekao je predsjednik i zapitao se zašto bi se dovodio u situaciju da nekome govori za koga je glasao. Smatra da ne šalje krivu poruku i pozvao građane da svoja pravo iskoriste.

“Neću raditi predstavu s konzultacijama”

Milanović je rekao kako će procijeniti kome će dati mandat nakon izbora, ako pobjednik neće biti odmah jasan. “Ovdje se prije radila predstava u kojoj je predsjednik razgovarao sa svima koji ulaze u parlament. Ja to neću raditi. To na kraju, sjećam se 2015., nisu prave konzultacije. Bit ću tu malo konzervativan. Neću na razgovor primati baš do zadnjeg zastupnika koji je ušao u Sabor. To šaputanje sa svima je kod mene stvaralo određeno nepovjerenje.. Dat ću mandat onome tko bude imao 76 potpisa”, kazao je.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP