Prati nas

Mozaik

što se smije a što ne

Ukinut je velik dio mjera, no ovoga se i dalje moramo držati. Što je novo normalno?

Novi koronavirus vrlo je misteriozan, no u neke smo njegove tajne već proniknuli. Liječnici odgovaraju na neka od najčešćih pitanja poput onog dokad ćemo morati držati distancu i sve dezinficirati.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: CDC/Unsplash

Novi koronavirus nepoznanica je za sve. No pomalo učimo o tom novom virusu i sada već znamo puno više nego početkom godine kad je tek stigao u naše krajeve. Putanja je i dalje puno, a na neka najčešća liječnici su novinarima Daily Maila pokušali dati odgovor.

Mogu li nakon kupovine ostaviti vrećice s namirnicama na kuhinjskom stolu?


Doktor Andrew Preston, predavač mikrobne patogeneze na Sveučilištu Bath smatra kako to, zapravo, nikad nije dobra ideja. “Površine na kojima se priprema hrana uvijek bi trebale biti što je moguće čišće, a to znači i da na njih ne bismo trebali stavljati predmete kojima tamo nije mjesto, pogotovo one koji su prije bili vani. Vrećice i torbe s namirnicama koje ste donijeli iz trgovine, bolje je staviti na pod.”

Mogu li se zaraziti razgovarajući sa susjedom u dvorištu?

“Dijeli li vas i vašu susjedu visoka ograda, niste u opasnosti. Valja imati na umu da treba spriječiti da kapljice iz usta ili nosa, koje su eventualni nositelji virusa, dospiju od jednog do drugog sugovornika. Važno je zato u svim prilikama održavati najmanje dva metra razmaka kad s nekim razgovarate.”

Sad kad je ukinuta većina mjera, trebam li i dalje sve dezinficirati?

“Iako su neka ograničenja ukinuta, Covid-19 još je uvijek prisutan i tako će ostati još neko vrijeme”, kaže doktor Preston.

“Mjere opreza, koje uključuju redovito pranje ruku, društveno distanciranje i dezinficiranje površina, još uvijek se trebaju koristiti sve do trenutka dok ne budemo sigurni da je virus nestao ili do trenutka kad bude razvijeno učinkovito cjepivo ili kakav lijek.”

Tijekom redovite tjelovježbe, slučajni mi je prolaznik pomogao ustati kad sam se spotaknula i pala na ulici. Dakle, nije bilo dva metra razmaka. Što napraviti u takvoj situaciji?

“Dok vam je prolaznik pomagao da ustanete, kontakt je bio vrlo kratak pa opasnost od zaraze nije velika. Međutim, u takvim bi situacijama trebalo izbjegavati bliski susret licem u lice te se čim prije vratiti na preporučenu udaljenost od dva metra”, kaže doktor Preston. “Unatoč pandemiji, i dalje je moguće pomoći nekome u nevolji, ali tada pazite na su vam usta i nos pokriveni maskom ili koristite svoju ruku kako biste se zaštitili.”

Kad ću ponovno moći vidjeti i zagrliti svoje unuke?

“Nažalost, ne postoji način da sa sigurnošću znate ima li netko od vaših unuka virus ili nema. Zbog toga je bolje da se članovi različitih kućanstava još neko vrijeme ne druže, pogotovo ako u nekom od tih kućanstava ima starijih i bolesnih osoba”, kaže doktor Preston. “Čak i ako su dobrog zdravlja, starije osobe su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti, dok djeca najčešće imaju blaže simptome ili ih uopće nemaju. Bez obzira na to, novorođenčad se također smatra ugroženom skupinom. Zasad, koliko god to bilo frustrirajuće, treba se još malo ustegnuti od druženja s unucima.”

Kako da znam jesu li kihanje, kašalj i svrbež očiju ovična prehlada ili Covid-19?

“Nemoguće je znati kišete li i kašljete zbog Covida-19 ili prehlade. Upravo zbog toga je jako važno da i dalje budete na oprezu, držite se podalje od drugih i redovito perete ruke”, kaže profesor Gino Martini iz Kraljevskog farmaceutskog društva. “Ako patite od peludne groznice, možete uzeti antihistaminike koji će vam ublažiti simptome. Naime, alergičari zaraženi novim koronavirusom, mogu taj virus širiti kašljem ili kihanjem. Zato je važno ostati kod kuće, pokriti lice i kihati u maramicu.”

Imam kroničnu opstruktivnu bolest pluća zbog koje teško dišem. Je li sigurno da se idem u bolnicu testirati?

“U većini bolnica i domova zdravlja su pacijenti s Covidom-19 odijeljeni od ostalih plućnih bolesnika kako bi se smanjila mogućnost zaraze”, kaže doktor Preston. “Najbolje je nazvati svojeg liječnika koji će vam reći kakva je sigurnosna procedura oko vašeg dolaska u bolnicu na pregled.”

Kad jednom epidemija završi, je li moguće da se virus ponovno pojavi?

“Da, drugi val je moguć”, kaže doktor Preston. “Trenutna epidemija će s vremenom proći, uglavnom zbog ograničenog društvenog kontakta, no još se ne zna hoće li virus posve nestati ili će nastaviti cirkulirati godinama poput gripe.”

“Transmisija se još uvijek događa i još uvijek ima novih slučajeva. No mjere se relaksiraju i ljudi se vraćaju na posao, pa je moguće da će doći do novog porasta broja oboljelih. Pitanje je koliki će taj porast biti i hoće li potraga za kontaktima oboljelih biti dovoljno učinkovita u suzbijanju epidemije ili će ponovno biti uvedene strože mjere.”

Mogu li i biljke prenijeti koronavirus?

“Novi koronavirus ne može zahvatiti biljke i ne može živjeti u biljkama”, kaže doktor Preston. “Međutim, moguće je da virus neko vrijeme preživi na listovima biljaka baš kao i na nekim drugim površinama. U svakom slučaju, izbjegavajte dodirivanje nusa, ustiju i lica rukama te ih obavezno redovito perite.”

Tamo gdje živim je vrlo vjetrovito. Jesam li zbog toga u većoj opasnosti?

“Teoretski, vjetar može prenijeti neku česticu na veću udaljenost. No također, vjetar razrjeđuje aerosol u kojem može biti virusa”, kaže doktor Preston. “Dok god držite barem dva metra razmaka između sebe i drugih ljudi, trebali biste biti sigurni – bez obzira na vjetar.”

Je li jedini izlazak iz ove pandemije testiranje na antitijela kompletnog stanovništva?

“Test na antitijela može nam reći jesmo li bili zaraženi, no još uvijek ne znamo čine li nas ta antitijela imunima. Pretpostavljamo da ipak daju nekakvu zaštitu”, kaže doktor Preston. “Dosad obavljeni testovi pokazuju da je relativno malo ljudi bilo zaraženo, tako da nam daljnja testiranja neće dati odgovor na pitanje kad se možemo vratiti uobičajenom aktivnostima. Najbolje rješenje, dugoročno, jest cjepivo.”

Je li sigurno nositi masku ako patim od astme?

“Nošenje maske znači da će zrak koji udišete biti topliji i vlažniji”, kaže doktor Andrew Whittamore, voditelj vlavine organizacije Astma UK. “Kod nekih oboljelih od astme, maska može izazvati kratkoću daha jer topliji i vlažniji zrak može iritirati respiratorni sustav. No to ovisi od osobe do osobe. Zato je nošenje maske preporuka, a ne obaveza.”

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP