Prati nas

Mozaik

Svemir i ljudska glupost...

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Valter Cirillo/Pixabay

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

.

Show

Predsjednik Zoran Milanović: ‘Uz Rajkove stihove rasla su djeca ljubavi’

Njegovom pojavom hrvatska glazbena scena dobila je izrazitu autorsku osobnost, vrsnog skladatelja čije su pjesme osvojile duše i srca publike najšireg spektra ukusa i senzibiliteta, napisala je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Povodom smrti jednog od najvažnijih ljudi hrvatske popularne glazbe, Rajka Dujmića, oglasio se i predsjednik Zoran Milanović.

“S tugom sam primio vijesti o smrti Rajka Dujmića, izražavam sućut njegovim najbližima, prijateljima i kolegama. Hrvatska je ostala bez još jednog glazbenika koji je pjevao generacijama i pisao pjesme koje će generacije slušati. Uz Rajkove stihove rasla su djeca ljubavi, gradila su se prijateljstva i još dugo će njegove pjesme mnogima biti ljepša strana onih dobrih, starih vremena”, objavio je Milanović na Facebooku.


Sućut obitelji objavila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek: “”Njegovom pojavom hrvatska glazbena scena dobila je izrazitu autorsku osobnost, vrsnog skladatelja čije su pjesme osvojile duše i srca publike najšireg spektra ukusa i senzibiliteta. “

“S posebnim emocijama sjećamo se pjesme Moja domovina, koju je Rajko napisao sa Zrinkom Tutićem, a koja je u ratnim vremenima i u razdoblju egzistencijalne ugroženosti čitava naroda bila doživljena kao izraz najsnažnijeg umjetničkog otpora i himna zajedništvu”, napisala je ministrica.

Podsjetimo, 65-godišnji glazbenik je u srijedu stradao u prometnoj nesreći u Ravnoj Gori. Vozilom Hitne pomoći prebačen je u bolnicu na riječkom Sušaku gdje je smješten na Jedinicu intenzivnog liječenja, a ustanovljene su mu teške ozlijede glave.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP